Na blagdan sv. Mateja, evanđeliste, 21. rujna 2009., prefekt Kongregacije za odgoj Zenon kardinal Grocholewski je potpisao dekret uzdignuća Vrhbosanske katoličke teologije na razinu fakulteta. To je bio preduvjet za svečanost kojom je, 18. listopada na blagdan sv. Luke evanđeliste zaštitnika ove Teologije, obilježen povijesni datum za mjesnu Crkvu u Bosni i Hercegovini.
Uzdizanje VKT-a na rang teološkog fakulteta provodi se od 2004. kada je veliki kancelar teologije Vinko kardinal Puljić uputio dopis Kongregaciji za katolički odgoj inicirajući pokretanje postupka. Prema pravilniku Kongregacija je definirala uvjete koje treba ispuniti kako bi molba bila pozitivno riješena. Tadašnji dekan pokojni dr. Marko Josipović vodio je pregovore sa Sarajevskim univerzitetom no cjelokupni postupak je zastao. Dekan koji je njega naslijedio dr. Anto Ćosić ponovno je pokrenuo proceduru a potrebni materijali su prikupljeni i poslani u Rim.
Posljednja godina je prošla u prilagođavanju novim okolnostima kako bi se moglo početi nesmetano djelovati kao fakultet u sklopu Univerziteta. Konačnu finalizaciju pregovora je vodio predzadnji dekan dr. Zdenko Spajić. Čitava procedura se odvijala na više razina kao što je: apliciranje Kongregaciji, suradnja s Univerzitetom te pregovori s Ministarstvom za obrazovanje.
Zadaća i odgovornost su velike
Iako je Vrhbosanska katolička teologija najstarija školska ustanova u BiH postupak promaknuća u fakultet je bio težak, budući da Sveta Stolica ima dosta rigorozna pravila za uspostavljanje teoloških fakulteta (potrebni broj profesora i studenata, adekvatna knjižnica i prostor te financijski aspekti), a valjalo se prilagoditi lokalnim propisima.
Bez obzira na sve poteškoće, pučki rečeno, trud se isplatio. Prva prepoznatljiva prednost fakulteta je mogućnost upisivanja poslijediplomskog studija. KBF je sada uključen kao punopravni član u akademsku zajednicu što znači da će studenti i profesori biti vrjednovani prema akademskim načelima.
Studente će obradovati mogućnost pristupa resursima i institucijama te pravima koje nudi Univerzitet a koje prije nisu mogli koristiti jer nisu bili prepoznati kao studenti domaćeg sveučilišta. To su samo neke od konkretnih razlika u odnosu na dosadašnje stanje.
Sadašnji dekan dr. Pavo Jurišić je svjestan kako su nova zadaća i odgovornost veliki, jer Teologija ne predstavlja samo sebe, nego Crkvu i kršćanstvo u konkretnom obliku. «Iako mi katolici u BiH živimo u multietničkom, multikulturalnom i multireligioznom društvu, iako je ova institucija katolička, ona će formirati ljude u jednom katoličkom otvorenom duhu za svakog čovjeka odakle god došao i u tom otvorenom ozračju prihvaćati čovjeka kao osobu bez obzira na to tko on bio, kako se zvao te gledati ga kao jednog ravnopravnog partnera u jednom istom čovještvu pred Bogom», poticajne su riječi dekana Jurišića.
Profesor na KBF-u i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kulturnog društva «Napredak» dr. Franjo Topić smatra BiH kao «locus theologicus» što će reći povlašteno mjesto za ekumenizam i dijalog. «Ako ovdje ne uspiju te dvije vrednote to može ugroziti dijalog i ekumenizam i na svjetskom planu. Treba reći kako su ljudi sa Sveučilišta kao i županijska vlast bili vrlo skloni priključenju našeg Faulteta u sveučilište od početka obnovljenih pregovora. Sumirajući sve može se reći da su ovim činom svi na dobitku: Crkva, država, hrvatski narod, sveučilište i znanost i kultura općenito», smatra predsjednika Napretka.
Valja istaknuti kako da će ovim činom Univerzitet u Sarajevu biti jedan od rijetkih univerziteta koji ima dva teološka fakulteta (katolički i islamski). Kada bi se uključio i Pravoslavni bogoslovni fakultet koji pokazuje otvorenost za suradnju to bi bilo još jedno veliko obogaćenje. Rektor Univerziteta dr. Faruk Čaklovica izražava spremnost učiniti sve da put formalnog priključenja KBF-a, kao pridružene članice Univerziteta u Sarajevu protekne što brže. «Uključivanjem Katoličkog bogoslovnog fakulteta, nadamo se u skorije vrijeme, u sastav Univerziteta u Sarajevu omogućava se stvaranje sadržajnog, jedinstvenog i integriranog akademskog, obrazovnog i znanstvenoistraživačkog prostora BiH, prodahnutog idejom pluralnog kulturnog i religijskog identiteta, a također se otvara proces postepene rehabilitacije vjekovima duge i bogate obrazovne i kulturne tradicije naših naroda, razvijane i njegovane u krugu velikih monoteističkih religija. Samim tim se i stimuliraju ekstenzivnije i kvalitetnije religijske studije, stvaraju velike šanse i prednosti za političku integraciju naše države, te osnažuju procesi za koherentniji i u kulturnom smislu bogatiji razvoj našeg društva u vremenu koje je pred nama», riječi su rektora Univerziteta.
