O knjigama su govorili dr. Anto Orlovac, dr. Vera Katz, dr. Tomo Vukšić.
Voditelj programa je bila Nataša Mandić koja je na početku pozdravila sve nazočne, a posebno Vrhbosanskoga nadbiskupa Vinka kardinala Puljića, biskupa Mostarsko duvanjskog mons. Ratka Perića, dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, beogradskog biskupa mons. Stanislava Hočevara i pomoćnoga biskupa vrhbosanskoga mons. Peru Sudara.
Dr. Anto Orlovac, generalni vikar Banjolučke biskupije govorio je o knjizi «Ivan Šarić, vrhbosanski nadbiskup». To je knjige koja je izašla u izdanju Vrhbosanske katoličke teologije kao trinaesta knjiga niza Studia Vrhbosnensia naglasio je dr. Orlovac. U knjizi se mogu pročitati izlaganja sa znanstvenog skupa organiziranog 2002. godine na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji, a koji je bio posvećen drugom po redu vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću. U knjizi se nalaze prilozi deset autora u kojima svaki sa svog stajališta piše o nadbiskupu. Dr. Orlovac je naglasio kako je ovo najbolja prilika da se ljudi informiraju o toj važnoj crkvenoj i povijesnoj osobi koja je bila i pjesnik i prevoditelj i nadbiskup bez ideoloških primjesa i laži koje su skoro pola stoljeća plasirane na način «što gore pisati o nadbiskupu to bolje».
Dr. Vera Katz je na početku svoga govora iznijela kraću biografiju dr. Šarića uspoređujući važne datume iz njegova života s važnim datumima za povijest čitavog hrvatskoga naroda.
Rođen 1871. godine u Središnjoj Bosni koja je Katoličkoj Crkvi dala više biskupa. Godine njegova rođenja i djetinjstva su vezane za konačnu propast Osmanlijskog carstva i dolazak Austro – ugarske vlasti.
Za pomoćnog biskupa Vrhbosanske nadbiskupije imenovan je 1908. godine kada je i izvršena aneksija BiH. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbijanski dvor Karađorđevića osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom
i tek nakon četiri godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Završetkom Drugog svjetskog rata napušta BiH, misleći da je to privremeno, i polazi na svoj osobni križni put. Umro je u Madridu 1960. a trebalo je proći 47 godina, dok njegovi zemni ostaci nisu vraćeni u sarajevsku crkvu sv. Josipa. Za njegova života desilo se nekoliko velikih ratova i promjena društvenih uređenja što svjedoči u kakvom je nezahvalnom vremenu živio i djelovao.
«Povijest poziva na odgovornost» je naziv druge knjige koja je predstavljena, a o njoj je govorio dr. Tomo Vukšić .On je rekao da je knjiga zbir izlaganja sa znanstvenog skupa koji je obrađivao noviju povijesti zemalja srednje Europe povodom organizacije Katoličkog dana. Vrijeme dvaju totalitarna režima koja su svojim razornim djelovanjem širokih razmjera obilježila 20 stoljeće. To grozno vrijeme bilo je plodno polje za nove kršćanske mučenike. U vrtlogu te povijesti nižu se desetci milijuna ljudskih žrtava, a među njima se nalaze i oni koji su podnijeli mučeništvo, jer su ubijeni iz mržnje prema vjeri i Kristovoj Crkvi. Kršćanski mučenici daju život iz ljubavi a nikako iz mržnje. Dr. Vukšić je govorio i o najpoznatijim mučenicima iz zemalja srednje Europe za vrijeme totalitarnih režima naglašavajući da danas iako živimo u demokraciji nalazimo se pod terorom relativizma koji pokušava Crkvu svesti na dobrotvornu organizaciju i čuvara svoje umjetničke baštine što apsolutno nije prihvatljivo.
Priređivač knjiga dr. Pavo Jurušić je pred kraj predstavljanja knjiga naglasio kako je kršćanin pozvan prosuđivati svijet oko sebe i preispitivati svoje obveze u svijetu, što je bio glavni motiv za izdavanje ovih dviju knjiga. Dosta je neistina iznošeno o nadbiskupu Šariću i katoličkim žrtvama u 20. stoljeću stoga je naša zadaća i dužnost o tome promišljati i raditi na rasvjetljavanju istine.
Na kraju predstavljanja učenici KŠC-a su izveli glazbenu točku.
Nema komentara:
Objavi komentar