Europska unija ima obvezu zaštititi progonjene kršćane

„Sirija je zaslužila mir i EU može i mora učiniti više kako bi se mir postigao, posebice kako bi zaštitili svaki ljudski život i one koji su najugroženiji, a to su kršćani“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir 17. svibnja 2017., na raspravi o strategiji EU za Siriju. Kao što znamo, u Siriji se već šest godina sukobljavaju različite frakcije dok kršćansku zajednicu jedino štiti vlast i vojska uz podršku Rusije.

Sirija se tako ponovno našla na dnevnom redu Europskog parlamenta, dok se trajni mir u toj zemlji u kojoj rat bukti već šest godina, usprkos svim raspravama, ne nazire. Od 2011. rat u  toj zemlji odnio je više od 400 000 života, a 11 milijuna ljudi napustilo je svoje domove od čega je 6 milijuna interno raseljeno, a 5 milijuna izbjeglo izvan Sirije. U najvećoj humanitarnoj krizi u novijoj povijesti 13,5 milijuna Sirijaca treba humanitarnu pomoć.

Smanjuje se broj kršćana

Šestogodišnji rat u potpunosti je promijenio živote svih stanovnika Sirije. Zastupnica Petir posebno je izrazila zabrinutost za kršćane koji na ovom prostoru žive 2 000 godina, a njihov je opstanak danas upitan.

„Sirijski kršćani posebno su ranjivi jer su suočeni s jednim jedinim izborom: prijeći na islam ili umrijeti, u otvorenoj želji islamskih terorista da kršćanstvo u potpunosti iskorijene iz tih prostora“, kazala je Petir.

Od 1,25 milijuna kršćana koliko ih je u Siriji bilo prije početka rata, danas ih je ostalo manje od 500 000. Sve su crkve pod kontrolom terorista ili srušene ili im je promijenjena namjena (kino dvorane, dvorane za sastanke ili su jednostavno devastirane i ostavljene da propadaju). Kako upozorava Petir, kršćani koji su preostali u toj zemlji laka su meta jer su geografski koncentrirani na nekoliko mjesta.

„No sirijski kršćani ne žele otići iz svoje domovine, oni žele ostati u svojim domovima, a mi ne smijemo dopustiti da kršćanstvo nestane s tih prostora. Sigurna i stabilna Sirija za sve svoje stanovnike – takva Sirija mora biti“, rekla je Petir zahtijevajući veće napore EU usredotočene na postizanje mira u toj zemlji.

Statistika je neumoljiva

Podsjetimo, kršćanstvo je ozbiljno ugroženo na gotovo cjelokupnom području Bliskog istoka na kojemu su kršćani nekoć činili 20% populacije, dok je danas ta brojka pala na svega 4%. Situacija je daleko najgora u Iraku i Siriji, no ona nije puno bolja niti u ostalim zemljama toga podneblja.

 „Dok govorimo o žalosnim brojkama, ne mogu se oteti dojmu kako se položaj kršćana na Bliskom istoku koristi tek kao puka statistika u različitim političkim raspravama pri čemu se više raspravlja o utvrđivanju krivnje, negoli o konkretnim riješenima kako bliskoistočnim kršćanima pomoći“, zaključila je zastupnica Petir.

Kršćanski guverner osuđen na zatvor zbog "blasfemije"

Indonezijski političar, inače kršćanin, Basuki Tjahaja Purnama, poznatiji kao Ahok, osuđen je početkom svibnja na dvije godine zatvora zbog "blasfemije" protiv Kurana, jer je tijekom predizborne kampanje citirao fragmente iz muslimanima svete knjige kojima je htio naglasiti kako i oni, a ne samo kršćani, mogu glasati za njega.

Presuda protiv kršćanskog političara kulminacija je procesa koji traje već nekoliko mjeseci i u kojem su pojedine islamske grupe organizirale prosvjede i tražile njegovo uhićenje. Optužbe protiv Basukija smatraju se glavnim razlogom zbog kojih je izgubio novi mandat te ga je na izborima za guvernera indonezijske pokrajine pobijedio njegov muslimanski protukandidat. Veliki prosvjedi činili su jak pritisak na vladu predsjednika Joko Widoda.

