Mons. Tomašević je pozdravio i nazočne među kojima su bili vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić, pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar, apostolski nuncij Alessandro D'Errico, direktor Caritasa mons. Bosiljko Rajić ministar financija i trezora BiH Dragan Vrankić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Josip Vrbošić, potpredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš, Dragan Švarc, pomoćnik ministra Dragana Primorca ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi R. Hrvatske.
Na početku gospodarskog foruma mons. Tomašević je iznio zabrinjavajuće statistike o položaju BiH u odnosu na ostale zemlje svijeta. Takvo loše stanje u kojem se nalazi naša zemlja je razlog za pokretanje foruma pomoću kojeg će se utvrditi koraci ka reformama. Skupu se prvo obratio izaslanik Svetoga Oca u BiH apostolski nuncij D'Errico koji je naglasio da smo dužni u ekonomskim odnosima očitovati vjeru u Boga i djelovati s kršćanskom odgovornošću. Gospodarski forum je pohvalio i veleposlanik Vrbošić koji je izrazio nadu kako će BiH u sljedećim godinama sustići RH u reformskim procesima i prijeći u red srednje razvijenih zemalja. Potpredsjednik Republike Srpske Čordaš je ponovno podsjetio na loše stanje povratnika u RS-u kao i slab postotak povratka.
Kardinal Puljić je u svom izlaganju kazao kako je u ovoj sumornoj situaciji i hrvatskoj neslozi ovakav susret, u kojem se razgovora i izgrađuje zajedništvo, doista potreban. Istaknuo je kako ovakvim djelatnostima Crkva želi izvršavati svoj zadatak pastorala svih struktura društva. U svom izlaganju kazao kako su ciljevi ovoga Foruma dati pozitivnu poruku ohrabrenja za opstanak i poticaj za povratak, kroz moguće organizirane projekte života i rada; međusobno upoznavanje gospodarstvenika i crkvenih struktura, a posebno Caritasa. Potom je kardinal Puljić upoznao nazočna o unutarnjoj strukturi Katoličke Crkve.
Kratku prezentaciju o radu i projektima Caritasa Biskupske konferencije BiH iznio je predsjednik Caritasa mons. Rajić, a analitički prikaz demokratskog stanja hrvatskog naroda od vremena Osmanlijskog prodora na ove prostore do danas, iznio je profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji Tomo Vukšić. On je naglasio kako se u posljednjih sedamdesetak godina događa konstantni pad broja katolika u BiH što zbog nepovoljnih političkih prilika što zbog slabog nataliteta. Danas je najveći problem što se masovni povratak nije dogodio, a u posljednjih nekoliko godina se intenziviralo iseljavanje čitavih obitelji naglasio je dr. Vukšić i dodao da će jedino gospodarski rast povećati natalitet i smanjiti iseljavanje
O modelima gospodarske suradnje govorili su prof. dr. Ivo Lovrinović, prof. dr. Stiepo Andrijić i Drago Bilandžija. Profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu dr. Lovrinić izložio je vizije projekta «Zaklada kao model poticanja gospodarskog razvoja u BiH». Zaklada bi imala za cilj pomoći razvoju malog i srednjeg poduzetništva u BiH gdje žive Hrvati. Dugoročno bi se tim projektom riješilo iseljavanje ljudi i omogućilo bi se ljudima živjeti od svoga rada. Stručno educiranje, širenje kulture poduzetništva, poboljšati djelovanje postojećih tvrtki i povećanje zaposlenosti su glavni ciljevi projekta rekao je dr. Lovrinić. Kao neprofitabilna institucija Zaklada bi imala izvor sredstava u državnom proračunu RH, sredstvima iz Europske unije i dio iz profita uspješnih projekata same Zaklade. Kao najvažnije područje ulaganja dr. Lovrinović je naveo obrazovanje, obiteljske farme, nove tehnologije i kupnju dionica. Pored povoljnih kredita Hrvatska može jamčiti za određene projekte. Zaklada svojim projektima zasigurno će smanjiti nezaposlenost i podići konkurentnost BiH na višu razinu.
U svom izlaganju Drago Bilandžija naglasio je da je cilj Foruma upoznavanje i razmijene iskustva gospodarstvenika iz BiH i gospodarstvenika iz Hrvatske koji su porijeklom iz BiH. Nadalje g. Bilandžija je istaknuo da jedna od nakana Foruma jest da se predlože moguće metode i oblici suradnje i djelovanja s ciljem razvoja gospodarstva BiH.
Nakon predavanja i diskusije potpisana je izjava o suradnji i usvojena je izjava koja će se uputiti Vladi i institucijama Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U izjavi se između ostaloga traži ubrzanje ustavne promjene i izmjene zakonske regulative kako bi se omogućilo formiranje i funkcioniranje ključnih institucija za razvoj gospodarstva, osigurati izgradnju i funkcioniranje jedinstvenog gospodarskog prostora u BiH, racionalizacija državnog aparata i više ulaganja u znanost i obrazovanje.
Prosječna plaća u BiH je 586 KM, a mirovina 220 KM. Ukupna zaduženost BiH je skoro 6 milijardi maraka. Osim visoke stope nezaposlenosti (više po pola milijuna ljudi nema posao ili radi na crno) u BiH se sporo sprovode sve reforme, a posebno reforma ustava. Zbog izostanka ovih reformi zakočene su i sve reforme vezane za javnu administraciju, jedinstveni ekonomski prostor, obrazovanje, znanost, slabi interes stranih investitora i usporava se aktivnost na prilagođavanju privrede BiH tržišnom načinu privređivanja i uključenja u regionalne i europske integracijske procese.
Nema komentara:
Objavi komentar