Crkva Gospe Olovske ubraja se u najstarija marijanska svetišta u Hrvata. Prvi podatak o tome nalazi se u dubrovačkom ljetopisu iz 1454. godine. Za vrijeme pada Bosne pod tursku vlast, crkva i samostan nisu stradali, ali su 1703. godine samostan i crkva namjerno zapaljeni. Nova crkva sagrađena je 1936. godine, a od tada pa do dandanas na njoj su se povremeno izvodili vanjski i unutrašnji radovi. Na ravnom prostoru pred sadašnjom Gospinom crkvom ističe se crni kamen za koji se pretpostavlja da je ostatak prvotno izgrađene crkve. Prirodna boja kamena nije crna, nego tu boju kamen dobiva zbog zapaljenih svijeća koje hodočasnici ostavljaju oko njega. Budući da vjernici godinama nisu imali ni slike ni kipa pred kojim bi kleknuli i zapalili svijeću, oni su to počeli činiti uz taj kamen, a praksa se zadržala sve do danas. U svetištu se danas štuju dvije Gospine slike, a u spomen-sobi fra Grge Martića u kreševskom franjevačkom samostanu nalazi se još jedna slika na kojoj stoji tekst «Prava slika čudotvorne olovske Gospe». Ne zna se kako je nastala i kada je dospjela u kreševski samostan, ali se može ustvrditi da je u fra Grginoj sobi već 150 godina.
Zahvala Bogu i Gospi za mir u BiH
Prema riječima fra Gabrijela Tomića, upravitelja svetišta, jedna od glavnih proslava u svetištu Gospe Olovske je 1. svibnja, a označuje otvorenje svibanjskih pobožnosti za Vrhbosansku nadbiskupiju te je ujedno zahvala Bogu i Gospi za mir u BiH. Taj običaj polako postaje dio tradicije. Tako će biti i ove godine.
Glavno Misno slavlje 1. svibnja je u 11.00 sati. Prije sv. Mise slijedi blagoslov hodočasnika u 9.30 sati, a zatim će hodočasnici imati prigodu za sv. ispovijed. U 10.15 sati je procesija oko crkve sa čudotvornom Gospinom slikom, a nakon procesije slijedi koncelebrirana sv. Misa koju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uz suslavlje franjevačkog provincijala fra Mije Džolana. I ove godine se u Olovu očekuje oko 3.000 – 4.000 vjernika.
Osim toga, u Olovu se posebno proslavlja blagdan Velike Gospe. Jedna od posebnosti pripreme za taj blagdan svakako je sv. Misa polnoćka koja se služi za sve mlade ljude u BiH.
I ove godine organizira se hodočašće pješke u Olovo. Polazak je 30. travnja u 7.00 iz katedrale, a dolazak u Olovo oko 19.30 sati istog dana. Odmah nakon dolaska u Olovo hodočasnici će imati sv. Misu, a nakon toga slijedi večera i odmor.
SVETIŠTE GOSPE KONDŽILSKE / KOMUŠANSKE
Svetište Kondžilo, koje je smješteno u župi Komušina, datira iz davne 1200. godine. U Komušini se Gospina slika prvi put spominje 1779. godine kada biskup fra Marko Dobretić spominje «prastaru i čudotvornu sliku Bogorodice na nebo uznesene, vrlo čašćene i poštovane od mnogobrojnog puka». Povijest nam svjedoči o hodočašću i procesiji koji su se održavali svake godine uoči blagdana Velike Gospe. Danas se osim hodočašća za blagdan Velike Gospe održavaju još dva hodočašća: jedno u posljednjoj nedjelji svibnja kao hodočašće mladih Vrhbosanske nadbiskupije i drugo krajem listopada kao hodočašće okolnih župa. U svojoj višestoljetnoj povijesti slika je samo dva puta na duže vrijeme privremeno morala napustiti područje Komušine. Prvi put to se dogodilo 1888. godine kada je prebačena na popravak u Graz, a drugi put 1992. godine u Hrvatsku kada su srpski ekstremisti protjerali sve Hrvate katolike, a zatim razorili župnu crkvu. Slika je 1996. godine vraćena u Žepče, a 1999. godine u veličanstvenoj procesiji vraćena je u Komušinu. Od toga dana vjernici ponovno redovito hodočaste Gospi Kondžilskoj i tako je ostalo i dandanas.