Kako piše Catholic Herald, pojedine islamističke skupine iskoristile su cijeli slučaj da bi ostvarile svoj cilj i smijenile kršćanina s vodećeg mjesta najvažnije indonezijske administrativne jedinice koja uključuje i glavni grad otočne države. Sve to, nastavlja britanski katolički časopis, pokazuje kako u najmnogoljudnijoj muslimanskoj državi svijeta, koja je dosad bila percipirana kao tolerantna prema vjerskim manjinama, raste religijska isključivost.

Presuda od dvije godine zatvorske kazne je iznenađenje jer je i samo tužiteljstvo za političara tražilo uvjetnu kaznu.

“Blasfemija” se dogodila u rujnu prošle godine kada je Basuki u govoru pred biračima rekao kako neki muslimani ne žele glasovati za njega jer su prevareni citiranjem stihova iz Kurana koje su islamističke skupine navodili kao argument protiv njega. Tada je naveo i taj citat što je bilo dovoljno da sada bude optužen na zatvorsku kaznu.

BN/ KT

Stvari se miču s mrtve točke?

Nakon nedavnog pohoda pape Franje Egiptu i ohrabrujućih poruka sa sunitskog islamskog sveučilišta Al-Azhar čiji je veliki imam Ahmed Al-Tayeb u svojem govoru prigodom susreta sa Svetim Ocem oštro osudio svaki oblik vjerskog ekstremizma, iz ove sjevernoafričke države stižu nam nove dobre vijesti.

Na inicijativu velikog imama Al-Tayeba i spomenutog sveučilišta, Egipat bi uskoro mogao donijeti zakon o sprječavanju vjerske mržnje i nasilja.

Kako prenose egipatski mediji, veliki imam je najavio osnivanje povjerenstva koje bi trebalo raditi na prijedlogu zakona, a na čijem će čelu biti pravni savjetnik velikog imama, izvjesni Muhamed Abdel-Salam.

Inicijativa je pokrenuta samo nekoliko dana nakon što je Salem Abdel Galil, istaknuti islamski službenik i bivši zamjenik ministra zaduženog za vjerska pitanja, kršćanstvo i židovstvo prozvao pokvarenim religijama, a njihove pripadnike nevjernicima.

Podsjetimo, prema sveučilištu Al-Azhar vrlo kritičan je o. Sammir Khalil, isusovac i profesor islamologije u Beirutu i na Papinskom orijentalnom institutu, koji smatra kako je ovo teološko učilište ostalo u srednjovjekovnom misaonom konceptu, ograničavajući se na “doslovnom tumačenju (islamskih) tekstova, bez kritičke analize i suvremene interpretacije”. Usprkos tomu što Al-Azhar zapravo nije institucionalni vodič i glavni autoritet u islamskom svijetu i u stvarnosti nema konkretni autoritet ni nad kim, ipak, posljednje izjave velikog imama daju nam zaključiti kako se stvari polako pokreću u ispravnom smjeru.

Jednoumlje demokrata

Nadbiskup New Yorka, kard. Timothy Dolan, kritizirao je početkom svibnja naputak Demokratskog nacionalnog odbora SAD-a po kojem svi članovi Demokratske stranke moraju biti za abortus. Opisao ga je kao “uznemirujuću netoleranciju”.

“Ovo obećanje po kojemu će Vijeće podržati samo kandidate koji daju potporu neograničenom pristupu abortusu jako uznemirava. Demokratska stranka već sada podržava abortus tijekom svih devet mjeseci trudnoće i još traži od poreznih obveznika da ga plaćaju. I sada još tvrde kako 'biti demokrat', štoviše 'biti Amerikanac' znači podržavati ovu agendu”, reagirao je kardinal.

“Istinska solidarnost s trudnicama i njihovom djecom ide iznad svih stranačkih crta. Abortus ne čini žene jačima. Žene zaslužuju bolje od toga”, poručio je.

Njegova reakcija uslijedila je nakon što je predsjednik Odbora Tom Perez rekao kako "svaki demokrat kao i svaki Amerikanac mora podržavati ženino pravo da donese odluku o svom tijelu i svom zdravlju".

Poučeni dosadašnjim iskustvom vjerojatno kardinalovo obraćanje javnosti i Demokratskoj stranci neće imati efekta jer se očito pojam demokracije danas posebno tumači za svaku pojedinu situaciju i u uskoj je vezi s ideološkim pristupom pojedinoj temi.