Sagrađen na sedam brda i presječen krivudavom rijekom Vltavaom u dužini od desetak kilometara, Prag nudi iznenađujuće bogatu i raznovrsnu arhitekturu. Od romanike i gotike do kubizma i funkcionalizma, glavni grad Češke Republike jedan je od nekoliko gradova u svijetu gdje tako skladno egzistira mnoštvo različitih formi arhitektonskog izražavanja.
Spoj moderne prijestolnice i starog grada - širokih ulica i uskih sokaka - ono je po čemu je ovaj grad karakterističan. Ostavit će vas bez daha i brojni dvorci i crkve. Kada hodate ulicama teško je oduprijeti se osjećaju da ste možda zalutali u grad iz 15. ili 16. st. jer sve izgleda netaknuto i staro.
Tijekom povijesti su ovaj grad nazivali Gospodarom Češke i Majkom svih gradova, a Karlo IV. ga je nazvao Zlatnim. Epitet «zlatni» Prag je dobio zbog pozlaćenih kupola. Naime, kako nam legenda govori, Karlo IV. je naredio pokrivanje tornjeva zlatom kako bi se presijavali na suncu i vidjeli iz daljine.
Od 19. st. prozvan je i Gradom stotina tornjeva. UNESCO je uvrstio povijesno jezgro Praga u spisak svjetske baštine. U njemu danas živi oko 1,2 milijuna ljudi, a šire područje obuhvaća oko 2,5 milijuna. Osnovan je u 9. stoljeću dolaskom Slavena u Češku, a dostigao je svoj vrhunac za vrijeme vladavine spomenutoga Karla IV. Brojne kule i čak osamnaest mostova koji se pružaju preko rijeke daju mu poseban šarm.
Srce grada - Vjenceslavov trg
Naše prvo odredište pri dolasku u Prag bilo je Nove mesto (Novi grad). To je glavno komercijalno središte Praga koje je najviše dobilo na značaju u drugoj polovini 19. st. kada je spojeno sa Starim gradom. Središnji dio nosi naziv Zlatni križ i predstavlja elitnu stambenu četvrt. Za turiste su najzanimljivija mjesta u ovom dijelu grada: Vjenceslavov trg; Nacionalno kazalište, neorenesansna građevina iz 1881.; Višehrad, antičko središte dinastije Premislava iz 10. st.; Nacionalni muzej, neorenesansna građevina; Gradska vijećnica Novog grada, kompleks - zgrada u gotičkom stilu s kraja 14. i početka 15. st., rekonstruiranih kasnije u renesansnom stilu.
Posebno se ističe spomenik princa Vjenceslava na konju koji se nalazi na istoimenom trgu (Václavské náměstí) u srcu grada. Princ Vjenceslav smatra se za zaštitnika nacije i glavnog grada.
Karlov most i Praški zamak
Kako smo saznali, Prag se sastoji od Starog, Novog i Malog grada, a svaki od njih je cjelina za sebe. Stari grad nastao je u 13 st. na desnoj obali Vltave i predstavlja najstariji i povijesno najvrjedniji dio grada. Tu se nalazi Kuća kamenog zvona u kojoj je: svjetski poznat Dvoržakov koncertni hol, Gradska vijećnica s Astronomskom kulom i spomenik češkom nacionalnom junaku Janu Husu.
Najstariji most u gradu je Karlov most. Sagrađen je 1357. i po njemu mogu ići samo pješaci. Na njemu se nalazi trideset statua svetaca koje su izradili poznati umjetnici. Most je dugačak 515, a širok 10 metara. Na jednom kraju je velika Kula Starog grada, a na drugom su dvije Kule Malog grada. Stari grad je, dakle, spojen Karlovim mostom s Malim gradom u čijem se okviru kao posebna znamenitost izdvaja Praški zamak.
Kako se tvrdi u Guinnessovoj knjizi rekorda, to je jedan od najvećih dvorskih kompleksa na svijetu. Iako je Prag izrazito dobro povezan gradskim prijevozom, do ovog mjesta smo došli pješice.
Kako se tvrdi u Guinnessovoj knjizi rekorda, to je jedan od najvećih dvorskih kompleksa na svijetu. Iako je Prag izrazito dobro povezan gradskim prijevozom, do ovog mjesta smo došli pješice.
