Međunarodne konzultacije o progonu kršćana

U Budimpešti je od 11. do 13. listopada 2017. organiziran susret pod nazivom Međunarodne konzultacije o progonu kršćana s temom Pronalaženje prikladnog rješenja za dugo zanemarivanu krizu. Na susretu je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Konzultacije su okupile političare iz Europske unije i svijeta koji posebno rade na isticanju progona kršćana u svom političkom djelovanju te patrijarhe, biskupe i crkvene poglavare kao i predstavnike međunarodnih organizaciji koje pomažu progonjenim kršćanima.

Konzultacije je otvorio mađarski premijer Viktor Orban kazavši kako je mađarska Vlada prošle godine osnovala državno tajništvo za pomoć progonjenim kršćanima, što su podržale sve političke opcije u zemlji.

„Mađarska smatra svojom dužnošću pomoći progonjenim kršćanima“, kazao je Orban otvarajući konferenciju. Pojasnio je i kako mađarska Vlada izravno pomaže Crkvama progonjenih kršćana, bez posrednika, a studentima nudi stipendije za studij u Mađarskoj kako bi se mogli obrazovati te potom vratiti u svoje domovine svojim obiteljima.

"Tišina i indiferentnost europske zajednice prema tome što se događa kršćanima je zabrinjavajuća", komentirao je premijer Orban te pozvao međunarodnu zajednicu na djelatnu akciju rekavši kako je ispravno ponašanje djelovanje, a ne razgovor o problemu.

Zastupnica Petir sudjelovala je i na panelu posvećenom djelovanju Europske unije u vezi s pitanjem borbe protiv progona kršćana. Glavni govornici na tom panelu bili su Ignacije Aferim II., patrijarh Antiohije i svega Istoka i poglavar Sirijske pravoslavne Crkve; Jan Figel, posebni izaslanik za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan Europske unije te Kent Hill, izvršni direktor Instituta za vjerske slobode u Washingtonu.

Zastupnica Petir predložila je da se u zajedničku izjavu koja, je usvojena po završetku konzultacija, doda poziv na jačanje uloge i produljenje mandata Posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU smatrajući da upravo funkcija ovog izaslanika mora postati središnji element vanjske politike Europske unije.

Petir je pohvalila napore i inicijative mađarske Vlade u zaštiti progonjenih kršćana. "Mađarska je uvidjela problem i preuzela inicijativu. Nadam se da će se i ostale europske vlade povesti mađarskim primjerom i osnovati u svojim zemljama slična tijela koja će se baviti pitanjem zaštite slobode vjeroispovijesti i progona kršćana. Naša je kršćanska i ljudska dužnost učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili vjerske slobode i ljudske živote", rekla je EU zastupnica Petir za vrijeme konsultacija u Mađarskoj.

 Kome smeta i zastava Europske unije?

Dokle ide mržnja kršćanofoba u modernoj i "progresivnoj" Europi govori i podatak da pripadnicima francuske ekstremne ljevice sada, kada su uspjeli izbaciti križeve i kršćanske simbole iz javnih prostorija, smeta i sama zastava Europske unije koja asocira na Blaženu Djevicu Mariju.

Politički „sukobi“ oko posve irelevantnih stvari učestali su prizori svugdje pa tako i u Francuskoj. Najnoviji primjer je zapravo stara priča o zastavi Europske unije i njezinoj simbolici.

Dok se konkretni i gorući problemi ignoriraju, opet se izmišljaju stari "neprijatelji".

Naime, ljevičarska Socijalistička stranka (PS) traži uklanjanje poznate zastave EU iz Nacionalne skupštine, dok šef države, Emmanuel Macron to i dalje odbija.

Unatoč tomu, ljevičarski pokret predložio je da se sporna zastava zamijeni onom UN-a.

Međutim, odakle takvo neprijateljstvo ljevičara prema plavoj zastavi sa zvjezdicama?

Prema njihovom mišljenju, ona ima religiozni značaj te predstavlja simbol BDM.

