Obnova onoga što Islamska država u Iraku nije uništila

Stoljećima su siro-katolički monasi bili vjerni čuvari groba Mar Behnama, mjesta simbola za kršćanske molitelje i hodočasnike, smještenoga na sjeveru zemlje između iračkog Mosula i Erbila. Sada je on razrušen i treba ga ponovno izgraditi.

Više od 1 700 godina kršćani su bili neosporni sinovi Iraka. Njihova prisutnost u toj zemlji seže daleko prije islamskoga osvajanja, jer su kršćani koje je evangelizirao Sv. Toma, napravili crkve u Iraku.

Među prvim vjernicima bio je i Mar Behnam, legendarni svetac i asirski princ koji se obratio na kršćanstvo. On je poučio svoj narod vjeri u Isusa Krista prije nego je podnio mučeništvo, i to od ruke vlastitoga oca.

Behnam, irački svetac, bio je kroz stoljeća neiscrpan izvor nadahnuća kršćanima, a također i Jazidima, i muslimanima sunitima, koji su mu odavali počast. Za islamiste, to je predstavljalo skandalozno duhovno raskrižje koje je izopačilo muslimansku pobožnost.

19 bombi nije eksplodiralo

Islamisti su željeli prekinuti tu tradiciju štovanja. Tijekom dvije godine okupacije Islamska država je zauzela samostan i tu smjestila svoj glavni stožer što je, kao sretna okolnost, rezultiralo time da je mjesto dosta očuvano. Međutim, svi kršćanski simboli su uništeni, polomljeni ili uklonjeni. Također, svi natpisi na sirijskom ili aramejskom su namjerno izgrebani.

„Pripadnici Islamske države su uništili sve što ih je podsjećalo na križ. Čak su lica monaha, drevnih svetaca i životinja isječena“, potvrdio je Faraj-Benoit Camurat, predsjednik jednog od kršćanskih bratstava u Iraku i dodao da je Islamska država u svome ikonoklasičnom ludilu htjela iskorijeniti sve simbole kršćanske prisutnosti u Iraku.

Prije nego su pobjegli, islamski su ekstremisti pokušali raznijeti i samostan no 19 tempiranih bombi, koliko su postavili, nije eksplodiralo. Međutim, Mar Behnamov grob je teško oštećen. On, naime, predstavlja sve čega su se islamisti gnušali: prvotno, čašćenje svetaca, ali također i mjesto hodočašća.

Urediti mjesto štovanja

Danas, nakon odlaska ludila koje je nosila Islamska država, samostanska crkva još uvijek stoji uspravno. Veličanstvena kupola Djevice Marije iz 12. st., jedinstvena na cijelom Bliskom istoku, sadrži keramičke ulomke s molitvama napisanim na aramejskom, koji se preklapaju sa sunčanim zrakama, koji neumoljivo vode Bogu.

Znameniti grob Mar Behnama leži 50-ak metara od crkve. Osmerokutna prostorija otvara se prema nebesima, sa svojom kupolom koja se sužava na tisuće komadića. Dva tunela, koji su ostali u fragmentima, vode do samoga groba. Za ući unutra potrebno se sagnuti do zemlje, kao čin poniznosti.

Sada je vrijeme obnove srca groba. Otprilike 20 iračkih radnika završavaju raščišćavanje terena. Građevina je ostala bez krova, a bijele zidove okrečili su hodočasnici koji su došli ovdje moliti. Također, valja urediti i samo mjesto počivališta Mar Behnama.

Za kršćansku zajednicu, ovaj put još uvijek je dug. Moraju obnoviti i posvećenost ljudi koji se okupljaju oko ovoga crkvenog dragulja; ponovno uspostaviti drevnu tradiciju hodočašća i otkriti simboličko zajedništvo oko ovoga svetog groba.

Svetište Mar Behnam neće se podići za jedan dan. Bratstvo u Iraku srčano se prihvaća te teške obnove. Izgradnja košta 300 000 dolara. Što se tiče ovih iračkih kršćana, samostan je, poput katedrale Notre-Dame de Paris, simbol i raskoš njihove dvogodišnje duhovnosti.
 

Progon članova neregistriranih Crkava u Kini

Kineski sud u jugozapadnoj pokrajini Yunnan poslao je šest protestantskih kršćana u zatvor zbog članstva u "kultu zla". To je samo dio kampanje protiv neregistriranih vjerskih udruga.

Presuda dolazi kao dio pokrajinske represije nad vjerama i sljedbama, budući da vladajuća Komunistička partija nastavlja svoju nacionalnu kampanju za ograničavanje neregistriranih Crkvi prije nego što novi vjerski propisi stupe na snagu početkom veljače.

