četvrtak, 24. kolovoza 2017.

Župa Podhum kod Livna - mjesto za život i duhovni rast



Župa Podhum se nalazi osam kilometara jugoistočno od Livna na magistralnom putu Mostar – Split, tik uz Buško jezero, jedno od najvećih europskih akumulacionih jezera nastalih ljudskom rukom. Krajolik Livanjskog polja u kojemu se smjestila i upečatljiva podhumska župna crkva sv. Ivana Krstitelja uljepšavaju planine Tušnica na sjeveroistoku, Kamešnica na jugozapadu te brda Huma i Tribnja na sjeveru, što čitavom kraju daju veličanstven izgled...










Činjenica je da naš čovjek ne zna mnogo o svojoj domovini i njezinim prirodnim ljepotama dok glorificira sve tuđe što je možda samo na fotografiji vidio, a u njegovoj se blizini nalazi tako veličanstvena priroda s bogatom duhovnom i turističkom ponudom.

Podneblje na tromeđi...

Jedno od takvih oku predivnih područja „za razglednice“ je i prostor Buškog jezera smještenog u dinarsko kraškom kraju kao prirodni nastavak Livanjskog polja. Jezero koje se nalazi na nadmorskoj visini od 700 metara s površinom od čak 56 km², u ljetnim mjesecima izrazito je toplo te ugodno za kupanje. Također je pogodno za gotovo sve sportove koji trebaju vjetar ili čamac... Osim spomenutoga, ono je jako atraktivno ribičima jer obiluje endemskim vrstama kao što su oštrulja i podbila... Ulovljeni i fotografirani primjerci riba od čak 40 kilograma privlače lovce na trofejne primjerke i bude maštu. I to naravno nije sve, potencijali brdskog biciklizma, izletništva i planinarenja nemjerljivi su, a blizina Jadranskog mora koje je udaljeno nešto više od sat vremena vožnje dodatno daje vrijednost ovome kraju na tromeđi Bosne, Dalmacije i Hercegovine...
Osim Buškog jezera tamošnji stanovnik se treba ponositi i Livanjskim poljem koje je kao krška tektonska rasjelina, okružena visokim i zimi vrlo surovim planinama. Riječ je o najvećem vlažnom staništu u BiH sa značajnom populacijom rijetkih ptica kao što su kosac, veliki ronac i bukavac. Sa svojih 46 000 hektara veliko kraško polje također je jedno od najvećih u Europi i svijetu. U Bosni (a i Hercegovini) dosta je toga „naj“, međutim očito je da to ne znamo cijeniti...

A gdje je tu župa?

Livanjsko polje i prostor oko Buškog jezera ima jake katoličke korijenje. Samostani i župe tijekom vremena su rasli, ali nažalost i propadali. Promatrajući danas crkveno-administrativnu podjelu shvatili smo kako župa Podhum pripada Banjalučkoj biskupiji i Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj. Čudno, graniči s pet župa i drugom biskupijom: na istoku s Prisojem i na jugu s Rašeljkama koje pripadaju Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, na zapadu s Bilom i Čuklićem te na sjeveru s Vidošima od koje je nastala odvajanjem najprije kao kapelanija 1909., a 1935. je pravno utemeljena kao župa.
U Podhumu danas pastoralno djeluju dvojica fratara: župnik fra Kazimir Dolić rođen u Žirovićima kraj Livna i mladi, tek zaređeni, kapelan fra Davor Petrović iz Viteza. Ugodni su to i blagi svećenici koji su bez razmišljanja i odugovlačenja prihvatili našu zamolbu da napravimo reportažu iz njihova sadašnjeg pastoralnog područja. U svom djelovanju imaju pomoć dvije časne sestre koje pripadaju redu Školskih sestara franjevki čija se kuća nalazi tik uz župni ured. Za Podhum kažu kako je to pitoma i lijepa župa s dobrim ljudima.
Svećenici i sestre redovito za đake drže župni vjeronauk, naravno uz onaj školski. S mladima se organiziraju susreti svake subote. Usporedno se radi s djecom u osnovnoj školi kojih ima 160 te srednjoškolcima kojih je 133. Inače u župi danas ukupno ima 1 786 vjernika u 571 obitelji.
Što se vjerskog života tiče izuzetno su popularne svibanjske i listopadske pobožnosti, zornice, prvi petak te mlada nedjelja. Župa ima zbor s oko 30 članova, a aktivan je i onaj dječji s 20-ak pjevača.
„Frama službeno ne postoji jer je pastoralni rad usredotočen na sve mlade, a ne samo za one koji žele biti članovi Frame“, naglašava fra Kazimir i kaže kako župa ima svoju mladež s kojima se radi, a na svaki poziv za određenu pastoralnu akciju uvijek se odazove minimalno njih 30. Kažu kako nema mnogo eskiviranja.

