Vrhovni sud naredio uklanjanje križa iznad kipa Sv. Ivana Pavla II.

Francuski administrativni sud krajem listopada 2017. naredio je uklanjanje križa s kipa Sv. Ivana Pavla II. na trgu u gradu Ploërmel, u Bretanji, ističući kako on narušava sekularnu narav države.

„Budući da je križ vjerski simbol ili amblem kojeg obuhvaća Članak 28 zakona iz 1905., te njegovo postavljanje koje je učinila općina ne spada u iznimke od ovog članka pa je njegova prisutnost na javnom mjestu suprotna ovom zakonu“, stoji u objašnjenju odluke.

Doista, zakon iz 1905. razdvaja državu od Crkve te zabranjuje „podizanje ili postavljanje bilo kakvog simbola ili vjerskog znakovlja na javnim spomenicima ili javnim mjestima“, uz iznimku muzeja, groblja i mjesta štovanja.

Ovaj spomenik visine oko 8 metara, izradio je ruski umjetnik Zurab Tsereteli 2006. godine, te ga je darovao gradonačelniku Paulu Anselinu koji ga je postavio na gradski trg. Skulptura prikazuje papu Ivana Pavla II. kako stoji sklopljenih ruku u molitvi, s jednostavnim lukom iznad te križem.

Godine 2015. sud je već donio odluku za uklanjanje čitavog spomenika, ali je nakon žalbe određeno da se ukloni samo križ, dok kip može ostati.

Grad ima rok od šest mjeseci da ukloni križ, a također mora platiti 3 000 eura odštete Nacionalnoj federaciji slobodnog mišljenja, koja je i pokrenula sudski proces za uklanjanje kipa.

Na društvenim mrežama u Francuskoj tijekom vikenda je započela akcija prikupljanja i objavljivanja fotografija koje prikazuju križeve na javnim mjestima diljem zemlje. Mnogi su pritom ukazali na bizarne i kontradiktorne primjere kršenja spomenutog zakona. Tako je i zastupnik National Fronta ukazao na to kako francusko pravosuđe dopušta nošenje „burkinija“, ali brani križ na kipu.

Gradonačelnik Ploërmela, Patrick Le Diffon, razmišlja i o iznošenju cijelog slučaja pred Sud za ljudska prava.

Jedan talijanski medij ukazao je na tragičnu ironiju, istaknuvši da se uklanjanje križa ne odvija u „Raqqi, donedavno glavnom gradu Islamske države, već u Bretanji, srcu zapadne Europe“.

Potpora za kršćanske škole u Izraelu

Sastanak predstavnika Europskog parlamenta i Knesseta upriličen je u Jeruzalemu i Tel Avivu 30. listopada i 1. studenoga 2017. Jedna od tema razgovora bile su kršćanske škole.

Članovi Izaslanstva za odnose s Izraelom Europskoga parlamenta prvoga su dana boravka u Jeruzalemu razmijenili stajališta s Chagaijem Tzurielom, generalnim direktorom izraelskog Ministarstva sigurnosti, Shmuelom Revelom, ravnateljem ureda za europske poslove unutar Ministarstva vanjskih poslova te veleposlanikom Emanuelom Giaufretijem, šefom delegacije EU-a u Izraelu. Sigurnosna situacija na Bliskom istoku, nuklearni sporazum s Iranom, odnosi Izraela sa SAD-om i EU-om bile su teme koje su dominirale sastankom. Razgovaralo se i o financiranju terorističkih organizacija iz EU proračuna kao humanitarna pomoć ili podrška pojedinim projektima raznih udruga na Bliskom istoku.

Drugoga dana, predstavnici Europskoga parlamenta sastali su se sa zastupnicima izraelskog Knesseta gdje su raspravljali o odnosima između Izraela i Europske unije, o trenutnim zakonodavnim aktivnostima izraelskog parlamenta, ali i Europskog parlamenta te o pravnom statusu i financiranju kršćanskih škola čiju je problematiku stavila na dnevni red i predstavila zastupnica Marijana Petir.

„Prisutnost kršćanskih škola u Izraelu ima dugu tradiciju i važnu ulogu u društvu nudeći kršćanskim i muslimanskim manjinama obrazovanje temeljeno na kršćanskim načelima“, istaknula je Petir. Kršćanske škole u Izraelu klasificirane su kao „priznate, ali neslužbene“ obrazovne institucije različite od javnih škola koje su dio državnog obrazovnog sustava. Međutim, tijekom razdoblja od nekoliko godina, Ministarstvo obrazovanja Izraela svake je godine postupno smanjivalo financijsku potporu kršćanskim školama. Konačni udarac već oslabljenim školama došao je donošenjem odluke, zajedno sa smanjenjem proračuna, o ograničenju visine školarina koje ove škole smiju prikupljati od roditelja.

„Financiranje iz državnoga proračuna smanjeno je sa 75% na 29%, a cijena školarina je prepolovljena čime je opstanak škola u potpunosti onemogućen“, objasnila je Petir. Nakon gotovo mjesec dana štrajka Ministarstvo obrazovanja pristalo je isplatiti kršćanskim školama u rujnu ove godine potrebna financijska sredstva, međutim, dugoročno rješenje još nije postignuto.

Na sastanku se razgovaralo o modalitetima za rješavanje nagomilanih problema u školstvu koji izravno utječu na iseljavanje kršćana iz Svete zemlje.