Najavljen konzistorij i imenovanje 17 novih kardinala

Papa Franjo je 9. listopada 2016. u svojem redovitom nedjeljnom obraćanju okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra najavio kako će u subotu, 19. studenoga, dan uoči zatvaranja Svetih vrata milosrđa, biti upriličen konzistorij na kojemu će proglasiti 17 novih kardinala. Činjenica da kardinali dolaze iz čak 11 naroda i s pet kontinenata ponovno potvrđuje univerzalnost Katoličke Crkve.

Za vrijeme najave o održavanju konzistorija Sveti Otac je rekao kako Crkva ima zadaću naviještati i svjedočiti Radosnu vijest Božjeg milosrđa u svakom kutku zemlje. «To što će 17 dosadašnjih nad/biskupa, nuncija ili prezbitera biti proglašeno kardinalima u Rimskoj biskupiji očituje neraskidivu vezu Petrova nasljednika s mjesnim Crkvama diljem svijeta», rekao je papa Bergoglio okupljenim vjernicima te medijskim djelatnicima koji su odmah izračunali kako će od 17 novih kardinala njih 13 biti potencijalni kardinali-izbornici. To znači da su mlađi od 80 godina te tako mogu ući u konklavu i jednog dana birati novog papu.

Tko su novi kardinali?

Sudeći prema pročitanim imenima, pastoralnim zadaćama te službama, trojica kardinala dolaze iz SAD-a, po jedan iz Italije i Meksika, a ostali su iz: Afrike, Oceanije, Azije i južnoameričkih zemalja Brazila i Venezuele.

Novi kardinali su:

mons. Mario Zenari, apostolski nuncij u Siriji;

nadbiskup Diedonné Nzapalainga, nadbiskupija Banguija u Srednjoafričkoj Republici;

nadbiskup Carlos Osoro Sierra, Madridska nadbiskupija u Španjolskoj;

nadbiskup Sérgio da Rocha, Brazilijska nadbiskupija u Brazilu;

nadbiskup Blase J. Cupich, Čikaška nadbiskupija u SAD-u;

nadbiskup Patrick D’Rozario, C.S.C. nadbiskupija Dhaka u Bangladešu;

nadbiskup Baltazar Enrique Porras Cardozo, Méridska nadbiskupija u Venezueli;

nadbiskup Jozef fde Kesel, nadbiskupija Malines-Bruxelles u Belgiji;

nadbiskup Maurice Piat, nadbiskupija Port-Louisa u Mauriciusu;

mons. Kevin Joseph Farrell, prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život iz SAD-a;

nadbiskup Carlos Aguiar Retes, nadbiskupija Tlalnepantle u Meksiku;

nadbiskup John Ribat, M.S.C., nadbiskupija Port Moresbyja u Papui Novoj Gvineji;

nadbiskup Joseph William Tobin, nadbiskupija Indianapolis u SAD-u;

nadbiskup emerit Anthony Soter Fernandez, nadbiskupija Kuala Lumpura u Maleziji;

nadbiskup emerit Renato Corti, nadbiskupija Novare u Italiji;

biskup Sebastian Koto Khoarai, O.M.I, biskupija Mohale’s Hoek u Lesotu, te vlč. Ernest Simoni, prezbiter Skadarske biskupije u Albaniji.

Još jedan kardinal hrvatskih korijena

Hrvatskim vjernicima zasigurno je zapalo za oko ime čikaškog nadbiskupa mons. Blasea Josepha Cupicha. Riječ je o Amerikancu hrvatskih korijena. Rođen je u Omahi, Nebrasca, 1949. u obitelji Blasea i Mary, rođ. Mayhan, koji su imali devetero djece. Pohađao je Sveučilište sv. Tome u Minnesoti na kojem je stekao diplomu iz filozofije 1971. Zatim je otputovao u Rim gdje je studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriani dobivši diplomu i magisterij teologije 1971. i 1975. Zanimljivo je spomenuti kako je, prema podatcima na internetu, kao student kratko boravio i u Sarajevu.

Zaređen je 1975. te je potom obavljao različite pastoralne zadaće u SAD-u. Bio je biskupom Rapid Cityja u Južnoj Dakoti od 1998., a papa Franjo ga je 2014. imenovao nadbiskupom i metropolitom crkvene pokrajine Chicago.

Podsjetimo, zajedno s crkvenom delegacijom iz SAD-a pohodio je godine 2012. biskupijska sjedišta u BiH. Boravio je te godine i u Hrvatskoj te se prisjetio svojih korijena jer su mu djed i baka rođeni nedaleko od Slavonskog Broda, odnosno Varaždina.

Zanimanje javnosti izazvalo je i ime vlč. Ernesta Simonia koga se katolički svijet sjeća kao osobe kojoj je papa Franjo poljubio ruku za vrijeme pastirskog pohoda Albaniji 2014. Vlč. Simoni je simbol žrtve koju je Katolička Crkva podnijela tijekom komunističkog režima u toj zemlji. Skoro 11 000 dana u zatvoru i u radnim logorima, to jest 28 godina, proveo je ovaj svećenik ne odričući se Krista ni Crkve. U Albaniji je poznat kao živući mučenik, a papa Franjo je plakao dok je slušao njegovo svjedočenje o svojem svećeničkom putu.

Što je to konzistorij?

Riječ je o službenom sastanku Kardinalskog zbora, koji za cilj ima, između ostaloga, savjetovati Papu u određenim teološkim i moralnim pitanjima. Tijekom konzistorija mogu se ustoličiti i novi kardinali. Tada dobiju prsten, crveni zucchetto (mala kapa) i crvenu birettu.