Dok je rat u Hrvatskoj dolazio na mala vrata, a u BiH su još mnogi vjerovali u mirni rasplet napetosti te moguće očuvanje Jugoslavije, nad Sarajevo i mnoge druge gradove diljem Bosne su se nadvijali tmurni ratno-huškački oblaci. Prve izbjeglice iz Hrvatske su počele pristizati u Sarajevo, a prividni mir nije nudio dovoljno duhovne i materijalne sigurnosti. Jedna skupina odlučnih ljudi predvođena don Antom Jelićem, tadašnjim župnikom u sarajevskom naselju Marijin Dvor, nije gubila vrijeme nego je uvidjela nužnost traženja načina kako pomoći sebi i drugima.
Tako je 21. travnja 1991. u Sarajevu nastalo Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo. To je prva humanitarna udruga u BiH koju nije osnovala ni Crkva ni država. Programska načela HKDD-a su utemeljena na zakonitostima evanđelja, a glavni cilj je duhovni i materijalni preporod hrvatskog-katoličkog puka.
Prvotni cilj je bio prihvat izbjeglica
Prema riječima osnivača don Ante, rad Društva se može podijeliti u četiri dijela: ratne godine, obnoviteljske godine, stabilizirajuće godine i posljednjih pet godina su nazvane godine važnih odluka.
HKDD je 1991. i početkom 1992. organizirano prihvaćao izbjeglice iz ratom pogođenih krajeva u Republici Hrvatskoj i skrbio za njih u Sarajevu. Članovi HKDD-a su pomagali i svim vojnim regrutima u Sarajevu i okolici koji su željeli napustiti JNA te ih preko svojih prijatelja i podupiratelja opskrbili i slali kućama diljem bivše države. U to vrijeme je takva djelatnost bila izrazito riskantna jer se pomagalo, službeno, dezerterima. Međutim, članovi ovoga Društva nisu brinuli za opasnosti. Tada nisu ni razmišljali o mogućim posljedicama ako bi bili primijećeni.
Na početku rata u Hrvatskoj darovane su tri poljske bolnice gradu Vukovaru koje su u BiH otkupljene od bivše JNA za 30.000 njemačkih maraka, a preko Splita organizirani su konvoji pomoći s humanitarnim potrepštinama za opkoljeni Dubrovnik.
U prvim godinama svog djelovanja u BiH Društvo je prikupljalo i dijelilo hranu, odjeću i lijekove za izbjeglice i brinulo se o stradalnicima rata. U tim godinama bilo je jedan od glavnih distributera svakojake humanitarne pomoći za: središnju Bosnu, Sarajevo i druge dijelove BiH. Uz humanitarnu pomoć vođena je i briga da pučanstvo u teškim godinama rata bude opskrbljeno i dnevnim tiskom. Blagovremena i istinita informacija je mnogo značila ljudima koji su bili u blokadi, izloženi neprijateljskoj propagandi. Danas, u doba interneta i suvremenih komunikacijskih sredstava, to možda izgleda smiješno, međutim na početku 90-ih novine su ponekad bile jedino sredstvo informiranja.
Zbog ratnih zbivanja u Sarajevu ovo dobrotvorno društvo privremeno je izmjestilo središnjicu u Prozor. Za vrijeme rata Društvo je brojalo i do 10.000 članova dok danas taj broj iznosi manje od 5.00, a stalnih je uposlenika 20-ak.
Borba za radno mjesto – prioriteti nakon rata
Završetkom rata prestajala je potreba za humanitarnom djelatnošću u smislu kakva je bila u danima sukoba te se HKDD odmah usmjerilo na mirnodopske projekte. Bilo je jasno da se ne može dovijeka očekivati pomoć iz inozemstva. Društvo se preorijentiralo na rad i otvaranje tvrtki u svom sklopu kako bi se mogli izdržavati i praviti dobročiniteljske projekte.
Nakon rata mnogi su problemi mučili hrvatski narod u BiH i trebalo je konkretno djelovati. HKDD je shvatilo da je ljudima potrebno pružiti posao kojim će omogućiti sigurnost svojim obiteljima. Tako bi se zadržao onaj dio Hrvata koji je ostao u BiH. Trebalo je, dakle, osigurati poslovne djelatnosti za sve kojima je u tom trenutku zaposlenje bilo životno pitanje.
Skrbilo se o studentima, pomagalo u zapošljavanju i seoskom gospodarstvu, promicala se karitativna, kulturna i graditeljska djelatnost, promovirana je zdrava i ekološka hrana. Uvezivali su se radnici s poslodavcima. Dijeljene su studentske stipendije i jednokratne potpore, a u dva zagrebačka doma udomljeno je više desetaka studenata. Određeni broj mladih je dobio sezonske poslove tijekom ljeta.
Nažalost, bilo je više molbi za pomoć nego što se moglo pomoći. U HKDD-u ističu da ne žele zapošljavati „filozofe“ koji samo pametuju i kojima nijedan posao nije dovoljno dobar, a takvih ima mnogo. Tužno je da još uvijek postoje oni koji traže posao, a mole Boga da ga ne nađu. Ljudi koji će znati kako raditi i ne srame se raditi su uvijek dobrodošli u HKDD-u.