Šest kršćana dobilo je velike kazne, ukupno 13 godina, u gradu Lincangu iako nije bilo nikakvih dokazanih kršenja zakona niti je bilo aktivnosti štetnih po društvo.

Službena osuda je obrazložena riječima da su "korišteni zli kultovi zbog organiziranja potkopavanja zakona".

Odvjetnik optuženika Xiao Yunyang izjavio je za Radio Free Asia da je zapravo sudac "zao" jer nije obraćao pozornost na dokaze. Nakon procesa odvjetnik je dobio obavijest kako će njegova licenca za rad biti ispitana. To su mediji protumačili kao pritisak na buduće slične procese, jer tako postoji mogućnost da optužene kršćane odvjetnici neće htjeti braniti.

Na sličan način od 2015. Kina je osudila 200-tinjak ljudi.

U međuvremenu su dvojica pastora protestantske Huoshi crkve u susjednoj pokrajini Guizhou, Su Tianfu i Yang Hua, novčano kažnjeni. Povod za tu presudu bila je činjenica da je financijska policija pronašla milodare to jest "neprijavljen" novac nakon jednog bogoslužja i okarakterizirala ga kao "nezakoniti prihod".

Crkva Huoshi i njezine vođe sukobili su se s vlastima i prije. Tijekom 2015. u crkvu je policija provalila za vrijeme ceremonije otvaranja te je odmah bila zatvorena, a njezin župnik uhićen. Crkva je ponovno otvorena, ali je tada bila pod pritiskom da se registrira kao državno-pravni entitet.

Inače, Vlada posebno cilja crkvene vođe visokog profila, međutim za državne organe svatko tko okupi veliku skupinu ljudi na bogoslužju, ili u pastoralnom radu postaje "vođa visokog profila".

Jasno je kako Komunistička partija orkestrira odlučujući udarac na sve neregistrirane Crkve.

U svom govoru Komunističkoj partiji u listopadu prošle godine, predsjednik Xi Jinping ponovio je važnost kineskog nacionalizma, rekavši kako će Vlada "podržavati načelo da religije u Kini moraju biti kineske u orijentaciji te kako će pružiti aktivno vodstvo religijskim zajednicama kako bi se one mogli prilagoditi socijalističkom društvu".

Novi propisi o vjerskim poslovima trebaju stupiti na snagu 1. veljače. Oni uključuju smjernice o vjerskom obrazovanju, vrste vjerskih organizacija koje mogu postojati, gdje mogu biti i aktivnosti koje mogu organizirati.

Stanovnici filipinskog Marawija konačno se vraćaju domovima

Nakon višemjesečnih borbi, stanovnici filipinskog grada Marawija konačno se, sredinom siječnja 2018., vraćaju svojim domovima. Među prvim povratnicima je i biskup Edwin de la Peña koji se poslije osam mjeseci vratio u svoju katedralu.

Biskup je, zajedno s članovima Papinske zaklade Kirche in Not, ušao u katedralu i u tišini se pomolio, klečeći pred uništenim glavnim oltarom.

Podsjetimo, u rujnu 2017., nakon tri mjeseca opsade, filipinska vojska oslobodila je dijelove grada Marawija. Oslobođena je i katedrala Svete Marije čija je unutrašnjost potpuno uništena kada je 23. svibnja skoro 400 terorista islamističke skupine Maute upalo u grad. Oltar katedrale je razrušen, kipovima razbijene glave, a zidovi izrešetani mecima. Nakon ulaska u katedralu, militanti su oteli svećenika, desetero vjernika te troje djelatnika crkve.

Grad je pretrpio ogromnu materijalnu štetu, a prema procjenama filipinskih vlasti za obnovu Marawija bit će potrebno više od 50 milijardi dolara. Riječ je o gradu u kojem je prije sukoba živjelo oko 400 000 ljudi, većinom muslimana, a koji su trenutačno raseljeni po okolnim područjima.

Početkom listopada u katedrali Sv. Marije slavljena je sveta misa – prva nakon četiri mjeseca opsade. Okončanjem sukoba omogućen je povratak stanovništva i početak obnove.

Biskup Edwin de la Peña rekao je kako je prvi cilj nakon oslobođenja okupiranih dijelova Marawija obnova kršćanske zajednice i dobrih odnosa s muslimanima, a potom i obnova katedrale. „U svojem djelovanju nećemo gledati jesu li oni kojima je potrebna pomoć kršćani ili muslimani... Pomažemo svima jer nam Gospodin tako govori, jer su to naša braća i sestre. Pomažemo zato što je to potrebno, a gdje god je potreba, onamo nas Gospodin šalje“, kazao je biskup Marawija u razgovoru za Kirche in Not.