Praški zamak i katedrala sv. Vida
Praški zamak je podignut u 9. st., a na osnovi arheoloških iskopavanja i sačuvanih pisanih dokumenata smatra se da ga je 880. osnovao princ Borivoj. U početku je bio zaštićen rovovima i utvrđenjima. Prva građevina na ovom mjestu je bila Bogorodičina crkva, a crkve sv. Juraja i sv. Vida podignute su u prvoj polovici 10. st. Od toga doba praški zamak nije samo sjedište državnih vlasti, prinčeva i kasnije kraljeva nego i sjedište Praške biskupije, a bio je i obrazovno te kulturno središte. Na prostoru zamka je osnovan i prvi češki samostan. Doba velikog napretka zamka je 14. st. i doba vladavine Karla IV., češkog kralja i potom cara Svetog Rimskog Carstva. Za vrijeme njegove vladavine, praški zamak je bio sjedište carstva. Završna rekonstrukcija palače je bila krajem 15. st., kada je podignuta i poznata Vladislavljeva palača u gotskom stilu, najveća svjetovna palača toga doba koja je predstavljala začetke renesanse u češkoj umjetnosti.
Nakon Prvog svjetskog rata i stvaranja Čehoslovačke, zamak je postao sjedište vlasti. Interijer i vrtovi su rekonstruirani prema projektu arhitekta Josipa Plečnika. Danas zamak služi kao sjedište predsjednika Češke Republike, ali i kao ekonomsko, političko i kulturno središte. Prema nekim istraživanjima, Češka je, uz Estoniju, jedna od najsekularnijih zemalja Europe u kojoj je Katolička crkva zapravo disident, a katolici su u manjini u odnosu na agnostike i ateiste. Začudo, za vrijeme posjete katedrali sv. misa na češkom jeziku je bila dobro posjećena, iako je bio radni dan, dok su turisti šutke promatrali znamenitosti u toj prelijepoj crkvi.
Kafkina kuća
Nakon obilaska katedrale i okolnih zdanja uputili smo se u Zlatnu ulicu. To je niz kuća iz 16. st. sagrađenih između utvrđenja u gotičkom stilu. Naziv «zlatna» ulica je dobila zbog alkemičara i zlatara iz vremena Rudolfa II. koji su ovdje živjeli. Zanimljivo je napomenuti da je u kući pod brojem 22 nakratko živio Franc Kafka.
Nažalost, kuću smo mogli vidjeti tek s udaljenosti od desetak metara jer je čitava ulica bila ograđena zbog rekonstrukcije pločnika. Kako smo kasnije čuli, Česi naplaćuju ulaz u ovu ulicu čak deset eura. Inače, Česi sve naplaćuju.
U sklopu ovog velikog kompleksa nalaze se: Daliborka kula - vojna kula iz 1496. podignuta kao dio utvrđenja oko zamka koja je sve do kraja 18. st. služila je kao tamnica; uz nju, u sklopu zdanja, nalazi se i Barutna kula, također sagrađena kao dio utvrđenja iz 13. st. s promjerom kule od 20 metara; Galerija zamka - podignuta na mjestu nekadašnje konjušnice, gdje je pronađeno mnogo slika iz vremena kralja Rudolfa II.; Loreta - crkvena građevina podignuta 1631. u kojoj se nalazi i tzv. Praško sunce, luster ukrašen s više od 6.000 dijamanata.
Izlaskom iz ovog dijela grada došli smo u Nerudinu ulicu, odnosno Malu stranu (Mali grad). Dobila je ime po češkom pjesniku Janu Nerudi, koji je živio u kući po imenu Kod dva sunca. Ova ulica svojim ciglama i lijepim kućama podsjeća na ulicu iz neke bajkovite priče. Inače, u njoj se nalaze i brojna veleposlanstva.
Osim Nerudine ulice u ovom dijelu grada vidjeli smo: crkvu sv. Nikole, najznačajniju građevinu tzv. praškog baroka, Ledeburški vrt u baroknom stilu, Petrinski toranj, kopiju Ajfelovog tornja visoku 60 m, Petrinski labirint, zapravo labirint s ogledalima koji iskrivljuju promatrača te mnoštvo drugih znamenitosti.
