Bl. Maria Schininà, redovnica

 

11. lipnja

Maria Schininà je rođena u Ragusi u Italiji 1844., kao peto od osmero djece bogatih roditelja plemenitoga roda Giambattiste i Rosalije Arezzo. Sve do svoje 21. godine bila je samo jedna od bezbrižnih djevojaka iz bogatih i plemenitih obitelji. Njezin život se odvijao u različitim hobijima i dokoličarenjima uz glazbu te uživanju u tadašnjoj modi i plesu. Uopće nije pokazivala nikakve duhovne težnje osim nedjeljne mise. Međutim, od roditelja je naslijedila osjećaj za potrebite i siromašne što je, mnogi smatraju, bilo sjeme njezina budućeg poziva. Smrt njezina oca godine 1865. potaknula ju je da promijeni način života koji je do tada bio puka suprotnost bijedi koja se nalazila samo metar od obiteljskog doma.

Godine 1874. i njezin se najmlađi oženio ostavljajući nju i majku same u velikoj kući.

Otprilike od tada postaje u potpunosti predana radu s potrebitima, napuštenom djecom, ne obazirući se na kritike koje je dobivala od ljudi njezina staleža. Život joj je potpuno doživio zaokret te je počela sudjelovati u različitim humanitarnim akcijama i, općenito, pomagati komu je mogla.

Majka joj je umrla 1884., a sljedećih godina ona je svoj rad „institucionalizirala“, udruživši se s nekoliko djevojaka i žena sličnih stremljena koje su željele istinsku „društvenu revoluciju“ u svjetlu evanđelja.

Njihov rad je zapazio mjesni biskup te je 1889. blagoslovio Sestre od presvetog Srca Isusova - kako su se prozvale, a uskoro je stigla i papinska dozvola Leona XIII.

Osim brige za siromašne, potrebite i napuštene, pokazala je izvrsnu organizaciju pomoći  preživjelima u potresu 1908. koji je pogodio Messinu.

Umrla je 1910. na glasu svetosti.

Kasnijim reorganizacijama njezine sestre i samostani su uključene u više franjevačke konventualske redove, a 2005. imali su 59 samostana i 533 redovnica. Osim u Italiji djeluju u Kanadi i Poljskoj.

Proces beatifikacije za Mariju Schininàu započeo je 1937. Službenicom Božjom postala je 1975., a blaženom je proglasio Sv. Ivan Pavao II. 1989. zbog njezina načina života te činjenice da je u svakom siromašnom i napuštenom čovjeku vidjela Krista.

D.S.I.