Izvrsna suradnja sa župljanima

U Župnom ekonomskom vijeću s 14 župljana, fra Kazimir ima odličnu potporu i suradnju na svim poljima. Nakon dolaska u župu 2012. uspostavio je sjajnu komunikaciju i s Pastoralnim vijećem u kojemu su članovi ljudi, kako se kaže, profesionalci u svome polju djelovanja. Među njima postoje i oni koji su zaduženi za obitelji koje imaju problema. Tako se razgovara o problemima sa supružnicima te djecom. Karitativni dio Pastoralnog vijeća pomaže najugroženije, posjećuje stare i nemoćne. Postoje i oni članovi koji se brinu o liturgiji, ministrantima... Molitvena zajednica ima oko 30 članova. Župnik u šali veli kako su njegovi vjernici još uvijek u granicama normale i nema "podivljalih".
Tijekom svoga postojanja župa je dala osam svećenika i 16 časnih sestara, a fra Tomislav Miloloža je student Franjevačke teologije u Sarajevu.
U župnom smo uredu razgovarali i sa časnom sestrom članicom reda Školskih sestra franjevki s. Romanom Valešić. „Radim u domaćinstvu. Narod me je prihvatio veoma dobro. Nemam nekakvih problema ovdje. Prije dolaska u Podhum između ostaloga djelovala sam u Osijeku, Busovači te Njemačkoj“, rekla nam je s. Romana.
Budući smo u Podhum došli bez najave i za vrijeme godišnjih odmora, s nekolicinom župljana morali smo razgovarati preko telefona. Jedan od njih je i Miroslav Čurić, predsjednik KUD Kamešnica Podhum. Ističe vrlo dobro suradnju sa župnikom koja je prožeta poštovanjem. Kamešnica osim toga što je imala više od 150 službenih nastupa redovito animira misno slavlje u svojoj matičnoj župi.

Župu čini šest sela

Porijeklo imena župa i sela uvijek je zanimljivo, a njihova starost te korijeni govore mnogo toga. Fra Kazimir nam je rekao kako je župa Podhum dobila ime po istoimenom selu koje je smješteno u njezinu središtu. Ono se nalazi ispod brda Hum pa je i geneza imena veoma jasna. Zanimljivo je spomenuti kako se taj naziv prvi put javlja 1235. U selu se uz crkvu, dvoranu i kuću nalazi i osmogodišnja škola, zgrada mjesne zajednice, pošta, trgovina, svadbeni salon Rustikana te dva groblja: Bendevrlj, smješten uz župnu crkvu i groblje Selimovac s kapelicom Isusova uzašašća.
Ostala sela koja čine župu su: Vržerale – na prostoru koje povezuje Livanjsko polje i Buško blato; Podgradina – staro selo koje se spominje još u rimskom dobu smješteno uz branu Buškog jezera i poznato po neistraženim lokalitetima: Glavica, Crkvina i Rešetarica; Bilo Polje – južno od župne crkve čuveno po brojnim mašetima (stećcima) te po stadionu NK Kamešnica; Miši – selo koje korijenje vuče još iz 15. st, jedno vrijeme bilo duhovno sjedište čitavog kraja i poznato je po vrlo lijepom umjetnom jezeru Mandek te selo Golinjevo u kojemu se nalazi groblje s kapelicom sv. Ane. U dijelu župe koje se zove Golinjevo ne žive samo katolici već ima i nešto muslimana koji imaju džamiju. Zanimljivo tu postoji i pravoslavno groblje iako prema posljednjem popisu tu nema pravoslavaca. Pjesnik Jovan Sundečić, inače pravoslavni pop je rođen u tom selu 1825.
Župa nema filijalnih crkava.

