Dva tisućljeća kršćanstva na Bliskom istoku

U vremenu kada je stanje na Bliskom istoku veoma neizvjesno i nestabilno posebno je ranjiva skupina kršćana iza kojih ne stoji ni jedna vojna sila. Nevladine organizacije upozoravaju kako je stanje osobito alarmantno u Egiptu, Iraku i Siriji.

U Europskom parlamentu u Strasbourgu, sredinom ožujka, održana je konferencija na temu 2 000 godina kršćanstva na Bliskome istoku. Njihova patnja. Njihova budućnost na kojoj su sudjelovala trojica istaknutih gostiju mons. Jean Benjamin Sleiman, nadbiskup Bagdada; Anba Damian, biskup Koptske crkve Sjeverne Njemačke te Michael Varton, predsjednik neprofitne organizacije Open Doors koja radi godišnja izvješća o progonjenim kršćanima u svijetu te im osigurava i humanitarnu pomoć.

Tužne statistike

Na širem prostoru Bliskog istoka nalazi se 15 milijuna kršćana. Prije 100 godina na tom prostoru među cjelokupnom populacijom bilo je 20% kršćana, a danas ih ima samo 5%.

Biskup Damian rekao je kako je situacija uistinu alarmantna jer su kršćani ugroženi u samoj kolijevci kršćanstva. Pojasnio je kako je danas u Egiptu samo oko 10% Kopta, dok je Koptska Crkva jedna od najstarijih u svijetu. „Kršćane se smatra građanima drugog reda. Bolno je gledati da crkve bivaju raznesene bombama za vrijeme misa i službi, da civili umiru i nitko ne odgovara za to“, rekao je Damian i naveo kako je jedno od rješenja problema svakako obrazovanje s naglaskom na obrazovanje mladih muslimana da bi stasali u ljude koji mogu samostalno odlučivati za sebe, a ne slijepo pratiti ekstremiste koji pozivaju na nasilje.

Svi su se složili kako budućnost kršćana u samoj kolijevci kršćanstva ne izgleda obećavajuće. Nadbiskup Bagdada upozorava kako Islamska država nije mrtva, upravo suprotno – pritisak na kršćane svakim je danom sve veći baš pod utjecajem ostataka pripadnika Islamske države.

„No, ne treba gubiti nadu jer postoji jedan pozitivan pokazatelj, a taj je da je u posljednjih 25 godina najveći broj obraćenika s islama na kršćanstvo – veći nego u posljednjih 13 stoljeća. Svakako, najugroženija i najrizičnija skupina upravo i jesu obraćenici s islama jer je kazna u većini država Bliskog istoka za prelazak na kršćanstvo – smrt“, upozorio je nadbiskup Sleiman.

Na riječi biskupa nadovezao se Michael Varton, predsjednik francuske podružnice organizacije  Open Doors rekavši kako je u Iranu 675 000 ljudi prešlo s islama na kršćanstvo u posljednjih 25 godina.

Kršćanski korijeni Europe

Govornici su pozvali okupljene da učine sve što je u njihovoj moći da pomognu progonjenim kršćanima te da ne zaborave kako je i Europska unija osnovana na kršćanskim temeljima.  

Izrazili su zabrinutost novim prijetnjama prema kršćanima i mogućnosti daljnjeg jačanja ekstremističkih organizacija. Iako je Islamska država službeno poražena, njihova ideologija i dalje živi. Povijest nas podsjeća na žalosne lekcije iz kojih čovječanstvo nije ništa naučilo te je dopušteno da ekstremističke grupacije niču kao gljive poslije kiše.

Istaknuto je da vjerske slobode moraju u svakom vremenu, kulturi i civilizaciji biti temelj poštivanja drugih i drugačijih te jamac mirnog suživota.

Svjedočanstva studenata kršćana iz Iraka i Nigerije

Studenti kršćani iz Iraka i Nigerije, uključeni u program mađarske Vlade Stipendium Hungaricum, posjetili su 21. ožujka 2018. Europski parlament te iznijeli svjedočanstvo o životu u njihovim domovinama.

