Na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji 5. veljače 2007. organizirana je tribina pod nazivom Alojzije "Stepinac – izazov suvremenom vremenu". Gost predavač je bio dr. Juraj Batelja postulator za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, rektor zagrebačke katedrale i profesor na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pozdravivši nadbiskupa vrhbosanskog Vinka kardinala Puljića i pomoćnog biskupa Peru Sudara i ostale goste moderator tribine mr. Jozo Tomić je rekao kako je ovo peta redovita tribina koju organizira teologija.
Dr. Batelja je na početku naglasio kako se kardinal Stepinac hrabro suočavao s izazovima koju je nosila povijest, u kojoj bijaše navjestitelj Evanđelja. Žestoko se protivio svim ideologijama koje razaraju čovjekovo srce i protive se dostojanstvu ljudske osobe. Protivio se proganjanju zbog rasne, klasne ili nacionalne ideologije a svećenicima je slao pisma da spašavaju što je moguće više progonjenih. Često je osnivao nova župna središta, promicao katolički tisak, uključivao redovnike i redovnice u pastoralni i karitativni život Nadbiskupije, te tješio i duhovno podizao obespravljeni narod. Bio je veoma odan Bogorodici i vjerovao je u pobjedu vjere nad nevjerom na Marijin zagovor. Životnu snagu je crpio iz Biblije a sva zbivanja oko sebe prosuđivao je na temelju Objave.
U svakom je političkom sustavu branio slobodu i nadnaravno podrijetlo Katoličke Crkve. Iz odanosti prema nasljedniku Isusa Krista nije dopustio da Crkva u Hrvata postane ropkinjom komunističke ideologije. Žestoko se protivio stvaranju hrvatske nacionalne crkve pa mu je montiran politički proces na kojem je 1946. osuđen na 16 godina robije. Za njegovu hrabrost i trpljenje Papa Pio XII. uvrstio ga je 1953. u kardinalski zbor.
Svojim nastupima u sudnici svjedočio je živu vjeru u božanstvo Isusa Krista, djevičansko materinstvo Blažene Djevice Marije i vječni život čovjekov. Tijekom cijeloga života i sužanjstvu bio je vjeran sluga Božji. Neprestana molitva za progonitelje Crkve i njegove osobe, pozivi na opraštanje i življenje katoličke vjere govorili su u prilog o čovjeku jake i žive vjere, neslomiva pouzdanja i djelatne ljubavi.
Umro je na glasu svetosti i mučeništva, u Krašiću, 10. veljače 1960. i pokopan u zagrebačkoj katedrali. Njegov je grob mjesto neprekidne molitve i vrelo uslišanja. Godine 1981. u Rimu je službeno otpočeo kanonski postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. U listopadu 1998. u hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke papa Ivan Pavao II. proglasio je Alojzija Stepinca blaženikom Katoličke crkve.
Nema komentara:
Objavi komentar