U okviru Starog grada nalazi se čuveni Židovski grad (Praški geto) koji je nastao kao naselje židovskih trgovaca i dugo vremena je bio odvojen od ostalih dijelova grada zbog progona Židova. Ulaznica za muzej-sinagogu i židovsko groblje je bila pretjerano skupa za naše uvjete, pa smo odlučili krenuti dalje.
Astronomski sat
Najznačajniji trg starog Praga sagrađen još u 12. st. pored Stare gradske vijećnice i Tinske crkve je Stari gradski trg. Inače, Tinska crkva, uz katedralu sv. Vida, najznačajnija je praška crkvena građevina u gotičkom stilu, s baroknim interijerom. Ono što se nama posebno svidjelo u ovom dijelu grada je Astronomski sat. Mnogo ljudi stoje ispred njega i čekaju kako bi vidjeli figurice apostola koje se smjenjuju. Napravljen je 1410., a pokazuje godine, mjesece, dane i sate, izlazak i zalazak sunca, izlazak i zalazak mjeseca te nebeske znakove. Uglavnom, trebalo bi vam malo više vremena za tumačenje onoga što je na njemu.
Sve se naplaćuje
Restorani i male obrtničke radnje, suvenirnice i tome slično, nalaze se svuda. Međutim, svaki trgovački posao u ovom gradu može se ukratko opisati kao: pljačka naivnih. Cijene su papreno visoke, a ako mogu, pokušat će vas «prevariti» na svakom koraku. Slično je bilo u popularnoj 500-godišnjoj konobi Fleka u kojoj je osnovan splitski Hajduk.
Sve što se nalazi na stolu u restoranu-konobi, primjerice: mali pereci, bademi, kikiriki, a što pojedete, bit će vam naplaćeno jer ne postoji pojam «kuća časti», čak ni kada konobar donese piće koje nije naručeno. Ako se nabroje sva pića i grickalice koje stoje na stolu – bez da su naručeni – račun se može popeti i do 15 eura, a zapravo još niste naručili ono što ste htjeli. Glavni račun će doći tek kasnije. Zato, ako baš ne želite biti namagarčeni, odbijajte nepristojno sve što ne želite. Također, treba znati kako konobari uz račun stave i svoj „bakšiš“, pa ako prođe - prođe. Nijemcima pored nas nije prošlo.
Večer je bila rezervirana za krstarenje Vltavom. Iako brod ide svega 500 metara gore – dolje, lijepo je vidjeti Prag noću iz ove perspektive jer se mnogi živopisni dijelovi grada nalaze neposredno uz rijeku. Za deset eura dobit ćete samo vožnju, a za nešto veće cifre - i večeru. Na obali Vltave nalazi se Praška Venecija, koju ćete prepoznati po rukavcu Certovka i zanimljivim kućicama.
Suveniri na sve strane
Nismo zaboravili ni „šoping“. Prije nego što krenete na put promijenite dosta eura. Trebat će vam jer su Česi majstori u uzimanja novaca. Pritom dobro vodite računa gdje mijenjate novce. Za jedan euro možete dobiti od 19 do 25 kruna, iako na mjenjačnicama pišu i veće cifre: do 29 kruna. U pitanju je njihova provizija koju uzimaju prilikom zamjene što će vam „olakšati“ novčanik za mnogo novaca. Ako noću ostanete bez kruna bit ćete još više očerupani u mjenjačnici. Suveniri su na sve strane: knjige, češko staklo, krigle, slike..., ali poprilično skupi. Naročito u središtu oko starogradskog trga. Ako želite „šopingirati“ bježite na periferiju jer i tamo postoje mnogi tržni centri, a cijene znaju biti i do triput niže.
Ono za što ne morate brinuti da nećete naći jesu pivnice. Njih imate na svakom koraku. To su karakteristične češke gostionice sa svojim posebnim ozračjem koji se ne može opisati.
