Skadar: Blaženima proglašeno 38 albanskih mučenika

Za vrijeme euharistije koju je u skadarskoj katedrali 2016. sv. Stjepana prvomučenika predslavio Papin izaslanik i pročelnik Zbora za proglašenje svetih kard. Angelo Amato, uz suslavlje 20-ak nad/biskupa i 100-tinjak svećenika, blaženim je proglašeno 38 mučenika koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri u razdoblju komunističkog režima. Misi je nazočilo oko 20 000 vjernika u katedrali i na trgu ispred, a među novoproglašenim blaženicima su i dvojica Hrvata.

Uz albanske nad/biskupe, između ostalih, koncelebrirali su: vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vukšić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK-a mons. Želimir Puljić, požeški biskup mons. Antun Škvorčević te dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Na svečanoj misi sudjelovalo je i više od 800 hodočasnika iz Dubrovačke i Požeške biskupije te Zagrebačke nadbiskupije, uglavnom onih vjernika koji su podrijetlom iz Janjeva i Letnice.

Oprostiti, ali čuvati spomen

Kard. Amato je u svojoj homiliji istaknuo misao pape Franje da mučiteljima treba oprostiti, ali da vjernici moraju čuvati spomen na svoje mučenike. „Ne smijemo ih prepustiti zaboravu, nego im se uvijek možemo, i trebamo, obraćati u svojim molitvama“, poručio je kard. Amato potičući vjernike da i dalje budu postojani kao što su to bili za vrijeme komunističkog režima. Naglasio je kako su progonitelji nestali u povijesti kao tamne sjene koje se izgube čim iziđe sunce. „Mučenici su kao svjetionici na nebu humanosti koji pokazuju istinsko lice čovjeka koje je napravljeno prema licu Božjem“, rekao je, između ostaloga, pročelnik Zbora za proglašenje svetih.

Tko su novi blaženici Hrvati?

Među 38 albanskih blaženika su i dvojica Hrvata: fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, kod Letnice na Kosovu. Postupak za beatifikaciju počeo je u Skadarskoj nadbiskupiji 2002. i u početku je obuhvaćao 40 mučenika te je na tom popisu bio još jedan Hrvat iz Janjeva - fra Alojzije Palić za koga je kasnije otvoren poseban proces. Bez obzira što su određeni procesi izdvojeni, sve je njih zadesila slična sudbina.

Fra Serafin je rođen 1893. u obitelji Gašpara i Antonije, rođ. Rodić. Svečane zavjete položio je 1915., a iste je godine zaređen za prezbitera. Nakon Prvog svjetskog rata ostao je u Albaniji, dok je njegovo rodno Janjevo potpalo pod Kraljevinu SHS koja je bila poznata po nemilosrdnu progonu Albanaca, na osobit način katoličkih intelektualaca i svećenika koji su bili nositeljima pismenosti i kulture albanskoga naroda.

Zbog lažne optužbe i zavjere, nakon jednog provincijskog sastanka, fra Serafin je uhićen i mučen. Preminuo je u 54. godini 11. svibnja 1947. u franjevačkom samostanu u Lješu koji je tada bio pretvoren u bolnicu. Njegovi posmrtni ostatci nalaze se u zidinama crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lješu.

Drugi mučenik hrvatskoga podrijetla - don Anton rođen je 1921. u Vrnavokolu. Srednju školu završio je u Papinskom sjemeništu u Skadru, a za svećenika zaređen 1945. u Rimu. Nakon povratka u Albaniju komunisti su ga uhitili 20. svibnja 1947. i odveli u istražni zatvor gdje je bio mučen zato što se nije htio odreći Katoličke Crkve. Suđenje mu je bilo 14. siječnja 1948., a pet mjeseci nakon oslobođenja umro je u strašnim bolovima ležeći ispod stepenica na ulazu u zgradu nadbiskupije u Skadru.

Strahote komunizma

Za vrijeme režima Envera Hodže ukupno je u zatvoru umrlo, ili pogubljeno, sedam biskupa, 111 svećenika, 10 redovnika i 8 redovnica, a razoreno je 1 820 katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih bogomolja. One koje nisu srušene prenamijenjene su za druge svrhe.

Podsjetimo, nakon završetka Drugog svjetskog rata vlast u Albaniji prigrabio je komunistički režim pod vodstvom Envera Hodže koji je 1967. proglasio „prvu ateističku državu na svijetu“. Tadašnji primas Albanije mons. Vincenzo Prennushi odbio je Hodžin zahtjev da osnuje Albansku Crkvu neovisnu od Rima zbog čega je završio u zatvoru gdje je 1949. i preminuo od posljedica mučenja.

Beatifikacija 38 mučenika predstavlja važan korak u duhovnoj obnovi Albanije koja je dugo vremena bila gotovo potpuno izolirana i gdje su vjera i vjernici bili izloženi najtežim progonima.

Mučenikov pranećak izradio relikvijare

Zanimljivo je spomenuti kako je umjetnik Dragutin Glasnović, pranećak fra Serafina, izradio tri relikvijara u kojima će moći novoga blaženika biti pohranjene u župama sv. Nikole u Janjevu i Kistanju te u crkvi Bezgrješnog začeća BDM-a u zagrebačkoj Dubravi.