Pored svega rečenoga valja istaknuti da u Sarajevu postoji još jedna katolička teologija – Franjevačka teologija u Nedžarićima. Hoće li Je li formiranje KBF-a biti klica za ujedinjenje ove s nekadašnjom Vrhbosanskom katoličkom teologijom pokazat će vrijeme. Dekan Franjevačke teologije dr. Mile Babić smatra kako ta institucija želi pristupiti Sarajevskom univerzitetu što je i želja Univerziteta, ali se prvo mora vidjeti kako je to pravno i zakonski provedivo. Prije rata bilo je sve pripremljeno, ali je zbog sukoba sve propalo. «Mi smo za jedan katolički fakultet u Sarajevu, koji će poštivati našu razliku, našu differentiam specificam (specifičnu razliku). Već postoje takvi teološki fakulteti u svijetu. Svako jedinstvo, koje ne potire nego afirmira razliku, dobra je stvar. Na ovim našim prostorima ljudi postupno uviđaju da nas može spasiti samo onaj oblik jedinstva koji poštuje i afirmira razlike, tj. drugost drugoga. Takvog se jedinstva nitko ne boji, nego za njim teži», naglašava dekan Babić.
Crkva je uvijek pridavala školstvu posebnu važnost
Ako pogledamo primjer prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, shvatit ćemo kako je najprije gradio škole pa tek onda rezidenciju i katedralu. Izgradnja teologije u Stadlerovo vrijeme bio je odgovor na goruća pitanja izobrazbe redovne crkvene hijerarhije, a nedavno uzdizanje Teologije u rang fakulteta je odgovor na pastoralne potrebe današnjeg vremena. Sada svećenici i laici mogu obavljati svoje redovne poslove za koje su odgajani i paralelno u svojoj državi i gradu istovremeno upisati postdiplomski studij.
Osim obrazovanja pastoralnih djelatnika, KBF će biti i središte u kojem će se promišljati pitanja crkvenoga i društvenog života u ovoj zemlji te pokretati inicijative i realizirati projekti za unapređenje crkvenoga života i djelovanja, ekumenizma i međureligijskog dijaloga. To je i napomenuo u svom govoru na dan uzdizanja Teologije na razinu fakulteta kardinal Puljić: »...u građenju mostova među ljudima i narodima putem naviještanja evanđelja, vidi se poslanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta na bh. prostorima».
On je ujedno i jedna od najupućenijih osoba u sam proces uzdignuća VKT na nivo fakulteta. Prema njegovim riječima Sveta Stolica je prepoznala rad Teologije, redovno praćenje teološke misli, stabilan broj upisanih studenata, dovoljan broj kvalificiranih predavača i to je bio dovoljan razlog da udovolje molbi uspostave KBF-a u Sarajevu. «Nakon potpisanih sporazuma Svete Stolice i BiH, te nastojanjem apostolskog Nuncija i mješovite komisije za provedbu tog Ugovora doprinijelo je povjerenju da će i civilne vlasti znati vrednovati to učilište koje je na ovim prostorima kao najstarije visokoškolsko učilište. Otvorenost sarajevskog univerziteta da naš KBF uđe kao pridruženi član, daje značenje stvaranja znanstvene obitelji i stvaranje kulturne baštine naših dana u našoj multietičnoj i multireligioznoj stvarnosti. Uz to važno priznanje, čitamo i našu odgovornu zadaću da iskoristimo povjerenje i vjerodostojno svjedočimo našu bitnu ulogu evangeliziranja ad ekstra i reevangeliziranja ad intra. To će se događati kroz uspješno odgajanje i obrazovanje svećeničkog i teološko stručnog laičkog kadra. Time i grad i zemlja BiH dobivaju na ugledu na euroskom procesu integracija, i izgrađivanje slobode savjesti i odgovornosti u društvu, te izgrađivanje ljudskih prava i građanskih sloboda», rekao je kard. Puljić.
Na kraju kada se sve sabere činjenica je kako najveći dobitak Teologije čini svojevrsni izlazak iz «katakombi» u javni akademski život. KBF više nikad ne će biti «daleko». Sada je dio Univerziteta i kao takav postaje važan čimbenik unošenja kršćanske tradicije i vrjednota u akademski život glavnog grada koji je u posljednje vrijeme uljuljan i pogođen raznim skandalima (kupovina ispita, plagiranje udžbenika).
Fakultet se ne će baviti samo samim sobom, on će aktivnije unositi svjetlo razuma i dijaloga njegujući i potičući ekumenizam i dijalog (što ne znači da do sada kao Teologija to nije činio). To je nešto čega se nitko u ovoj zemlji ne treba bojati. Naprotiv, to treba shvatiti kao blagoslov i mogućnost da se na akademskoj razini izgrađuje jedan drugačiji način susretanja različitih svjetonazora, koji će ponuditi alternativu dosadašnjim učmalim društveno-političkim angažmanima.
Činjenica je da Teologija više nije «ono nešto tamo pri Crkvi» nego punopravni član Sarajevskog sveučilišta u kojem će razviti svoj imidž. KBF se integrira u akademsku zajednicu zemlje u kojoj djeluje dulje nego ona službeno postoji, zadržavajući sve svoje posebnosti a preuzimajući obveze koje proizlaze iz ulaska u Univerzitet može se samo poboljšati kvaliteta postojećeg studija.
Teološki su fakulteti po poslanju rasadnici duhovnosti i izobrazbe svećenika i laika, mjesta cjelovitog promišljanja čovjeka i njegovog kompletnog odgoja i obrazovanja u svjetlu vjere. U današnjim uvjetima krize «svega» - vrjednota, morala, duhovnog pluralizma te naglašenog materijalizma i mnoštvo drugih problema zadaća je teologije između ostalog podsjećati na pitanje otkuda dolazio i kamo idemo. Promišljajući o pitanju cjeline i smisla KBF drži otvorenim pristup Bogu.
Nema komentara:
Objavi komentar