Kako bismo,
dvije godine poslije pastirskog pohoda pape Franje Sarajevu, ispitali što je
ostalo nakon njegova napuštanja sarajevske zračne luke, bitno je sakupljene
rezultate metodološki klasificirati. Jasno je da se najbolje vide materijalni
ostaci, dok je duhovne plodove teže popisati jer bi se moralo ponaosob
intervjuirati svakog hodočasnika koji je bio u Sarajevu 6. lipnja 2015. To je
naravno virtualno nemoguće, ali ipak, zajednički duhovni plodovi ipak postoje.
Ono što je ostalo iza pape Franje podijelit ćemo na internetske, materijalne i
duhovne tragove...
Papini pohodi BiH „na internetu“
Početna „adresa“
u suvremenom dobu za bilo kakvo novinarsko istraživanje je gotovo uvijek „sveznajući“
internet. Mjesto je to gdje se skoro svaki put mogu dobiti smjernice,
podsjetiti na pojedine događaje te, ako u nečemu osobno niste sudjelovali,
jednostavno se informirati...
Internet je i,
donekle, mjerilo koliko je netko poznat, ili priznat. Nasuprot činjenici da ako
nešto nije zapisano neće se ni zapamtiti, mnogi će dodati da ako vas danas nema
na internetu kao i da ne postojite...
Na tragu toga
izričaja izveli smo svojevrsni „pokus“. Istovremeno smo u tražilicu utipkali
pojmove: pastirski pohod pape Franje/Sv.
Ivana Pavla II. Sarajevu i sačekali rezultate koju su došli za manje od
sekunde.
Na hrvatskom
jeziku postoji gotovo približno isti broj rezultata za obojicu papa, oko 15 000
tisuća. Međutim, na engleskom jeziku je brojka je mnogo veća i veoma različita.
Za sadašnjeg
Papu rezultat je 238 000, dok je za sveca naših dana čak 442 000. I to samo za
osnovni pojam ukucan u tražilicu. A gdje su talijanski, španjolski, portugalski
i ostali svjetski jezici?
Jasno je zašto
postoje različiti digitalni rezultati. Oni se dovode u svezu s duljinom
trajanja pontifikata, vremenom provedenim u Sarajevu te razdoblju kada je
pastirski pohod učinjen.
Odjek pastirskog
pohoda iz 1997. dulje traje, zemlja je tek bila izašla iz rata, Sv. Ivan Pavao
II. je dva dana bio u glavnom gradu...
S druge strane
papa Franjo je došao „iznenada“, kratko je bilo vrijeme priprema, u Sarajevu se
zadržao jedan dan, a sumiranje njegovih, uvijek aktualnih poruka, i dalje
traje...
„Razgrabljeni“ predmeti
Što se tiče
materijalnih tragova iz vremena Papina pastirskog pohoda, njih je najlakše uvidjeti
i „popisati“.
Stolicu za misu
sa Svetim Ocem na sarajevskom nogometnom stadionu na Koševu darovala je župa Sv. Josipa iz
Zavidovića. Impozantno umjetničko djelo za liturgijsko slavlje, inače rad
zavidovićkih drvorezbara, danas krasi sarajevsku prvostolnicu.
Akademski kipar Ilija
Skočibušić iz Tomislavgrada, u suradnji sa Stolarijom Kraljević, bio je autor oltara, ambona, svijećnjaka i procesijskog
križa za misu.
Oltar i ambon su u crkvi Sv. Franje Asiškog u
sarajevskoj župi Dobrinja.
Procesijski križ se nalazi u katedrali Srca Isusova gdje je i svijećnjak. U
prvostolnici je i kalež kojeg je papa Franjo darovao Vinu kard. Puljiću za vrijeme susreta s
duhovnim zvanjima u katedrali.
Poslije sv. mise isusovcima koji
predvode župu u sarajevskom naselju Grbavica darovano je zvono jer je crkva Sv.
Ignacija u izgradnji. Teško je 320 kg, a izliveno je u ljevaonici Josipa Tržeca u Zagrebu.
Papina misnica danas se nalazi, također, u katedrali,
a suslaviteljske misnice su rasprodane prema ponuđenoj proceduri župama koje su
izrazile želju za kupnjom. Može se reći da su one „razgrabljene“.
Vrhbosanska nadbiskupija dobila je na dar od Direkcije za
koordinaciju policijskih tijela putničko vozilo Ford Focus koje je koristio Papa prigodom njegova posjeta Sarajevu.
Logo i plakat za pohod pape Franje
Sarajevu ostali su krasiti brojne urede, zidove institucija, ali i domove
vjernika.
Treba navesti i dvije monografije o
papi Franji u Sarajevu koje su objavljene nekoliko mjeseci nakon pastirskog
pohoda. Jedna je u izdanju Katoličkog
tjednika, a druga u nakladi Organizacijskog odbora za doček pape Franje.