Kršćanofobi očito mogu povezati različite stvari i dovesti ih u svezu s onim što najviše mrze: kršćanstvo i same kršćane. Sličan pokret je vidljiv i u BiH te Hrvatskoj gdje sve što ima veze s križem, kršćanstvom i vjerom treba "zadržati" u četiri zida obiteljskog doma (naravno seksualne "slobode" manjina ne spadaju u privatnost i treba ih promovirati javno).

„Simbolizam plave podloge i 12 zvjezdica izravno je nadahnut pobožnim medaljonom posvećenog Djevici Mariji kojeg je gospodin Heitz [europski dužnosnik koji je dizajnirao zastavu] nosio oko svog vrata. To je marijanski simbol, namjerno prihvaćen 8. prosinca 1955. na svetkovinu Bezgrešnog začeća“, objasnio je Alexis Corbiere, bivši član Revolucionarne Komunističke lige, a danas stranke Buntovnička Francuska (LFI).

No, kakvu zapravo ulogu doista ima Djevica Marija u cijeloj priči? Jean-Luc Melenchon, bivši član PS-a, a danas vođa LFI-a, zapravo je nanovo pokrenuo stare kontroverze o stvaranju zastave EU.

Naime, kreator zastave, Arsene Heitz, nekadašnji europski dužnosnik, prvotno je dizajnirao zastavu s 15, a ne 12 zvjezdica. Europsko vijeće prihvatilo je zastavu kao službeni simbol europskih institucija tek 30 godina kasnije.

Sam Heitz je zapravo autor kontroverzi koje su nastale 1980-ih, nedugo prije njegove smrti. Heitz je sam priznao kako je bio nadahnut spomenutim medaljonom koji je s jedne strane prikazivao Djevicu Mariju, a s druge križ okružen zvjezdicama.

U prilog „religioznom“ simbolizmu ide i činjenica da je zastava prihvaćena kao službeni simbol na svetkovinu Bezgrešnog začeća, što s današnjeg gledišta zvuči blago rečeno čudno.

Unatoč otvorenom Heitzovu priznanju, većina europskih dužnosnika tog vremena negirala je vjerske konotacije zastave, no ekstremna ljevica ne preza pritom od izravnih sukoba i protivljenja njenom korištenju.

Ubijen koptski svećenik

Svećenik Koptske Crkve o. Samaan Shehata ubijen je 12. listopada 2017. dok je dodao  siromašnom četvrti Kaira. Riječ je o novom napadu na koptske kršćane, egipatsku manjinu koja je na udaru terorista već duže vrijeme.

Egipatska policija izvijestila je kako je ubojica zabio nož u glavu mladome svećeniku i zatim pobjegao. Kasnije je uhićen, ali mediji još nisu izvijestili o mogućem motivu ubojice.

The Catholic Herald prenio je izjavu koptskog biskupa u Velikoj Britaniji Angaelosa koji je rekao kako je ubijeni svećenik bio u posjetu svojoj obitelji u Kairu. Svećenik koji je inače u službi u gornjem Egiptu, prikupljao je i tijekom posjeta pomoć za siromašne u svojoj župi.

Biskup je rekao i kako ovo ubojstvo pokreće niz pitanja te opisao okolnosti smrti o. Shehata.

“Zašto svećenik ne može sigurno hodati ulicama Kaira? Zašto ga mora goniti čovjek s nožem u ruci, a nema nikoga da mu pomogne? Zašto je, sav u krvi, morao čekati sat vremena na dolazak hitne pomoći koja mu nije pomogla ni kada je došla? Zašto policija, kada je došla na mjesto ubojstva, nije osigurala mjesto i uzela forenzičke dokaze za jednu ozbiljnu istragu?”, upitao se biskup.

Ovaj je događaj samo podsjetnik kako europski i svjetski mediji nejednako tretiraju slične događaje. Bilo kakvi napadi na manjine u Europi postaju planetarne vijesti dok se sličan događaj u Egiptu zataškava ili objavljuje na posljednjim stranicama novina.