Svakih šest minuta ubijen jedan kršćanin

Svjesni smo kako je progon kršćana stvarnost koja se ne smije ignorirati, pogotovo u katoličkom tisku. Ta sablažnjiva pojava masovnih ubojstva, mučenja i proganjanja nije "od jučer", nego se može reći da postoji otkako i sami kršćani. To je prepoznala i Crkva te dan poslije Božića, 26. prosinca, obilježava blagdan Sv. Stjepana, prvomučenika, želeći time skrenuti pozornost na gorući problem od prvih stoljeća...

Osvrnuvši se na današnje progone kršćana u razgovoru za Radio Vatikan, krajem prosinca 2016. Massimo Introvigne, ravnatelj Centra za proučavanje novih religija, rekao je kako je u protekloj godini oko 90 000 kršćana ubijeno iz mržnje prema vjeri, dodavši da 500 milijuna kršćana ne može sasvim slobodno ispovijedati svoju vjeru.

Pola milijarde neslobodnih kršćana

Jednostavnom matematičkom operacijom može se doći do rezultata kako u svijetu svakih šest minuta bude ubijen jedan kršćanin. Od ukupnog broja nažalost 70%, dakle 63 000, ubijeno je u plemenskim sukobima u Africi. Preostali broj od oko 27 000, ubijen je u terorističkim napadima, u uništavanje kršćanskih sela, u progonima te državnom teroru. Dašak nade, ako se o tomu može govoriti u ovom kontekstu, nosi činjenica kako je brojka manja za 15 000 nego prije godinu. Međutim, to nije velika utjeha.

Na upit o progonjenim kršćana u svijetu, ravnatelj Introvigne je rekao kako se procjenjuje da od 500 do 600 milijuna kršćana ne može sasvim slobodno ispovijedati vjeru. Ne namjeravajući umanjiti ili zaboraviti patnje sljedbenika drugih religija, treba istaknuti da su kršćani najprogonjenija vjerska zajednica. Netko bi mogao posumnjati u statistike američkoga Centra za proučavanje globalnoga kršćanstva jer govore o 90 000 ubijenih kršćana, dok drugi navode nekoliko tisuća, a neki pak iznose šokantne podatke o stotinama tisuća.

"Kada su razlike vrlo velike, razvidno je da se brojevi ne odnose na istu stvar. Neki nabrajaju osobe koje su stavljene pred tragičan odabir: odricanje od vjere ili smrt. Prema njima svake godine umre stotinjak osoba. Ako netko gleda malo šire i u obzir uzima osobe koje su mogle biti ubijene zbog prakticiranja vjere, onda govori o nekoliko tisuća. Ali kad se govori o osobama koje su ubijene jer su kršćani, onda dolazimo do brojke 90 000, dakle, svake šeste minute umre neki kršćanin samo zato što je kršćanin", objasnio je Introvigne metodologiju prikupljanja informacija o stradanjima.

Ubijeni pod tzv. Islamskom državom

U radijskoj emisiji objašnjeno je kako teroristička Islamska država ima posebnu pozornost udruge kojoj je on ravnatelj. Govoreći o toj samozvanoj državi ipak se mora zbog novinarske objektivnosti napomenuti kako njezini sljedbenici ipak ubiju više muslimana nego kršćana. Važno je napomenuti kako to nije nikakvo opravdanje niti se smiju opravdavati ili umanjivati zločini nad kršćanima, što je čest spin liberalnih medija diljem svijeta, a nažalost i u Hrvatskoj te BiH, unatoč činjenici da katolici čine veliki dio ovoga podneblja.

"Prema našoj procjeni, broj kršćana ubijenih zbog vjere u 2016. i broj muslimana također ubijenih poradi njihove vjere vrlo je sličan, ako se izuzme Afrika. Govorimo dakle o drugim kontinentima, osobito o Aziji. Muslimane uglavnom ubijaju drugi muslimani; suniti ubijaju šijite, to je najčešći slučaj. Katkada šijiti ubijaju sunite, a džihadisti ubijaju sve muslimane koji se ne slažu s njihovom ideologijom", kazao je profesor.

Na upit što ga najviše pogađa u svim tim progonima, rekao je kako želi istaknuti dvije činjenice.

Prva je da u svim državama raste nesnošljivost koja je prethodnica diskriminacije, a koja je pak na svoj način prethodnica progona. Druga stvar je primjerno držanje kršćanskih manjina koje su izložene svakovrsnim zlostavljanjima. "Kršćanske zajednice vrlo rijetko odgovaraju na nasilje, dok u većini slučajeva mirno svjedoče svoju vjeru, često praštajući svojim progoniteljima i moleći za njih", zaključio je profesor Introvigne.

Kanadski križni put

Više puta ponavljali smo kako su križni putovi kršćana danas drugačiji od države do države.

Tako je kanadska aktivistkinja za nerođeni život Mary Wagner ponovno u zatvoru.

Ona ne odustaje od borbe za život na svoj način: ulazi u klinike, tamo prilazi ženama u čekaonici, pruža im cvijet, a potom razgovara s njima i osvješćuje ih o tomu što zapravo čine.

To što ona radi u očima kanadskog zakona je kažnjivo. Naime, u Kanadi je u ovom trenutku abortus dopušten i to u svim stadijima trudnoće (varira od provincije do provincije), ali nema zakona koji ga jasno regulira. Zato je Wagner zbog svojih ulazaka u klinike bila osuđivana prema optužbi za "ometanje gospodarskih aktivnosti". "Gospodarska aktivnost" u ovome slučaju bilo bi – ubijanje nerođenih.

Wagner je bila uhićivana u nekoliko navrata: do sada je provela četiri i pol godine u zatvoru, dobila je zabranu približavanja klinikama za pobačaje, ali od svoje borbe ne odustaje, što je naglasila nekoliko puta i pred sucima. Ponovno je uhićena 12. prosinca kada je ušla u jednu kliniku. Njezina nazočnost tamo spasila je nerođeni život nakon što je jedna od majki s kojima je razgovarala odustala od abortusa.

Kolaž loših vijesti

Zasigurno je najveću pozornost izazvao teroristički napad u Berlinu, 19. prosinca 2016. Oružje je bilo motorno vozilo, to jest kamion. Sve se odigralo na trgu Breitscheidplatz, a tzv. Islamska država preuzela je odgovornost. Poginulo je 12 ljudi, a napadač je kasnije ubijen u Milanu.

Ovaj pokolj nad nevinim ljudima preplavio je sve svjetske medije, međutim ubojstva i pokolji su se događali diljem svijeta nekoliko dana prije ili poslije Božića.

U Mijanmaru je nestao svećenik nakon što je pomogao novinarima, a nekoliko kršćana je ubijeno.

U Egiptu je, nakon prosinačkog bombaškog napada u kojemu je poginulo na desetke ljudi, osvanula "čestitka" puna mržnje na podu jedne crkve.

Izvješća kazuju kako je 2016. bila najgora godina za kršćane u Iranu.

Božić u Bagdadu je proveden u strahu nakon nekoliko niza bombaških napada.

Teroristi u Keniji su počeli koristiti žene za sve vrste napada.

Na sam božićni dan u Kamerunu je bombaš samoubojica aktivirao eksplozivnu napravu na pijaci.

Kao "šlag" na kraju dolazi tragikomična vijest iz Sjeverne Koreje gdje su komunističke vlasti 25. prosinca proglasili danom za slavlje jer je to izgleda bio rođendan bake današnjeg diktatora. Inače, ta žena se u S. Koreji smatra "sveticom revolucije".

Na svu sreću u Bangladešu je spriječen teroristički napad na katedralu.