Susret je
otvoren brojnim pozdravnim govorima te obraćanjem nadbiskupa
Ostrogona-Budimpešte, kard. Pétera Erdöa,
koji je uz mitropolita sasimskog
Genadija i predsjedavao skupom.
„Ugnjetavanje
religije i vjerskog iskustva ne može biti rješenje. Ne smije biti negiranja
Boga kako bi se izbjeglo napetosti. Naprotiv, sekularizam slabi život društva i
jedino što donosi je nesigurnost“, upozorio je nadbiskup Erdö.
Ljubiti Boga i bližnje
U svom se govoru
mađarski kardinal posebno usredotočio na vezu između vanjske opasnosti
fundamentalizma te individualističkog i konzumerističkog društva. „Tko nas to
ugrožava? Tko to ne osjeća potrebu poštivati ljudsku osobu te brinuti o njezinom
dostojanstvu?“, upitao je delegate te ih potaknuo da za vrijeme foruma
razgovaraju i na tu temu. Naglasio je također da ljudi primjećuju porast želje
za radikalnošću i životom koji nije banalan, i to osobito među mladima.
"No ova želja ne mora sa sobom nužno donijeti i fundamentalizam te, još
manje, mržnju prema drugome, već nas radije dovodi do toga da ljubimo Boga svim
srcem svojim i svoga bližnjega kao samoga sebe, kao što je Isus naučavao“,
kazao je kardinal Erdö, poželjevši uspjeh petom po redu forumu.
Nakon uvodnih
obraćanja visoki predstavnici različitih Crkava razmatrali su pitanje vjerskih
sloboda, kao i prijetnje terorizma i fundamentalizma. Susret je bio zatvoren za
javnost.
Brojne teme i zajednička izjava
Iako je službeno
tema skupa bila Europa u strahu od
fundamentalističko-terorističke prijetnje i vrijednost osobe i vjerska sloboda,
kao podteme u radnim sesijama razmatrana su i određena značajna pitanja kao što
su: Čovjekovo dostojanstvo i vjerska
sloboda; Religijska netolerancija,
diskriminacija i progon; Fundamentalizam
i terorizam te Angažiranje Crkava u odnosu
spram konflikata i promocije općeg blagostanja i solidarnosti.
U okviru skupa
predavanje je održao i Martin Kugler
u ime bečkog Dokumentacionog centra za
praćenje netolerancije i diskriminacije kršćana u Europi.
S pravoslavne
strane sudjelovali su i ruski mitropolit volokolamski Ilarion i antiohijski mitropolit zapadnoevropski, Ignjatije.
Tijekom zasjedanja
upriličene su molitve i to u pariškoj grčkoj pravoslavnoj crkvi Svetog Stefana
te večernja u nadaleko poznatoj katedrali Notr Dam.
Na kraju susreta
objavljena je zajednička poruka sudionika u kojoj se ističe kako Katolička
Crkva i pravoslavne Crkve promiču središnju vrijednost osobe i njezinog
digniteta.
"Jedna od
osnovnih ljudskih sloboda je religijska sloboda. Vjera uvijek mora biti čin slobodne
volje. Ustavi zemalja iz kojih sudionici foruma dolaze imaju slobodu vjerovanja
upisanu u same temelje Ustava, međutim, u društvu se često ta sloboda
marginalizira i pokušava izbrisati iz javne sfere. Vjerujemo kako Europa treba,
više nego ikad, vjeru u Krista. Kršćanstvo je identitet koji ne briše nikakva
druga ljudska prava, nego teži ka suradnji u svrhu zajedničkoga dobra",
stoji između ostaloga u poruci koja ima 14 stavki koje pokrivaju sve teme o
kojima se razgovaralo za vrijeme foruma, a među kojima su i ljudsko
dostojanstvo i vjerska sloboda; religijska netolerancija, diskriminacija i
progoni te socijalna kohezija i fenomen "straha" od misije Crkve u
društvu te proklamacija Isusa Krista kao odgovora na fundamentalizam i
terorizam.
Katoličko-pravoslavni forumi
Europski
katoličko-pravoslavni forum ustanovljen je 2008. kako bi ispitao ona
antropološka, pastoralna i kulturološka pitanja koja su i katolicima i
pravoslavcima važna. Pozornost je također usmjerena na moralna i društvena
pitanja koja pogađaju kako sadašnje, tako i buduće generacije. Većina članova
Foruma su biskupi: deset pravoslavnih i osam katoličkih.
Posljednji
katoličko-pravoslavni forum održan je 2014. u Minsku u Bjelorusiji na temu Religija i kulturna raznorodnost. Inače,
prvi Europski katoličko-pravoslavni forum upriličen je u Trentu 2008. i stavio
je obitelj u središte pozornosti, dok je skup na Rodosu 2010. obrađivao pitanje
odnosa Crkve i države, a susret iz 2012. u Lisabonu bio je o gospodarskoj krizi
i njezinim posljedicama.
Nema komentara:
Objavi komentar