Ubijena dvojica meksičkih svećenika

 

PN/ Tijela svećenika Aleja Nabora Jiméneza i Joséa Alfreda Juáreza de la Cruza pronađena su 19. rujna 2016. pokraj autoceste koja vodi iz Poza Rice do grada Papantle u meksičkoj pokrajini Veracruz. Nesretni dvojac je otet dan ranije iz crkve u gradu Poza Rica zajedno sa sakristanom koji je srećom uspio pobjeći otmičarima. Svećenici su imali svezane ruke i usmrćeni su hitcima izbliza, što navodi kako je riječ o hladnokrvnom smaknuću...

U svojoj izjavi meksički su biskupi, nakon tragičnih vijesti, poručili kako su zgroženi nasiljem nad katoličkim svećenicima koje se nastavlja u toj zemlji, te izrazili nadu da će policija uhvatiti počinitelje te da će ih tužiteljstvo procesuirati.

U deset godina stradalo 40 prezbitera

Tamošnji Katolički multimedijski centar objavio je informaciju kako je u posljednjih deset godina u Meksiku ubijeno čak 40 svećenika. Iako u ovom slučaju još nisu utvrđeni motivi za ubojstvo, Mexico News Daily piše da pojedine kriminološke analize ukazuju na to da su svećenici meta organiziranih bandi jer propovijedaju evanđeosku poruku mira i socijalne pravednosti. Ta činjenica naravno smeta trgovcima drogom jer im se smanjuje profit.

S druge strane, val nasilja u Meksiku toliko je jak da pojedine bande više i ne traže razloga za nasilje. Istočna pokrajina Veracruz jedna je od onih u Meksiku s najvišom stopom nasilja koje provode organizirane bande i karteli koji se bave krijumčarenjem narkotika i ljudi.

Droga je središnji problem

Iz dosadašnjih vijesti o križnom putu kršćana danas može se zaključiti kako su najcrnje informacije redovito stizale s Bliskog istoka, općenito Azije i Afrike. Vijest koja je došla iz Meksika ponovno nas je podsjetila na činjenicu kako kršćani imaju svoj križ i u onim zemljama gdje su, prema statistikama, apsolutna većina. Razlog tomu je rat protiv droge, kao i sukobi narkokartela što posebno do izražaja dolazi u središnjoj Americi, a napose u Meksiku jer graniči sa SAD-om.

Meksiko je jedno vrijeme bio na 38. mjestu liste zemalja gdje se događaju najteži progoni kršćana koji su specifične prirode: ne mogu se podvesti ni pod državni teror, niti mržnju prema vjeri. Gdje je nastao korijen problema?

Općenito govoreći, sadašnja situacija je dvosložna. Skoro pa stoljetna nasilna sekularizacija koja je pokušala odvojiti Crkvu od države ostavila je ožiljke. Antikatoličko djelovanje bilo je snažno, a sve to pod vodstvom državnog vrha. Crkvena imovina bila je nacionalizirana, ograničavan je broj svećenika koji mogu pastorizirati... Tek krajem 1992. ukinuta je protuvjerska odredba meksičkog Ustava koja je trajala skoro jedno stoljeće.

Tako je nakon višedesetljetne borbe pravda na kraju pobijedila. Međutim, na površinu je isplivao novi problem. Društvo, čitava država kao i pojedini narkokarteli naviknuli su na činjenicu da je Crkva ograničena u svom propovijedanju i navješćivanju Radosne vijest.

Tako je jedan sekularistički protivnik zamijenjen drugim: narkokartelima koji su među najjačima u svijetu.

Nekoliko stotina tisuća ljudi u posljednjih je 25 godina izgubilo živote u doticaju s kartelima. Faktički, građanski rat između države i kartela najgori je po nevine ljude. A Crkva je između sa svojim propovijedanjem i radom na sveučilištima, školama, župama, komunama i općenito istupajući u medijima.

Svećenike, redovnike i aktivne laike nerijetko „proguta noć“, a tijela „isplivaju“ nekoliko dana ili mjeseci kasnije. Lokalne vlasti nakon izvršenja istrage često izvješća lažiraju, te uzroke smrti nekada pripisuju prometnim nesrećama, pljačkama ili nasumičnim pucnjavama.

Čini se kako kršćani na različitim meridijanima svijeta imaju sasvim različite probleme koji pak uvijek rezultiraju istim događajima: ubojstvima i pokušajima zatiranja.

Kapetan broda optužen za ubojstvo kršćana

Kapetan broda, izvjesni Alain NB iz Kameruna, optužen je početkom rujna u španjolskoj Almeiri da je odgovoran za smrt šest nigerijskih kršćana koje je 2014. bacio s broda u olujno more. Kapetan, uhićen s još jednom osobom koja nije dočekala suđenje jer je umrla u zatvoru, suočava se s mogućnošću kazne do 90 godina nakon što su tužitelji zatražili po 15 godina kazne za svaku od žrtava.

Prema optužnici, šest nigerijskih kršćana ubijeno je u religijskom sukobu koji se u prosincu 2014. dogodio na brodu koji je trebao preploviti devet milja u Sredozemnom moru.

S obzirom da je vrijeme postalo loše, nigerijski pastor zajedno s vjernicima počeo se moliti što je iživciralo kapetana i njegove kolege koji su mislili kako je zapravo molitva „isprovocirala“ oluju. Napadači su pretukli šestoricu kršćana te ih bacili s broda u nemirno more. Jedno tijelo je kasnije nađeno na obali Granade, dok su ostala zauvijek izgubljena. Kapetan i njegov odvjetnik niječu optužnicu zbog proceduralnih pogrešaka i nekonzistentnosti svjedočenja.

Nažalost, na početku kobnog putovanja bilo je 50 imigranata na improviziranom brodu na napuhavanje koji nije imao motor kada je na relativno kratku putovanju od devet milja zaprijetilo nevrijeme. Migranti su napustili Maroko 3. prosinca 2014., a brod sa samo 29 preživjelih nađen je na obali Almerie nekoliko dana kasnije.

Film Ben-Hur na meti malezijskih cenzora

U Maleziji je u rujnu nakon svjetske premijere nove filmske verzije popularnog romana Lewa Wallacea Ben-Hur: Priča o Kristu izvršena velika cenzura. Tako je lik Krista potpuno izbačen iz gotovo ključnih scena toga filma bez kojih čitava priča nema nikakva smisla. Inače, u Maleziji vlasti su zabranile uvoz Biblija u zemlju tako da nije iznenađujuće što su cenzori odlučili izbaciti sve scene s likom Krista.

Dodatna čudna situacija u svemu tome je činjenica da malezijski cenzori tvrde kako nisu zapravo vidjeli nijednu scenu s glumcem koji utjelovljuje Krista na ekranu. Svu su krivicu svalili na producente filma koji su izgleda odlučili prije slanja filma u Maleziju sami izvršiti autocenzuru. Vjerojatno bi to bilo najlogičnije rješenje nastale misterije da producenti nisu poznati i po ranijim adaptacijama Biblije što odbacuje tvrdnju da su se samo vodili idejom zarade.