Kulturno-odgojna djelatnost nikad nije zapostavljena
U svom djelovanju HKDD nije zaboravio ni rad na kulturnom polju. Proteklih godina organizirane su promocije mnogih knjiga u BiH i u Zagrebu. Preveli su i tiskali knjigu Izvješće Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobišta 2005 - 2008. te objavili Križni put u prigodi 65. godišnjice stradanja Hrvata na Bleiburgu. Don Anto naglašava da HKDD nastoji govoriti o događajima o kojima drugi šute.
„Želimo prikazati stvari o kojima se nije govorilo. Mi donosimo samo ono o čemu drugi ili neće ili ne smiju govoriti. Tako smo vrlo dugo uključeni u Bleiburg. Prema ustaljenoj praksi, organiziramo hodočasnički križni put. Na ovogodišnjem hodočašću sudjelovalo je devet hodočasnika iz: Zagreba, Sarajeva, Rame, Kutine, Novog Travnika. Cilj spomen-hodočašća od Zagreba kroz Sloveniju do Bleiburga je posjetiti mjesta stradanja Hrvata, na križnome putu poslije II. svjetskog rata. Zato se svake godine ide drugim smjerovima od Zagreba do Bleiburga, a cilj je uvijek Bleiburg kao simbol stradanja. Pojedina mjesta, na kojima su masovne grobnice, obiđemo i imamo križni put. Pomolimo se i postavimo svijeće. Želimo mnoge potaknuti kako bi vidjeli mjesta gdje je pobijeno više stotina tisuća ljudi. Postoji jedna masovna grobnica gdje je pobijeno oko 800 hrvatskih žena. Želimo sve to istražiti i zato surađujemo sa Slovencima koji se ozbiljno bave time. Želimo pomoći i pokazati kako su Hrvati ubijani. Također, tražimo pobijene ljude iz akcije Feniks; ja sam se tada pripremao za mladu misu i upoznat sam sa svim događanjima“, istaknuo je don Anto.
Vrijedni članovi HKDD osnovali su i čitaonicu Bleiburg. Prema Jelićevim riječima, to je jedina čitaonica koja nosi to ime bilo gdje u svijetu i kao takva podsjeća na stradanja s kraja Drugog svjetskog rata.
„Ne želimo zlo nikome nego želimo dobro činiti i pokazivati kako je zlo činjeno. Imamo slučajeve da su ljudima pobijeni roditelji ili braća u Bleiburgu, a oni uopće nisu zainteresirani za istraživanja. Međutim, na svu sreću znamo za ljude kojima su daleki rođaci pobijeni, ali oni se zanimaju za tu temu, žele istinu. Postoje 32 udruge u Federaciji BiH koje nose ime ili Tita ili bivše države i oni dobivaju novce iz proračuna, a za HKDD nema pomoći od države ili je ona simbolična“, navodi predsjednik HKDD-a kontradiktornosti današnjeg političkog establishmena u Federaciji BiH.
Graditeljske djelatnosti
Jedan od prioriteta HKDD-a je pružanje pomoći u odgoju i obrazovanju mladih, a posebice onima kojima materijalno-socijalno stanje ne može osigurati prikladno i kvalitetno školovanje. Prilozima donatora iz inozemstva i zemlje, prikupljanjem članarine, te ostvarenim fondom prikupljenih novčanih sredstava, pružaju financijsku potporu studentima i učenicima koji pokazuju zavidne rezultate u školovanju i studiranju. Posebno pokušavaju pomoći onima čiji su roditelji stradali u Domovinskom ratu te studentima slabog imovinskog stanja.
Znajući da je jedino ulaganjem u mlade ljude i intelektualnim rastom pojedinaca moguće očekivati razvoj i napredak cjelokupnog društva na svim područjima, HKDD se u svom djelovanju i usmjerio prema ostvarivanju tih ciljeva.
Tako su, zahvaljujući donatorima, započeli i 1996. dovršili gradnju muškog studentskog doma u Zagrebu - Dom za smještaj studenata Katarina Kosača. U tom su objektu smještena 34 studenta. Tijekom 1998. dovršena je i izgradnja ženskog doma u Zagrebu koji nosi naziv Dom za smještaj studenata Diva Grabovčeva. U njemu mogu biti smještene 43 studentice.
Prigodom primanja studenata u domove prednost imaju djeca iz višebrojnih obitelji, djeca invalida i stradalnika Domovinskog rata te djeca iz obitelji s lošim materijalnim statusom.
Studentski dom za djevojke ima smještajni kapacitet od 43 mjesta i prima studentice iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U domu se brinu ne samo za intelektualno odrastanje nego i duhovno, pa je organiziran i mješoviti pjevački zbor koji barem jedanput mjesečno nastupa u obližnjoj crkvi sv. Anđela u Savskom Gaju.