Unutrašnjost crkve

Nakon razgovora o povijesti i imenima sela obišli smo unutrašnjost crkve čiji je interijer prije pet godina uređen prema projektu ing. Stanislava Kale iz Metkovića. Kao što je već rečeno župa Podhum je nastala odvajanjem od Vidoša. Prvotna crkva izgrađena je 1882. kao filijalna. Sadašnja je skladnih dimenzija 33 x 19 metara i građena je od 1964. do 1975. na mjestu stare. Posebnost crkve su tri zvonika s također tri zvona koja joj daju iznimnu grandioznost. U posljednjem ratu nije bilo oštećenja jer je bojišnica bila daleko od župe. U sklopu crkve nalazi se jedna vjeronaučna dvorana, dok je druga izgrađena uz župni ured.
Crkveni prostor ukrašavaju mnoga umjetnička djela, a među njima su vitraji izvedeni prema nacrtima slikara Ivana Tune Jakića. Iznad glavnog oltara nalazi se mozaik Isusovo krštenje na Jordanu (410 x 242 cm), a izradila ga je zagrebačka akademska slikarica Blaženka Salavarda. Ista umjetnica je u mozaiku napravila i križni put dok je Mile Blažević izradio je kip sv. Ive u bronci.

Pripreme za svadbeno slavlje i odlazak

Baš dok smo razgledali crkvu došla je mladenka Kristina Batinić zajedno sa svojom kumom kako bi oprobale uzorke za uređenje i kićenje crkve. Bilo nam je zanimljivo kako je svadba zakazana u ponedjeljak, a župnik nam je objasnio kako u kolovozu skoro svaki dan budu svadbe, nekada i dvije po danu. Fra Kazimir veli kako u Podhumu ne manjka svadbi ni krštenja. Ljudi se žene, a djeca se rađaju...
Za vrijeme boravka u ovoj župi vidjeli smo samo dobre stvari i priče. Zanimalo nas je u čemu je onda „problem“? Čemu tužna i zabrinuta lica fratara kada se govori o brojevima vjernika?
Formula je jasna. Kristinin zaručnik živi i radi u Njemačkoj te odmah nakon vjenčanja i završetka godišnjeg odmora mladi bračni par odlazi iz Podhuma. I to nije izdvojen primjer nego masovna pojava. Vjenčanje se obavljaju svaki dan, ali rijetko tko ostaje živjeti u ovdje...
Samo jedna strašna riječ može opisati čitavu situaciju kojoj se ne nadzire kraja: iseljavanje.
Dovoljno je pogledati podatke iz prošlosti i usporediti ih s onim danas. Župa je imala 1974. skoro 4 000 vjernika, a 1991. za 500 manje. Njihov se broj smanjivao zbog iseljavanja koje je pospješeno stvaranjem akumulacijskog jezera i danas iznosi manje od 2 000. A riječ je o župi koja nije imala izravnih ratnih problema niti međunacionalnih trzavica.
Danas egzodus nitko izgleda ne može zaustaviti. Odlaze oni koji moraju jer ne mogu prehraniti članove obitelji, ali i oni koji imaju skoro sve te žele više. Problem je to koji je zahvatio čitav hrvatski narod, a kad će biti lijeka za tu pojavu još uvijek ne znamo...

Ostatci bazilike

Nakon pozdrava sa župnikom fra Davor nas je provezao kroz sela kako bismo stekli dojam o kraju. Ljeto je i vrućina dok se većina župljana sakrila po kućama kako bi preživjeli još jedan pakleni dan. Oni rijetki koje sretnemo na putu mašu i pozdravljaju kapelana.
Razgovarali smo i o lokalnom nogometnom čudu NK Kamešnici Podhum, klubu koji je osnovan 1972. Njegove službene boje su crvena, bijela i plava, a dresovi svijetloplavi. Klub nastupa u drugoj nogometnoj ligi FBiH Jug a stadion im je u selu Bilo Polje. Njihov ljuti rival je Troglav iz Livna koji je nekoć igrao u Premijer ligi BiH a sada su u istom rangu natjecanja.

