5. siječnja
Bl. Pietro Bonilli rođen je u Perugi 1841., u
obitelji zemljoradnika Sebastiana
Bonillija i Marije Allegri. Od
malena je pokazao sklonosti ka učenju te su ga roditelji i župa zajedno poslali
u osnovnu školu i sjemenište unatoč činjenici kako su si samo rijetki mogli to
priuštiti.
Nakon teološkog studija zaređen je za svećenika 1863. Postao
je župnikom u župi Trevi gdje je ostao na službi sve do 1897.
Za vrijeme svog pastoralnog djelovanja u ovom mjestu
osnovao je godine 1888. posebnu kongregaciju koja je imala zadatak brinuti se o
siročićima i beskućnicima. Posebno je skrbio o slijepim i gluhim. Osobno je odškolovao
nekoliko mladića koji su kasnije zaređeni za svećenike.
Svoje je neumorno zalaganje institucionalizirao te je 1887.
osnovao sirotište.
Nakon mnogo godina služenja u jednoj župi, postao je
rektorom katedrale nadbiskupije Spoleto-Norcia. Unatoč toj pastoralnoj dužnosti
nije zapustio svoje djelovanje u kongregaciji Sestre Sv. Obitelji od Spoleta
koju je osnovao. Ona je rasla i zaprimila papinsko odobrenje 1911. Nekoliko
godina poslije Bonilli je i sam ostao slijep što ga je spriječilo u daljnjem
pastoralnom angažmanu. Usprkos bolesti umro je u dubokoj starosti 1935.
Red koji je osnovao i dalje živi, ima 60-ak samostana i gotovo
400 redovnica u nekoliko zemalja kao što su Indija, El Salvador, Italija...
Blaženim je proglašen 1988. Sv. Ivan Pavao II. je
njegovo uzdizanje na čast oltara obrazložio dugogodišnjim radom za siromašne,
bolesne te siročadi, kao i osnivanjem reda koji je iznjedrio stotine duhovnih
zvanja.
Nema komentara:
Objavi komentar