Ovo je tekst s kojim sam najmanje zadovoljan :)
Uslijed raznog spleta životnih okolnosti moguće je pod stare dane ostati sam i bespomoćan u društvu u kojemu nitko nema vremena ni za svoje bližnje a kamoli za starije ljude u susjedstvu. Jedan od konkretnih vidova kršćanske ljubavi je pomaganje starijima. Upravo o takvima se brinu djelatnici Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
U BiH je problem ljudi u poznoj dobi života koji su sami i trebaju pomoć drugih naglašen zbog iseljavanja mlađih generacija i povratka na prijeratna ognjišta samo starijih. Obitelj je u prošlosti tradicionalno bila angažirana u brizi za stare. Danas i zbog povećane mobilnosti djece i unuka, djedovi i bake žive daleko od svojih potomaka, ako ih imaju.
Jedna od solucija za starije ljude je odlazak u domove staraca, ako to mogu priuštiti.
Kako izgleda projekt?
Na Zapadu, u razvijenijim zemljama, država je prepoznala vrijednost ostanka starih ljudi u svojim domovima, zbog same sreće osoba i zbog jeftinijih troškova brige o njima.
U razgovoru s djelatnicom Caritasa Biskupske konferencije BiH gđom Božidarkom Božić-Eduard voditeljicom čitavog projekta pokušali smo saznati nešto više o Caritasovom vrijednom poduhvatu «Razvoj struktura kućne njege u BiH». Riječ je o djelovanju za pomoć ljudima koji ne mogu u dom iz financijskih razloga a nemaju koga da se brine o njima u njihovim prebivalištima. Kako se boriti protiv samoće, društvene izoliranosti i dosade koje muče starije kada prestanu biti aktivni sudionici u društvu?
Ideja kućne njege je preuzeta iz zapadne Europe tijekom 1995. i 1996.i do danas se Caritas uz pomoć raznih donatora brinuo o nekoliko tisuća korisnika. Sadašnji trogodišnji projekt koji se realizira u suradnji s njemačkim Caritasom, a podupiru ga i ostali donatori kao što su Caritasi Europe, javne i vladine ustanove danas obuhvata 470 stalnih i 139 povremenih korisnika. Uglavnom riječ je o osobama starije životne dobi ili bolesne osobe slabog imovinskog stanja. U kućnoj njezi radi 45 uposlenih na 24 lokacije a cjelokupna vrijednost poduhvata je 880.000 maraka.
Kako je u BiH u ratu i poslije rata dosta starih ljudi ostalo bez podrške mlađih članova obitelji tu je Caritas osjetio potrebu da se uključi pomoći. U razvoju strukture kućne njege u BiH djeluje se kroz tri nadbiskupijska Caritasa ( Sarajevo, Mostar i Banja Luka).
U sam projekt na terenu uključene su tri skupine ljudi. Prve su osobe koje su školovane za pružanje medicinskih usluga i tu su uglavnom uključene medicinske sestre i drugo medicinsko osoblje. Druge su njegovateljice, osobe koje izmasiraju i operu potrebitu osobu ako ona nije u stanju sama se brinuti o sebi, a treća komponenta su domaćice, osobe koje će očistiti stan, oprati veš, unijeti drva, skuhat jelo. Sve te osobe zajedno čine jedan kompletan i dobro uhodan tim ljudi kojima je posao brinuti se kako bi starost korisnika usluga Caritasa bila što dostojansvenija.
Osim nabrojanih postoje i koordinatori koji prate kako se zadaci izvršavaju na vrijeme. Zadaća im je pregovarati s donatorima i lokalnim zajednicama, prikupljati podatake (koliko ima pacijenata u kakvom su socijalnom stanju koliko su puta obiđeni) zbog donatora i opravdanja sredstava.
Na početku su sa timovima na teren izlazili i liječnici ali zbog neisplativosti se odustalo od toga jer njihovo radno vrijeme nije bilo iskorišteno jer stariji i bolesni su već imali svoje liječnike s postojećim zdravstvenim kartonima. Također često korisnici nemaju zdrav. osiguranje pa se liječnik zove po potrebi a Caritas omogući prijevoz do bolnice.
Volonteri važan dio zajednice
Veliku važnost u projektu imaju volonteri. Prema riječima gosp. Božidarke Volontera ima ali ponekad ih je teško naći u zavisnosti od doba tjedna kada su potrebni. Također sve ovisi od mjesta do mjesta. «Što se tiče Sarajeva većinu volontera čine učenici KŠC-a i to medicinske škole. Mlađe je ljude lakše pridobiti ako se pokrenu neke konkretne akcije tipa čišćenje stanova, krečenje, cijepanje drva, pranje prozora. Za takve akcije gdje se skupi mnogo mladih i kada se druže uz rad nije teško okupiti. Ono što nedostaje jeste kontinuitet», rekla nam je djelatnica Caritasa BK BiH i objasnila kako su korisnici usluga kategorija s kojom je teško raditi. Može se naići na «teške» stare ljude koji se mnogo žale i stalno kukaju možda i kad nema potrebe. Počesto znaju sasvim nesvjesno biti nezahvalni misleći da su mladi dužni volontirati oko njih što kasnije odbija volontere s te adrese. «Kad nas ta osoba uzima zdravo za gotovo i misli da smo mi njoj to dužni raditi i onda nam još otežava. Najdraže mi je kad me dočekaju sa osmjehom i zahvalnošću onda dobijemo volju za radom», su neka od razmišljanja volontera ističe djelatnica Caritasa.
Volontere ka radu vodi situacija potrebitih ljudi. Najviše rezultata imaju volonteri koji rade u svojoj župi se zna kome je najpotrebnija pomoć. Još jedan od važnih volonterskih razloga za pomaganje drugima jeste osjećaj korisnosti koji poslije prožima mladog čovjeka. Volonterima mnogo znači potvrda od Caritasa da su učestvovali stoga Caritas organizira susret volontera gdje se dijele priznanja i simbolične nagrade.
U Sarajevu postoji također grupa ljudi srednje dobi koji su preuzeli obveze volontiranja jednom tjedno. Oni posjete osobu kojoj treba pomoći oko plaćanja računa, kupovine kruha i mlijeka odlaska u apoteku što je za neke korisnike Caritasove usluge kućne njege dovoljna i ogromna pomoć.
Volonteri se često oduševe tkz. «zabavljačima», naime tako zovu osobe kod kojih je uvijek veselo kada im se dođe u posjetu. Oni zabavljaju svoje dobročinitelje pričama i anegdotama iz svoje prošlosti. Zajedno prelistavaju albume sa slikama iz svoje mladosti pričajući priče koje ponekad zvuče nevjerojatno što ostavlja dodatni dojam na mlade volontere.
Zaista vrijedan projekt koji će nadamo se u borbu protiv siromaštva i za dostojanstvo ljudske osobe uključiti još više ljudi jer je svaki čovjek pozvan po svom prirodnom i moralnom zakonu na djelotvornost za one koji su u potrebi.
Nema komentara:
Objavi komentar