Susret mladih iz cijele BiH i Hrvatske
Od događaja u ovoj godini na Kondžilu vlč. Zlatko Ivkić, upravitelj svetišta, posebno ističe proslavu patrona župe i svetišta 15. kolovoza. Priprava za tu proslavu počinje 10. kolovoza (godišnjica pada Komušine, ali i godišnjica posvete crkve). Proslava zapravo traje dva dana (14. i 15. kolovoza), a ove godine očekuje se između 25.000 i 30.000 hodočasnika. Svečano Misno slavlje u 11.00 sati na sam blagdan Velike Gospe predvodit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Osim tog događaja, vrijedno je istaknuti i Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije koji se održava posljednje subote u mjesecu svibnju. Ove godine taj susret mladih podignut je na razinu susreta Hrvatske katoličke mladeži i očekuje se oko 6.000 mladih iz cijele BiH i Hrvatske.
SVETIŠTE UZNESENJA MARIJINA, STUP / SARAJEVO
Župa Stup osnovana je 12. listopada 1890. godine po nalogu prvog vrhbosanskog nadbiskupa Stadlera, a Gospino svetište na Stupu ima svoju tradiciju iz davnih vremena, vezano za Gospinu crkvicu. Tijekom desetljeća Gospa na Stupu privlači vjerničko mnoštvo. To je potaknulo crkveno vodstvo iz Rima da 1901. godine udijeli crkvi povlastice potpunog oprosta i time je proglasi Gospinim svetištem. Današnja župna crkva posvećena je Uznesenju BDM. Tijekom posljednjeg rata svetište Uznesenja Marijina na Stupu pretrpjelo je teška oštećenja. Naime, svetište je 1992. godine izgorjelo zajedno sa svim svojim vrijednostima, ali slika Gospe Stupske ipak je sačuvana u podrumu župne kuće. Obnovu stupskog svetišta posebno je pomogao pokojni papa Ivan Pavao II.
Glavna proštenja u svetištu su za blagdane Velike i Male Gospe.
Očekuje se 20.000 hodočasnika
U sarajevskoj župi Stup 15. kolovoza, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, tijekom cijelog dana na sv. Misama očekuje se oko 20.000 hodočasnika iz sarajevskih župa, ali i iz ostalih župa Vrhbosanske nadbiskupije. Za blagdan Velike Gospe vjernici će se pripremati devetnicom. U dane devetnice i na dan Velike Gospe hodočasnici će imati priliku za sv. ispovijed. Vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić predvodit će sv. Misu s procesijom Gospine slike u 19.00 sati kada se, po riječima kapelana Mladena Kalfića, očekuje do 8.000 vjernika.
Na blagdan Male Gospe – drugotni patron župe Stup, rođenje BDM, 8. rujna očekuje se velik broj hodočasnika, a vjernici će se pripremati trodnevnicom. Svečana sv. Misa je u 18.00 sati.
SVETIŠTE SV. IVE U PODMILAČJU
To je jedno od najstarijih svetišta u BiH, a datira iz 15. stoljeća. Uz podmilačku crkvicu vezane su mnoge pučke predaje, a jedna od njih svakako je i ona koja govori o tome kako je crkva «prešla» noću iz sela Pšenika, koje se nalazi na drugoj obali Vrbasa, zbog toga što su Turci u njoj čuvali koze. Ta legenda na svoj način govori da je svetost i čudotvornost mjesta i svetišta vrlo stara i raširena među bosanskim pukom. Izuzetno povijesno vrijedna crkva preživjela je tursku vladavinu, ali ne i srpsku okupaciju. Naime, zavjetna crkva i svetište sv. Ive u Podmilačju minirani su i do temelja srušeni tijekom srpske okupacije 1993. godine. Pomalo je čudesno to što su kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana Evanđelista ostali potpuno neoštećeni, unatoč težini razaranja svetišta.
