petak, 10. veljače 2012.

Bosna i Hercegovina kao mjesto dijaloga kultura

U Bijeloj dvorani Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 26. rujna 2008. održana je međunarodna konferencija pod nazivom «Bosna i Hercegovina kao mjesto dijaloga kultura». Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom dr. Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH a organizator je Paneuropska unija Bosne i Hercegovine.


Konferencija je otvorena izvođenjem himni BiH i EU koje je izveo gudački kvartet Paneuropske unije a potom je dr. Franjo Topić, predsjednik Paneuropske unije BiH otvorio konferenciju pozdravnim govorom u kojem je između ostalog rekao: «Ekumenizam i dijalog su dvije najveće ideje dvadesetog stoljeća. One su izraz svijesti o potrebi suradnje, zbližavanja i povezivanja što nam danas u velikoj mjeri omogućavaju sredstva javnog priopćavanja. Dijalog je plod sazrijevanja ljudskog uma i povijesnog iskustva da se nesporazumi ne trebaju rješavati silom nego razgovorom i dijalogom. U dijalogu se čovjek sučeljava sa sobom i s drugima». Kao usporedbu da je kod nas dijalog krenuo mnogo ranije nego se očekivalo dr. Topić je naveo primjer Njemačke i Poljske koje su tek dvadesetak godina poslije Drugog svjetskog rata otpočele razgovore. Tada je u poljskoj delegaciji među prvima bio Karol Wojtyla kao krakovski biskup.

Razgovor zahtijeva minimum dvoje

U prvom dijelu međunarodne konferencije govorilo se o važnosti dijaloga za stabilnost iz političke perspektive. Svoja izlaganja su iznijeli predsjednik Vlade Federacije BiH dr. Nedžad Branković i Osman Topčagić, direktor Direkcije za europske integracije BiH te predsjednik međunarodne paneuropske unije Alain Terenoir.
Interreligijski dijalog kao doprinos dijalogu kultura bila je druga tema na međunarodnoj konferenciji.
Vrhbosanski nadbiskup i metropolita Vinko kardinal Puljić je u svom izlaganju rekao kako se u našoj zemlji moraju liječiti rane nastale u ratu i za vrijeme prethodnog režima a to se može postići samo dijalogom i međusobnim uvažavanjem. «Razgovor traži minimum dvoje, također razgovor traži uklanjanje straha koji postoji u ljudima. Za vrijeme rata je bilo malo dijaloga zbog straha među ljudima, ali sada imamo priliku praštati, miriti se i stvarati povjerenje», rekao je kardinal Puljić i dodao kako Europska unija treba doći nama sa svojim pravima, demokracijom i ekonomijom pa tek će onda BiH moći ući u EU kao ravnopravna članica. Kardinal je pozdravio ovakav način okupljanja karakterizirajući ga kao vrijedan korak naprijed u stvaranju normalne države i normalnog demokratskog ozračja.
U svom izlaganju banjolučki biskup dr. Franjo Komarica je ponovio stav Katoličke Crkve kojim se promovira ekumenizam i dijalog. Biskup Komarica je izdvojio neke pozitivne događaje u BiH na temu dijaloga kultura kao što su: Međureligijsko vijeće, Studijski dani teologa različitih vjera, zajedničke molitve za mir i zajedničke publikacije koji promoviraju dijalog i razumijevanje. Biskup Komarica je pozvao nazočne političare i druge društvene djelatnike da što više rade na širenju povjerenja i dijaloga u našem društvu.
Mr. Ahmet Alibašić predavač na Fakultetu islamskih nauka je bio izaslanik reisul-u-leme dr. Mustafe ef. Cerića i govorio je o dijalogu između muslimana i kršćana u vremenu poslanika Muhameda.
Na konferenciji je govorio i gosp. Jakob Finci koji je izrazio nadu kako će ova konferencija biti još jedan korak ka konačnoj izgradnji pravog mira i dijaloga.
U sklopu službenog dijela konferencije na kraju dana održan je  koncert mladih glazbenika «Kamerni orkestar 2007.» u Domu oružanih snaga BiH.

Dijalog nema alternativu

Komentirajući cjelokupan ovaj događaj mons. Franjo Komarica je kazao: «Naglasak ovogodišnjeg skupa jeste međureligijski dijalog i međusobno približavanje ljudi a to mora biti i opredjeljenje katolika u BiH, odnosno nas predstavnika katoličke Crkve». Iako je zaključak koji se mogao izvući iz izlaganja i rasprave kako BiH nema alternative dijalogu, dalo se primijetiti koliko je našim političarima dijalog strani pojam. Oni su pročitali svoje unaprijed pripremljene govore i potom napuštali konferenciju ne saslušavši ostale izlagače.
Komentirajući ovu negativnu pojavu za medije biskup Komarica je rekao: «Mislim da našim političarima ipak nedostaje jedna europska širina. Očekujem da jednoga dana i naši političari ponude ono što europski političari imaju odavno, pa se neće dogoditi da Europa dođe u Sarajevo a naši političari odu iz Sarajeva».
Međunarodna paneuropska unija je nastala kao odgovor na tragične sukobe u prvom sv. ratu, a poslije drugog svjetskog rata glavna joj je zadaća borba protiv totalitarnih režima i konačno ujedinjenje čitave Europe. Njen osnivač je grof Richard Coudenhove – Kalergi. Danas se Paneuropska unija zalaže na ustrajnijem učvršćivanju europskog mnoštva.
Paneuropska unija BiH nastala je 1994. godine. a svoj rad koncentrira na organizaciju različitih okruglih stolova i konferencija. Paneuropska unija BiH redovno sudjeluju na skupštinama Međunarodne Paneuropske unije s ciljem promocije BiH kao zemlje koja ima što ponuditi Europi.

Nema komentara:

Objavi komentar