Slobodna nedjelja u središtu konferencije u Bruxellesu

Pod okriljem Europskoga saveza za nedjelju u Bruxellesu, 15. studenoga 2016. je održana konferencija pod nazivom Ravnoteža poslovnog i privatnog života 4.0 - izazovi u vremenu digitalizacije. Na njoj je nazočila i hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu Marijana Petir te potpisala rezoluciju o postizanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Zastupnici Europskoga parlamenta, predstavnici civilnog društva, radničkih sindikata, poslovnih organizacija, crkava i drugih organizacija ovom se rezolucijom obvezuju da će podržati i pokrenuti potrebne akcije na europskoj razini kako bi osigurali usvajanje, implementaciju i pravilnu primjenu temeljnih socijalnih prava s ciljem promoviranja i postizanja veće ravnoteže između obiteljskoga i poslovnog života, kroz mogućnosti i okolnosti koje donosi digitalizacija.

Vjerske aktivnosti

Jasno je kako je digitalizacija već promijenila društvo te i dalje utječe na sve vidike ljudskih života, a posebno na radne navike. Ona stvara mobilne radnike i radnice, kućne urede, fleksibilno radno vrijeme, slobodan izbor radnog mjesta te pristup elektroničkoj pošti i podatcima s bilo kojeg mjesta u bilo koje doba. Povezano s time, osiguranje dobre ravnoteže između posla i obiteljskoga života postaje još važnije, kako za radnike, tako i za one samozaposlene. Jasno je kako su time pogođeni svi, a posebno kršćani kojima je nedjelja ne samo dan za odmor.

Potpisnici rezolucije, među kojima je i hrvatska zastupnica Petir, obvezuju se i na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika poticanjem zakonodavstva koje će osigurati održivo i dostojanstveno radno vrijeme, stvaranje prijeko potrebnoga razlikovanja između radnog vremena i slobodnog vremena, pravo na život poslije posla te pravo biti nedostupan.

U rezoluciji se ističe i promocija zajedničkog slobodnog vremena i zajedničkog dana odmora za sve europske građane koji bi, prema tradiciji, trebao biti nedjelja, kako bi građani mogli nesmetano sudjelovati u obiteljskim, kulturnim, sportskim, društvenim i vjerskim aktivnostima.

Dostojanstveno radno vrijeme

Mogućnosti koje donosi digitalizacija u smislu reorganizacije i olakšavanja radnih zadataka pomažu da radnik bolje organizira vrijeme koje će provesti s obitelji i prijateljima. S druge strane, digitalizacija uz prilike donosi i brojne rizike za europske građane: pojačani pritisak na učinkovitost posla i stalnu dostupnost radnika te rad izvan radnog vremena, čak i noću pa i vikendima. Također, daljnja individualizacija radnog vremena dovodi do smanjivanja zajedničkog slobodnog vremena, to jest slobodnih vikenda te posebno nedjelje, a što je od najveće važnosti za građane, njihove obitelji, vjeru kao i njihov angažman u društvu.

Zastupnica Petir, koja se inače zalaže za dostojanstveno radno vrijeme i slobodnu nedjelju za sve zaposlene, posebno one koji rade u trgovinama, potpisala je rezoluciju te i dalje predano nastavlja raditi na ovom planu.

Nevjerojatna presuda španjolskoga suda

Sud u Španjolskoj odbacio je optužbe protiv umjetnika koji je u studenom 2015. organizirao skandaloznu izložbu nastalu krađom 248 posvećenih hostija. Time je još jednom potvrđeno kako je u Europi na snazi klasični teror manjine nad kršćanskom većinom.

Podsjetimo, španjolski „umjetnik” Abel Azcona od ukradenih je hostija na podu napisao riječ „pederastija” te svoje „umjetničko djelo” fotografirao, a potom fotografije zajedno s ukradenim hostijama izložio u prostoru galerije grada Pamplone. Hostije su nakon izložbe navodno prodane za gotovo 268 000 američkih dolara.

Svetogrdnu izložbu oštro je kritiziralo Udruženje katoličkih pravnika koje je, u skladu sa španjolskim kaznenim zakonom, zbog „vrijeđanja vjerskih osjećaja i obeščašćivanja” podiglo tužbu protiv autora izložbe, no španjolski sudac Fermin Otamendi u svojoj je presudi odbacio optužbe protiv Azcone.

U obrazloženju odluke sudac je hostije nazvao „malenim bijelim okruglim predmetima” te ustvrdio kako u slučaju Azcona nije riječ o obeščašćenju, budući da je prema Rječniku Španjolske kraljevske akademije obeščašćenje definirano kao „postupanje s nečim svetim bez poštovanja ili uporaba u profane svrhe”. Za suca Otamendija ne radi se o obeščašćenju s obzirom da se „nedostatak poštovanja ne smije povezivati s onim što Katolička Crkva traži od svojih vjernika kada je riječ o postupanju s posvećenim hostijama u činu pričešćivanja”.

Španjolski je sudac napisao kako se Azcona diskretno poslužio hostijama te kako se „njegov čin ne može okarakterizirati kao nepoštovanje, uvreda ili obeščašćenje”.

Ovu, blago rečeno, zbunjujuću presudu sa zaprepaštenjem je dočekala Španjolska udruga kršćanskih odvjetnika te najavila žalbu i spremnost da pred najvišom sudskom instancom zatraži „zaštitu pred valom uvreda usmjerenih protiv kršćanske vjere i vjerske slobode”.

Oslobođen oteti meksički svećenik

„Svećenik otet 11. studenoga oslobođen je dva dana kasnije. Nažalost, na njegovu tijelu su vidljivi znakovi mučenja”, stoji u priopćenju meksičke biskupije San Andres Tuxtla u Veracruzu, koje je potpisao biskup Fidencio Lopez Plaza.

Kako je izvijestila agencija Fides, biskup zahvaljuje vlastima te obavještava kako zajednica očekuje zaključke državnoga odvjetnika da pojasne činjenice.

Prema pisanju lokalnih tiskovina, vlč. Sánchez Ruiz, župnik u gradu Catemaco, prije otmice primio je prijetnje, vjerojatno zbog svojih kritika protiv korupcije i zločinâ u gradu. Inače, za svećenike najopasnije su meksičke države: Veracruz, Guerrero i Michiacán.

Američki biskupi pozvali na humanost prema useljenicima

Katolički biskupi Sjedinjenih Američkih Država, 14. studenoga, obratili su se novoizabranom predsjedniku Donaldu Trumpu tražeći da u odnosu prema useljenicima i izbjeglicama primijeni humane politike. Zahtjev je upućen na otvaranju jesenjega zasjedanja Konferencije katoličkih biskupa SAD-a u Baltimoreu, država Maryland.

Predsjednik tamošnje BK nadbiskup Joseph Kurtz, u pismu ističe želju da se zajedno zauzimaju za zaštitu života i promicanje ljudskoga dostojanstva. Kao što je poznato, većina ilegalnih imigranata u SAD-u su meksički i općenito južnoamerički useljenici.