Stipendisti su došli na poziv mađarskog zastupnika Györgyja Hölvenyja, supredsjedatelja radne grupe Europske pučke stranke za međukulturalni i međureligijski dijalog.

Rušenje crkava u Iraku

Ti mladi ljudi prošli su užase ratova kojima je, bez pretjerivanja, cilj istrijebiti kršćane. Kako su prilike za obrazovanje u njihovim zemljama lošije ipak su uz pomoć stipendija Mađarske odlučili razviti svoje vještine i potencijale kako bi se vratili u svoju domovinu i doprinijeli boljitku i razvoju svojih država.

Tako je u Europskom parlamentu irački student Nawar Sheer (27) na diplomskom studiju u Mađarskoj govorio o stanju u svojoj zemlji te iz prve ruke dao informacije o odnosima tamošnjih muslimana i kršćana. Istaknuo je kako je skupina Islamska država Iraka i Sirije svoje djelovanje započela mnogo ranije nego što je proglašena Islamska država, ali pod različitim imenima, koja su često mijenjana.

U svome je govoru iznio osobno iskustvo progonstva u kojem se on kao kršćanin u vlastitome gradu počeo osjećati građaninom drugog reda. Iznio je i konkretne činjenice o uništavanju desetak katoličkih crkava te pozvao Europsku uniju da pomogne u vraćanju mira na tom području. Kazao je kako su irački kršćani živjeli mirno i povučeno, ne provocirajući nikoga, a svoj je govor zaključio pitanjem: „Ako ja kao kršćanin mogu živjeti s muslimanima u miru poštujući njihovu religiju, zašto oni ne mogu sa mnom?“

Svjedočanstvo iz Nigerije

Nakon studenta porijeklom iz Bagdada, govorila je nigerijska studentica Johanna Ruth Tumba (24), jedna od 276 djevojaka koje je Boko Haram 2014. oteo iz škole u kršćanskom gradu Chiboku, na sjeveroistoku Nigerije. Više od 100 njezinih školskih kolegica ta ekstremistička skupina još uvijek drži u zatočeništvu i nepoznata im je sudbina. Nigerijska studentica rekla je zastupnicima kako je stanje u Nigeriji takvo da u svakome mjestu postoje uhode koje prate one koji idu u crkvu te ih odaju muslimanskim ekstremistima nakon čega oni bivaju odvedeni, mučeni i ubijeni samo iz razloga jer su kršćani koji idu u crkvu.

Zahvalila je na svemu što zemlje članice EU-a čine za kršćane u ratom pogođenim područjima i pozvala ih na konkretnije djelovanje u zaštiti kršćana kojima se, različitim oblicima nasilja, progonstvima, smaknućima, krši osnovno ljudsko pravo – pravo na slobodu vjere, ali i negira pravo na život.

Ono što kršćane čini kršćanima

Potresena svjedočanstvima studenata, posebice onim jedne od otetih djevojaka iz Chiboka, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, izrazila je divljenje jer, unatoč strahotama koje je djevojka proživjela, govori bez ljutne i mržnje na svoje progonitelje i zlostavljače. Naglasila je kako su upravo takav stav i razmišljanje, koji su plod oprosta, ono što kršćanina čini istinskim kršćaninom.

Petir je u svoje i ime svojih kolega zastupnika, studentima obećala kako će učiniti sve što je u njihovoj moći kao zastupnice u Europskom parlamentu da se progon kršćana zaustavi i da se oni mogu vratiti svojim domovima te živjeti u miru.

Na izvanrednom sastanku radne grupe EPP-a za međureligijski i međukulturalni dijalog govorio je i vlč. Charbel Eid, poglavar belgijskog samostana Sv. Šarbela. Rekao je kako na prostoru Bliskog istoka i Afrike vladaju smrt i uništenje, a kršćani žive pod prijetnjom sila koje teže stvoriti društvo u kojemu nema kršćana.

„Samo zajedničkim snagama možemo graditi zajedničku budućnost“, rekao je vlč. Charbel te pozvao na zajedničko djelovanje kako bismo stvorili svijet u kojemu pripadnici svih vjerskih zajednica žive u mirnom suživotu poštujući jedni druge.

KT