Uvodnu riječ imao je prof. dr. Marko Josipović koji je na početku pozdravio profesore, predavače, goste iz Hrvatske, te predstavnike medija. «Obitelj je uvijek aktualna tema, ona je prvi dom i prva škola katoličkog života. O duhovnosti katoličke obitelji ovisi čitav život kršćanske zajednice, zato je i tema ovogodišnjeg kolokvija ovako naslovljena», naglasio je prof. Josipović.
Riječi pozdrava uputili su i dekan Teologije dr. Zdenko Spajić, rektor sjemeništa dr. Niko Ikić te mr. sc. Luka Marijanović gost – predavač iz Đakova. Moderatori kolokvija su bili dr. Ikić i mons. dr. Mato Zovkić.
Obitelj je važan čimbenik
U prvom dijelu kolokvija slušatelji su imali prigodu čuti predavanje dr. Šime Maršića «Pastoralna slika katoličke obitelji u BiH i mjesto mladih u njoj» koje je zbog njegove odsutnosti pročitala prof. dr. Klara Ćavar
Dr. Maršićevo izlaganje počelo je promišljanjem o obitelji u vremenu komunizma i njezinoj ulozi u religijskoj socijalizaciji mladih. Potom je prikazano sadašnje stanje katoličke obitelji u BiH i ukazano na konkretne smjernice pastorala braka i obitelji u dokumentima Katoličke Crkve u BiH.
«Katolička obitelj u Bosni i Hercegovini je, bez obzira na krize koje ju potresaju, još uvijek važan čimbenik u religijskoj socijalizaciji mladih. Vrijeme je da Katolička Crkva u BiH 'utjelovi' svoje smjernice s obzirom na pastoral obitelji u konkretne žive strukture koje će voditi osposobljeni svećenici, redovnici, redovnice i vjernici laici. Zadaća struktura za pastoral obitelji bila bi sustavno planiranje, poticanje i koordiniranje svih inicijativa u pastoralu obitelji na razini biskupija, dekanata i župa. Župni odbori bi svakako trebali biti u kontaktu s biskupijskim odborom za pastoral braka i obitelji koji bi se nalazio u okviru Biskupijskog pastoralnog vijeća», zaključeno je u predavanju dr. Maršića.
Opadanje prirodnog priraštaja
Drugo predavanje na kolokviju pod nazivom «Natalitet u katoličkim obiteljima u BiH» održao je dr. Tomo Vukšić. Uz mnoštvo grafikona dr. Vukšić je predstavio prirodni priraštaj čitave populacije u BiH s posebnim osvrtom na katoličku populaciju. Nakon predočenih brojnih grafikona moglo se zaključiti kako je cjelokupni prirodni priraštaj u našoj zemlji u konstantnom opadanju a glavni razlozi jesu: neuspio povratak, novo iseljavanje Hrvata te obitelji s malo djece.
U drugom dijelu kolokvija prvo predavanje je održao profesor na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu vlč. Mr. Luka Marijanović. On je izlagao na temu «Teologija bračne ljubavi i duhovnost obitelji prema Bibliji i nauku Crkve». Naveo je neka mjesta u Bibliji u kojima se govori o bračnoj ljubavi te se posebno osvrnuo na nauk sv. Pavla apostola koji u poslanici Efežanima uspoređuje brak s Kristovom ljubavlju prema crkvi.
O temi «Obitelji u poteškoćama i pastoralno – duhovna skrb za njih» govorio je dr. Ivo Džinić iz Đakova. Prof. Džinić je naveo konkretne smjernice na župnoj razini za pastoral bračno rastavljenih navodeći liturgijske molitve, komunikaciju, osobni razgovor te integraciju kao neke od načina za pomoć onima koji se zbog rastave ponekad osjećaju izolirano.
Mr. Josip Lebo, profesor na VKT izlagao je na temu «Unutarobiteljski dijalog – put do ljudske i kršćanske zajednice». Prof. Lebo je naglasio važnost dijaloga te istakao obitelj kao mjesto povjerenja i prihvaćanja jer razgovori u obitelji nešto su veoma duboko i konstruktivno.
Posljednje predavanja je održala sestra mr. Ana Marija Kesten pročitavši izlaganje profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu dr. Mladena Parlova pod nazivom: «Utjecaj obiteljskog ozračja na zrelo i odgovorno opredjeljenje za duhovna zvanja». Sestra Ana Marija je potom iznijela zanimljive podatke ankete koju je radila s 160 mladih iz Vrhbosanske nadbiskupije. Čak 90% njih je religioznost steklo u obitelji, 86% ima Bibliju u kući a 12% osjeća poziv u duhovna zvanja.
Nakon završetka prvog i drugog dijela kolokvija održane su diskusije u kojima su slušatelji mogli postavljati pitanja. Iako je kolokvij bio o obitelji primijetilo se da nijedno izlaganje nisu održali laici, niti oženjeni što je obrazloženo kratkoćom predviđenog vremena. Dvorana je bila prepuna ali se dalo primijetiti kako je broj župnika veoma mali iako je ovaj kolokvij najviše trebao njima koristiti jer se oni susreću s praktičnim problemima u župama.
Nema komentara:
Objavi komentar