Znanost i vjera su dvije ljudske stvarnosti koje se prožimaju

Međunarodni simpozij na KBF-u

U zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, 17. studenoga 2017., u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upriličen je međunarodni simpozij pod nazivom Vjera i znanost u kontekstu. O 20-oj obljetnici enciklike "Fides et Ratio".

Simpozij je u dvorani Pavla VI. otvorio moderator dr. Pavle Mijović, prodekan za znanost i profesor na Katedri filozofije te potom s nazočnima podijelio nekoliko razmišljanja na temu odnosa vjere i znanosti.

Živimo li u društvu znanja?

"Enciklika iz naslova simpozija svojevrsni je kompendij mišljenja i stajališta odnosa vjere i razuma, kako iz teoretske perspektive tako i iz povijesne. Naš fakultet iz te perspektive želi dati svoj akademski, možda malo i širi, društveni doprinos navedenoj problematici», rekao je prof. Mijović i naglasio da se vjera i znanost često predstavljaju kao dva antipoda, dvije krajnosti ljudske spoznaje koje su stavljene u jedan antinomičan odnos, suprotstavljen, vrlo često konfliktualan.

„Svi znamo dobro da je moderni svijet poprilično oblikovan racionalnim znanjem spoznajom znanosti. Znanje je esencijalni sastojak svakog institucionalnog oblika ponašanja, moderne administracije, diplomacije, ekonomije i društva. Posljedično, znanje igra središnju ulogu u životu samih država i njihovu rastu. Dok s jedne strane stalno slušamo frazeme o našem društvu koje se predstavlja kao društvo znanja često se čini da je obratno“, rekao je na početku dr. Mijović te naveo nekoliko citata i mišljenja o odnosu znanosti i vjere.

Znanstvenom skupu se potom obratio dekan KBF-a dr. Darko Tomašević koji je u ime KBF-a izrazio dobrodošlicu nazočnima. „Poznata nam je ona rečenica Sv. Benedikta Ora et labora. To su dvije poluge, dva vesla bez kojih duhovni život nije moguć. Moli i radi. Danas imamo temu Fides et Ratio, također dvije poluge, dva vesla bez kojih nema intelektualnoga teološkoga napretka i rasta“, rekao je dekan dr. Tomašević na otvaranju simpozija i izrazio zadovoljstvo što je KBF uzeo ovu temu za simpozij kako bi nazočni mogli razmišljali o vjeri i znanosti u kontekstu i koliko su neminovne u našem sazrijevanju i filozofsko-teološkome promišljanju.

Nakon pozdrava i predstavljanja sudionika, uslijedila su predavanja.

Upriličeno je pet predavanja

Prof. dr. Sigrid Müller s Teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču izlagala je o temi Bioetika u kontekstu; prof. dr. Damir Marjanović s Burch Univerziteta predavao je o Znanosti i „znanosti“ u sukobu; mr. sc. Ivica Mršo s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorio je o temi Filozofirati u vjeri-mogućnost, potreba, nužnost?; dr. Branko Murić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznio je izlaganje o temi Vjera i razum: recipročan suodnos u slobodi autonomnog suživljenja te doc. dr. Mario Bernadić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu nazočnima je predočio temu Komplementarnost vjere i razuma: Aktualna pretpostavka ili futuristički cilj antropološkog razvoja.

Nakon diskusije sudionici su imali mogućnost postavljati pitanja predavačima, a potom je upriličeno zatvaranje simpozija. Predviđeno je da predavanja budu objavljena u znanstvenim publikacijama KBF-a.

 Enciklika Fides et Ratio

Vjera i razum enciklika je pape Ivana Pavla II. objavljena 14. rujna 1998. Govori o odnosu između vjere i razuma, s gledišta Crkve. Glavna teza enciklike je pokazati da se vjera i razum ne moraju međusobno boriti, ali se trebaju međusobno nadopunjavati, tako da um ne može pasti u ponos, a vjera da ne preraste u fideizam. Prema Sv. Ivanu Pavlu II., vjera daje smisao ljudskog postojanja, otkriva uzrok i svrhu.

Enciklika kaže da razum i vjera, dolaze od Boga i ne mogu biti u antagonizmu. Jedan od karakterističnih rečenica enciklike prikazuje komplementarnost vjere i razuma: „Vjera i razum su kao dva krila čovjeka, koja plutaju na kontemplaciji istine.“