petak, 10. svibnja 2019.

Znaci nade za iračke kršćane

„U Iraku se narod počeo buniti protiv terorizma i nasilja, postupno ustaje u obranu života, mira i radosti, a jedino se tako može pobijediti one koji potiču ubijanje, uništavanje i iseljavanje“, rekao je novinarima Radio Vatikana kaldejski patrijarh Louis Rafael I. Sako, razmišljajući o božićnom ozračju. Među brojnim događajima koji su pozitivno obilježili blagdanske dane posebno je istaknuo tri: božićna drvca u bagdadskim četvrtima; posjet skupine šijitskih muslimana iz Najafa koji su sudjelovali i na misi te proslavu Nove godine u Basri.

Govoreći o proslavi Nove godine, patrijarh je rekao kako je noću išao na jedan trg u gradskoj četvrti Mansur, u Bagdadu. „Slavili smo s velikim mnoštvom, gotovo je milijun ljudi bilo na gradskim ulicama. S njima smo razgovarali i jedni drugima čestitali. To su jednostavne geste, ali služe da se odbaci ideologija užasa samozvane Islamske države, koja je i ovih dana bila aktivna u glavnom gradu“, kazao je patrijarh Sako i na primjedbu da bi 2017. mogla biti drugačija od 2016. potvrdio vidljive promjene, osobito u Bagdadu.

Kršćani protiv rata

„Stigle su mi mnoge čestitke od vjerskih i političkih vlasti, ali i civilnih muslimanskih aktivista, a čestitalo je vrlo mnogo običnih ljudi. Mislim da će 2017. biti drugačija, možda ne po općem miru, ali u svakom slučaju bit će to po društvenoj slozi i jedinstvu“, rekao je patrijarh.
Napomenuo je i da su političke i vjerske vlasti Basre ovih dana uputile apel izbjeglim kršćanima da se vrate svojim kućama. „U Basri se slavila Nova godina, a to je znak veće sloge među raznim sastavnicama mjesne i državne stvarnosti. U Basri su redarstvenici jamčili sigurnost slavlja. Osim toga, Pokrajinska vlada je obećala obnoviti i održavati crkve“, istaknuo je patrijarh Sako.
Osvrnuvši se na posjet šijitske mladeži i njihovo sudjelovanje na misi, podsjetio je najprije kako su guverner i predsjednik Općinskoga vijeća biskupu čestitali Božić i božićne blagdane. Jedan je političar, inače kršćanin, za Novu godinu objavio pismo protiv rata.
„Mi kršćani možemo puno učiniti za zajednicu. Od mjesnih sam vlasti tražio da kršćanskoj zajednici očituju blizinu, a ovi božićni i novogodišnji pothvati su prvi odgovor“, ustvrdio je patrijarh dodajući kako je ipak najvažniji događaj bio posjet skupine mladih muslimana šijita, djevojaka i mladića iz Najafa, te njihovo sudjelovanje na misi u crkvi Sv. Grgura. Nakon mise mladi su objedovali s patrijarhom i vjerskim kaldejskim čelnicima, razmjenjujući osobna iskustva.
„Poslije mise zajedno smo se fotografirali pod iračkom zastavom i natpisima za mir. Crkvene pjesme i molitve snažno su utjecale na mlade muslimane“, primijetio je ovaj katolički biskup.

Važnost medija

U ugodnom ozračju razgovora s mladima patrijarh im je objasnio kršćansku vjeru, jedinoga Boga i poimanje Presvetoga Trojstva. Govorio im je o temeljima kršćanske vjere, o zajedničkom ocu po vjeri, Abrahamu te o Isusu Kristu. Pozvao ih je da se bore protiv neukosti glede kršćanstva, jer kršćani nisu nevjernici.
„S mladima su bili i novinari dvaju televizijskih kanala, njih sam molio da govore o našoj kulturi, da je objasne svojim gledateljima, jer imamo puno više zajedničkih stvari koje nas ujedinjuju, nego onih koje nas dijele“, istaknuo je kaldejski patrijarh u razgovoru s novinarom Radio Vatikana.
Napomenuo je znakovitost jer su mladi šijiti iz Najafa sami organizirali posjet te su u medijima čitali i gledali neke videouratke o kršćanskoj zajednici, a slijedom toga su kršćane htjeli osobno upoznati. „Iz ovoga se vidi koliko je važno da tiskovine i televizije stvore uvjete za susret i osobno upoznavanje. Stoga sam molio biskupe i svećenike da njihove božićne poruke i propovijedi budu takve da mogu vrijediti za sve ljude“, ustvrdio je patrijarh Sako te naglasio kako su se na završetku mise mladim šijitima iz Najafa pridružili i mladi muslimani iz Bagdada. Donijeli su cvijeće i željeli su s kršćanima slaviti početak Nove godine.
„Vrijeme je da se muslimani pokrenu te da očituju pozitivnu stranu svoje vjere, a da se političari zauzmu u otklanjanju prepreka i promicanju općega dobra. Potrebno je da se svi zauzimaju za mir, jedinstvo i budućnost zemlje, od mladih do čelnika Vlade", zaključio je patrijarh Sako.
Podsjetimo, iračka vojska polako, ali sigurno čisti okupirana područja u i oko Mosula, tako da je za nadati se kako će 2017. biti godina konačnog poraza IDIL-a i te bolesne ideologije u Iraku, zemlji koja je prije američke invazije imala milijun i pol kršćana.


Zatvor zbog proučavanja Biblije


U Ili Kazakhu, autonomnoj kineskoj perfekturi, krajem 2016. sud je osudio jednu kršćanku na tri godine zatvora jer je držala biblijske studije. Ma Huichao, koja je u pritvoru završila zajedno s još četiri žene, prema optužnici, držala je predavanja o Bibliji bez dozvole, što se smatra velikim prekršajem u toj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu. Optužba je glasila da Huichao okuplja skupine ljudi kako bi se kršio javni red i mir.
Njezin je odvjetnik Li Dunyong tražio oslobađajuću presudu, pozivajući se na činjenicu da nikakva šteta nije nanesena. Unatoč tomu, sud je donio odluku o kazni koja je počela s 30. prosincem.

Brazilski rat bez rata

Papa Franjo uputio je na kraju opće audijencije, 4. siječnja, apel povodom nasilne pobune u zatvoru u brazilskom gradu Manausu u kojoj je više desetaka ljudi izgubilo život.
Iz Brazila su dan ranije stigle dramatične vijesti o masakru koji se dogodio u tamošnjem zatvoru gdje je sukob između suparničkih bandi odnio na desetke ljudskih života. „Izražavam žaljenje i zabrinutost zbog toga događaja. Pozivam na molitvu za mrtve, za njihove obitelji, za sve zatvorenike toga zatvora, kao i za one koji tamo rade. Ponavljam ujedno apel da zatvori budu mjesta rehabilitacije i socijalne reintegracije, a životni uvjeti zatvorenika dostojni čovjeka“, rekao je Papa u svome apelu.
Inače, Brazil je zemlja koja se službeno ne nalazi u stanju rata, međutim statističari su iznijeli šokantan podatak kako je u toj državi za pet godina, zbog droge i kriminala, poginuo približno isti broj ljudi kao u ratnoj Siriji, gotovo 300 000.

Nema komentara:

Objavi komentar