Savršeni javni prijevoz
Prag ima odlično organiziran javni prijevoz. Na raspolaganju vam stoje tri linije metroa (crvena, zelena, žuta), koje pokrivaju najvažnije dijelove grada. Tramvajska mreža je također vrlo razvijena i njome je zaista povezan gotovo cijeli grad. Tu su i autobusi, koji uglavnom pokrivaju dijelove grada u koje ne stižu metro ili tramvaj.
Karta košta 18 kruna (manje od eura) i univerzalna je za sve vrste prijevoza koji je savršeno točan i radi cijelu noć. Po gradu je najbolje kretati se autobusima, metroom i tramvajima jer, izgleda, taksisti znaju strancima naplaćivati mnogo više od stvarne cijene.
Fenomenalno turističko odredište
Glavni grad Češke Republike ima umjerenu kontinentalnu klimu s naglašenim godišnjim dobima i vrlo velikim temperaturnim razlikama u različitim dijelovima godine. Zime su hladne i suhe. Snijeg povremeno pada, no padaline nisu tako česte. Temperatura je redovito ispod nule, a prosječna najniža u siječnju je - 6°C. Ipak, nije rijetkost da temperatura padne znatno ispod - 10°C, pri čemu hladni vjetrić dodatno pojačava dojam hladnoće. Nažalost, mi smo dosta ljepota propustili upravo zbog hladnoće praćene neugodnim vjetrom.
Prag je jedan od najljepših gradova Europe, drevna prijestolnica u srcu Bohemije, odnedavno i još jedna prijestolnica Europske unije, pravo je odredište za sve one koji uživaju u ljepoti, kulturi i tradiciji...
U Prag dolaze turisti iz cijelog sveta, a po broju onih koji ga pohode je ispred New Yorka, a šesti je u Europi. Zbog toga su cijene stambenog i poslovnog prostora dosta visoke. Gradske fasade su «umivene», dvorišta pretvorena u restorane, a u dućanima se može kupiti sve «od igle do lokomotive». Racionalni, vrijedni i praktični stanovnici Praga mudro i nenametljivo čuvaju ljepotu svog grada i na tome zarađuju. Trebamo početi učiti od njih, iako imamo mnogo neutemeljenih predrasuda o Česima.
Možda je bolje Prag posjetiti ljeti jer je zimi veoma hladno.
Jedna od legendi, koja nije u potpunosti u skladu s povijesnim činjenicama, govori o nastanku imena Praga. Naime, Višehradom je vladala princeza Libuše. Ukazala se potreba za novim gradom, pa su podanici upitali princezu gdje ga sagraditi. Ona im je predložila: «Tamo gdje su četiri elementa u skladu - plodno tlo, zdrav zrak, dovoljno šume i čista voda». Princeza je pri zalasku sunca ispružila ruku prema istoku, u pravcu gustih šuma i rekla: «Vidim visok dvorac čija slava doseže do zvijezda. Ukoliko, narode, pođete tamo, u gustoj šumi srest ćete čovjeka koji rezbari prag za svoju kuću. Na tom mjestu podignite dvorac i nazovite ga po pragu koji čovjek rezbari - Prag!»
Što povezuje Prag, Split i nogomet?
Ovih dana se obilježava 100 godina od osnivanja Hajduka. Sve je počelo tisuću kilometara daleko od Splita, u hladnom Pragu. Splitski studenti, zaluđeni novom igrom zvanom nogomet, nakon što su vidjeli utakmice Sparte i Slavije odlučuju nogometnu loptu donijeti i u svoj grad. Bili su to: Fabjan Kaliterna, Vjekoslav Ivanišević, Lucijan Stella i Ivan Šakić. Nakon povratka u Split okupljaju mladiće koji počinju s treninzima. U kavani Troccoli na tadašnjem Gospodskom trgu - današnjoj Pjaci napisana su pravila i postavljeni temelji kluba. Sve dileme oko imena riješio je profesor Josip Barač svojom legendarnom izjavom: «Upali ste mi nepozvani, bez kucanja, baš poput hajduka. Stoga, evo vam imena: Hajduk... Budite dostojni tog velikog imena!». Prvi predsjednik kluba bio je Kruno Kolombatović, a prvi trener Oldrich Just, inače Čeh.
Nema komentara:
Objavi komentar