Katolički studenski dom u Sarajevu
HKDD je započeo prije pet godina izgradnju studenskog doma i u Sarajevu. Kad se dom završi u njega će se moći smjestiti 256 studenata i imat će sve potrebne prateće sadržaje. To je najveći građevni poduhvat Društva. Cijeli objekt je do sada izgrađen ugrubo; zdanje je pokriveno krovom; završene su instalacije električne energije, telefonije, vode i kanalizacije te je u pripremi početak radova na grijanju, a preostalo je još mnogo posla. Osim studenata predviđeno je i nekoliko soba za postdiplomce. Ukupna površina prostora koja će biti na raspolaganju studentima iznosi 4.500 kvadratnih metara na sedam etaža.
U Društvu su svjesni važnosti rada sa studentima, a izgradnjom ovoga doma bit će u kontaktu s njima svaki dan što će otvarati mnoge poslovne mogućnosti. Otvaranje studentskog doma će spriječiti iseljavanje studenata prvenstveno u susjednu Hrvatsku. Prijeratno hrvatsko pučanstvo koje se za vrijeme rata i poraća iselilo iz Sarajeva vjerojatno se više nikada neće vratiti, međutim katolici stalno dolaze na studij u glavni grad. Članovi HKDD-a su tu prepoznali prigodu i, razgovarajući s mladima koji studiraju u Sarajevu, shvatili su da većina želi ostati i naći zaposlenje.
Prema podacima u Sarajevu, danas ima više od 1.500 katoličkih studenata koji uglavnom žive u iznajmljenim stanovima. Velika je to brojka koja obećava da će Hrvata – katolika uvijek biti u Sarajevu.
Osim gradnje doma u Sarajevu, HKDD je započeo izgradnju Doma kulture u Novom Travniku: preostalo je podići krovnu konstrukciju i time bi bila završena prva etapa gradnje.
Humanitarne akcije
HKDD je društvo veoma aktivno u pružanju karitativne pomoći u: odjeći, obući, hrani, namještaju, kućnim strojevima i sl. Pomoć se dobiva od ljudi iz Sarajeva, veliki dio od dobročinitelja iz inozemstva, a nešto i od drugih karitativnih udruga s kojima vrlo uspješno surađuju. Posebno se ističu Kruh sv. Ante i župni Caritas župe Sv. Luke u Sarajevu, gdje je don Anto župnik, Caritas BK BiH, Caritas Vrhbosanske nadbiskupije i druge humanitarne udruge.
Još jedna od „dugovječnih“ akcija je projekt pomoći ljudima na selu pod nazivom Dobri pastir. Akcija je vrlo uspješna i dobro koncipirana te ljudima omogućuje dobivanje određenog broja: ovaca, krava, pčela koje oni vraćaju u slijedeće tri godine, što omogućava dugotrajnost projekta i proširenje broja korisnika. Nije ni čudo što projekt traje deset godina. Na taj je način mnogo stočnog fonda obnovljeno na zadovoljstvo potrebitih.
Ramska kuća – sportsko-rekreativno središte
U širokom spektru usluga i načina za namicanje sredstava za izgradnju studentskog doma i pomaganja manje imućnih ističe se i kulturno-sportsko rekreativno središte Ramska kuća koja se nalazi na planini Makljen na putu između Prozora i Uskoplja. U prirodnom okruženju, uz domaća jela i pića, među kojima je najpoznatija ramska šljivovica, tu se pružaju idealni uvjeti za odmor i rekreaciju te se nudi prenoćište u opremljenim sobama i apartmanima.
U sklopu Kuće nalazi se i muzej s vrijednom zbirkom ramskih rukotvorina i ostalih izložaka koje su naši preci koristili u svakodnevnom životu. U sklopu Centra je izgrađena skijaška žičara te su uređene skijaške staze za početnike i iskusne skijaše, ali i staze za šetače. Ne treba ni napominjati da alpinistima i ljubiteljima prirode neće nedostajati prostora za užitke.
Ne treba zaboraviti ni na Sarajevski gostinjac. Smješten je oko osam kilometara od samog središta grada i nudi smještaj u desetak soba.
I što reći na kraju? Prošlo je dvadeset godina djelovanja HKDD-a. Kako kaže njegov predsjednik: „Dvadeset godina u životu čovjeka je puno, ali nama je tih dvadeset godina prošlo brzo.“
Zaista, kada se radi i pomaže drugima, vrijeme brzo prolazi. Koliko će se u budućnosti moći pomagati ovisit će o radu uposlenika i simpatizera HKDD-a. Članovi i stalno zaposleni u HKDD-u znaju svoje ciljeve. Analizirajući njihov dosadašnji rad, zasigurno će u budućnosti biti još dobrih iznenađenja na sreću čitavog hrvatskog naroda.
Raster
HKDD je udruga katolika utemeljena radi koordiniranog promicanja plodnije i izravne duhovne i materijalne pomoći onima kojima je najpotrebnija, a prije svega mladim obiteljima. Usluge ne ograničava niti konfesionalnom niti nacionalnom pripadnošću; radi uklanjanja posljedica siromaštva u narodu koje ugrožava život i zdravlje ljudi, HKDD će pružati uzajamnu i izravnu pomoć ljudima u svim potrebama svagdašnjeg života i rada.
Nema komentara:
Objavi komentar