24. lipnja 1998. godine održano je tradicionalno hodočašće sv. Ivi u Podmilačje i tada je kardinal Vinko Puljić blagoslovio povelju za gradnju novoga svetišta.
Na središnjoj sv. Misi više od 50.000 vjernika
U župi Podmilačje 24. lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, očekuje se tijekom dana na sv. Misama do 80.000 vjernika. Samo na središnjoj hodočasničkoj Misi s molitvama za bolesnike u 11.00 sati župnik Zoran Mandić nada se dolasku više od 50.000 vjernika. Vjernici se za blagdan pripremaju devetnicom sv. Ivi s mogućnošću ispovijedi i prigodnim propovijedima. Na dan uočnice 23. lipnja u 16 sati otvara se proslava iznošenjem kipa sv. Ive u procesiji i prva sv. Misa s pokorničkim bogoslužjem, u 18.00 sati je sv. Misa i molitva za bolesnike, a u 20.00 sati Put križa uz brdo Grabež i klanjanje pred Presvetim. Na samu svetkovinu sv. Mise su u 7.00, 8.00 i 9.00 i u 11.00 sati. Hodočasnici od ranog jutra imaju priliku za ispovijed, a oni koji su organizirani u skupine imaju mogućnost dogovora u vezi s terminom za sv. Misu sa svojim svećenikom, voditeljem skupine ili sa svećenikom iz svetišta.
Svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića, Maglaj
U gradu je 1919. godine sagrađena crkva sv. Ante Padovanskoga, koja je, stjecajem okolnosti, postala ruševna. Nadbiskup dr. Smiljan Čekada 1975. godine upućuje dekret svećeniku Anti Bakoviću u kojem ga imenuje župnikom u Maglaju te mu nalaže da u tom mjestu izgradi novu crkvu na mjestu gdje je bila stara crkva. Župnik pristaje na gradnju, ali pod uvjetom da crkva bude posvećena Leopoldu Bogdanu Mandiću i da bude njegovo biskupijsko svetište kada bude kanoniziran. Čuvši te riječi, stari je nadbiskup zagrlio župnika i rekao: «Moj Anto, to nije od tebe, to je nadahnuće odozgor, to je nadahnuće Duha Svetoga...» Već 1976. godine srušena je stara crkva i na tom mjestu počela se 1977. godine graditi nova crkva. Svetište je dovršeno za dvije godine, a narod ga je prozvao «bijela golubica». Tijekom posljednjeg rata srpske su snage teško oštetile svetište, a nakon toga zaposjele su ga muslimanske postrojbe. Prva poslijeratna proslava sv. Leopolda dogodila se 12. svibnja 1999. godine. Jedna od karakteristika ovog svetišta su tzv. «Leopoldove srijede». Naime, svake srijede je pjevana zavjetna sv. Misa s propovijedi, a vjernici imaju prigodu za sakramenat sv. Ispovijed sat prije Mise. Tako se svake srijede u svetištu okuplja oko stotinjak vjernika iz okolnih župa.
Maglaj zove na 30. godišnjicu svetišta
U maglajskoj župi sv. Leopolda Bogdana Mandića 12. svibnja se prvi put poslije završetka ratnih sukoba očekuje više tisuća vjernika iz BiH i Hrvatske. Župnik vlč Jakov Filipović je uputio više stotina pozivnica župama u BiH i Hrvatskoj sa željom dolaska što više hodočasnika organiziranih preko svojih župnih zajednica. Vjernici se za taj blagdan pripremaju trodnevnicom, a sv. Mise su u 18.00 sati. U sve dane trodnevnice vjernici će imati priliku za sv. ispovijed. Na sam blagdan sv. Leopolda Mandića u 8.00 sati će biti sv. Misa za bolesnike, a u 11.00 sati svečana koncelebrirana Misa.
Nema komentara:
Objavi komentar