Tu je i knjiga govora Svetoga Oca koja
je izašla u izdanju Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije prigodom prve
obljetnice Papina pohoda Sarajevu.
Uzvratni pohod i prva obljetnica
Među duhovne plodove može se navesti i uzvratni zahvalni posjet papi Franji
u Vatikan, 11. studenoga 2015., izaslanstva Crkvenoga i Državnoga
organizacijskoga odbora koji su pripremali pohod Sarajevu.
Skupinu od 50 ljudi koji su krenuli na hodočašće u Rim predvodili su kard.
Puljić i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dr. Dragan Čović. Papa je radosno dočekao izaslanstvo iz BiH te
svima pružio očinsku ruku. Cjelokupan događaj protekao je u pozitivnu ozračju
obilježen Papinom osvjedočenom brigom za sve ljude u BiH.
Nadalje, uz poruke koje je odaslao,
papa Franjo sudionicima je ostavio zajedništvo koje su imali za vrijeme
priprema i dočeka.
Tomu u prilog možemo navesti događaj,
5. svibnja 2016. kada je Vrhbosanska nadbiskupija u Multiplex Cinema Cityju u Sarajevu organizirala
bh. premijeru igranog filma Papa Franjo –
put do Svete Stolice.
Crkveni i državni velikodostojnici, sudionici,
organizatori i sponzori Papina pohoda Sarajevu ponovno su se okupili, točno
godinu poslije, u povodu obljetnice pohoda Svetog Oca Sarajevu.
Film argentinsko-španjolske
produkcije sniman u Buenos Airesu, Madridu i Rimu prikazao je životni put pape
Franje od njegove mladosti do izbora za Petrova nasljednika.
Na prvu obljetnicu pohoda Pape
Sarajevu, 6. lipnja 2016., u katedrali Srca Isusova u Sarajevu kard. Puljić
predslavio je euharistiju u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Luigijem Pezzutom. Na misi su
sudjelovali i brojni hrvatski predstavnici u vlasti. Odazvali su se i diplomate
na čelu s visokim predstavnikom u BiH Valentinom
Inzkom i veleposlanikom RH u BiH Ivanom
del Vecchiom.
U svojoj
propovijedi kard. Puljić je iznio podatke iz jedne nezavisne ankete u kojoj se
vidi kako o papi Franji većina ljudi na planetu ima pozitivno mišljenje
Nakon misnog
slavlja uslijedila je svečana akademija, uz prigodne govore, u dvorani Svećeničkog
doma Vrhbosanske nadbiskupije.
Izlaganje su
održali Belmin Karamehmedović,
direktor BHRT-a i to na temu Papine
poruke i geste u medijskom praćenju. Marinko Čavara, predsjednik Federacije
BiH govorio je o Papinim porukama
nositeljima vlasti. Dr. fra Mile
Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Nedžarićima govorio je o Odjeku ekumenskog i međureligijskog susreta
s Papom. Nuncij Luigi Pezzuto održao je izlaganje o Interpretacijama
Papinih poruka u bh. društvu.
Tijekom
izlaganja na video-zaslonu bit će upriličena projekcija fotografija s pohoda
pape Franje Bosni i Hercegovini
Druga obljetnica
Ostaje upitati se što je
ostalo od poruka pape Franje na drugu obljetnicu i što su pojedinci ugradili od
njih u svojim životima?
Papin pohod, prema mišljenju
mnogih, bio je to jedan od najljepših i najvažnijih trenutaka u posljednjih
desetak i više godina u Sarajevu.
Ljudi dobre volje ujedinili su svoje
snage za kreiranje što boljeg i sadržajnijeg programa kako za Svetoga Oca tako
i za desetine tisuća vjernika koji su bili u glavnom gradu BiH, iz kojega je toga
dana odaslana pozitivna poruka u svijet.
Koliko su poruke koje je papa
Franjo uputio pronašle mjesto u životnima svakoga čovjeka teško je napisati. No,
njegov dolazak od velikog je značaja, a misli i riječi o miru, suradnji i
nenasilju itekako su potrebne narodima u jednoj zemlji koja je u bližoj
povijesti iskusila krvavi sukob.
Golubovi mira
Od sedam golubova koje je papa Franjo
simbolično oslobodio ispred zgrade Predsjedništva BiH, njih šest se vratilo u
Mostar Marinu Cvitkoviću, vlasniku i uzgajivaču. Dobili su i mlade tako da
ih je sada više desetaka. Golub kao simbolička predstava
ima važno značenje u kršćanskoj umjetnosti. Smatran je simbolom duše, a težište
kršćanske simbolike goluba je Duh Sveti. Golubovi
su inače i simbol mira te je gesta puštanja golubova iz ruku Svetog Oca u BiH
bila i izraz želje „Nikada više rata.“
Nema komentara:
Objavi komentar