Dok čitavim krajem dominiraju jezero, polje ili planine vidjeli smo kako u župi postoji više grobljanskih kapelica. U Golinjevu i Mišima nalaze se i kipovi Sv. Ante i Sv. Leopolda (granit) domaćeg majstora Joze Šuće iz Miša.
Obišli smo i na Rešetarici zavjetnu crkvicu Sv. Ilije, koja je podignuta 1928. Na tom su lokalitetu otkrivene starokršćanska (antička) bazilika i starohrvatska nekropola. Izuzev usmene predaje, ne postoje nikakvi pisani tragovi. Na tim je temeljima 1974. sagrađena nova crkva, a 2004. je ponovno obnovljena za župnikovanja fra Tvrtka Vrdoljaka.
Kada se sve zbroji, saznali smo kako Podhumljani ne znaju pripadaju li Bosni ili Hercegovini te za sebe vrlo rado kažu da su graničari ili „i“ u nazivu Bosna i Hercegovina.
Zanimljiva povijest ovoga kraja ostavila je mnoga arheološka nalazišta, brojne gradine iz ilirskoga i rimskoga doba, artefakte te nekropole s velikim brojem stećaka. Kako smo rekli, osim povijesne zanimljivosti, ovo područje nudi mogućnost bavljenja skoro svim sportovima i turizmom.
Nažalost, hrvatsko pučanstvo Buškog blata zadesila je teška sudbina kada je prije 45 godina doživjelo prisilno iseljavanje kao jedan od najtežih vidova migracije stanovništava. Ta tragedija još nije završila nego se odvija i danas. Šteta za tako lijep kraj i vrijedne vjernike!

Kulturno umjetničko društvo Kamešnica

U razgovoru s predsjednikom Kamešnice Podhum Miroslavom Čurićem saznali smo kako tradicija organiziranog folklornog stvaralaštva hrvatskog naroda na prostoru oko Buškog Blata seže u 1928. gdje nalazimo početke djelovanja Ogranaka Hrvatske seljačke sloge koji je na kulturnom planu bio aktivan sve do Drugog svjetskog rata. KUD Kamešnica Podhum, kao baštinik kulturne tradicije ovog prostora, osnovan je 1972. i djelovao je do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća. Na svu sreću rad Društva obnovljen je 2005. te je tako otrgnut od zaborava barem dio kulturne baštine hrvatskoga naroda ovoga podneblja. Društvo ima 50-ak članova koji promiču tradiciju, običaje i kulturno nasljeđe prezentiranjem izvornih plesova, pučkih napjeva (ganga, bećarac, ustresavica) te tradicionalne instrumentalne glazbe.
U okviru Društva djeluju folklorna - muška i ženska pjevačka skupina te dječja.
U kratkom vremenskom razdoblju Društvo vrlo aktivno radi i nastupa na prostoru BiH, Hrvatske i šire. Značajniji nastupi: Uskopaljske jeseni 2006.; Livanjska noć u Zagrebu 2007.; Đakovački vezovi 2007.; Međunarodna smotra folklora u Beču 2008.; Vinkovačke jeseni 2008. Nastupali su u Tuzli, Trebinju, Banja Luci, Zurichu, Berlinu, Beču te za HTV, FTV, BHT 1, te snimali emisiju za serijal Lijepom našom
KUD Kamešnica nastupa i kao pjevačka skupina prigodom misnog slavlja. Vrlo rado se odazovu pozivima svećenika Crkve u Hrvata te pjevaju na misama gdje su pozvani. Župnici, predbilježite se na vrijeme jer je njihov raspored veoma popunjen!

Dvije župe Podhum

U Bosni i Hercegovini postoje dvije istoimene župe: sv. Ive Podhum kod Livna i sv. Ante Padovanskog u Podhumu-Žitače. Jedna župa je u Banjolučkoj, a druga u Vrhbosanskoj (nad)biskupiji i prilično su udaljene. Ipak, unatoč tomu što su u različitim biskupijama te podnebljima kako ne bi došlo do zabune vrlo je važno naglasiti da se jedna nalazi u blizini Livna dok drugoj treba dodati sufiks Žitače. Što je sigurno, sigurno je.