Četvrt stoljeća od pada Grada heroja

Pod geslom Vukovar – mjesto posebnog pijeteta u ovom je Gradu heroju 18. studenoga 2016. obilježena je 25. obljetnica bitke za Vukovar te okupacije i ratnog stradanja. Program je započeo u krugu Vukovarske bolnice, a potom je tradicionalna Kolona sjećanja prošla kroz gradske ulice do Memorijalnog groblja gdje su položeni vijenci. Središnji dio hodočašća bila je misa koju je predslavio nadbiskup metropolit zagrebački Josip kard. Bozanić.

Od ranih jutarnjih sati u Grad na Vuki i Dunavu slijevale su se kolone autobusa i automobila jer su mnogi ljudi željeli odati počast Vukovaru i svim njegovim žrtvama. Na početku, građani su se okupili ispred Vukovarske bolnice, odakle tradicionalno polazi Kolona sjećanja. Točno u 10 sati u dvorištu bolnice započeo je Dan sjećanja intoniranjem hrvatske himne, Lijepa naša te minutom šutnje za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu.

Kolona sjećanja i Memorijalno groblje

Potom se Kolona sjećanja kretala gradskim ulicama, starom trasom, na putu dugom oko 5,5 km, do Memorijalnog groblja gdje su državna, vojna, kulturna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće u spomen na ubijene, poginule i nestale hrvatske branitelje i civile. Kolonu su predvodili hrvatski branitelji, ispred kojih su bili stjegovi Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i legendarne 204. vukovarske brigade. U Koloni su uz vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu bili i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković, predsjednik sabora Božo Petrov, kard. Bozanić i mnogi drugi.

Brojni sudionici bili su ogrnuti hrvatskim državnim zastavama, a po transparentima se vidjelo kako dolaze iz cijele Hrvatske te iz mnogih dijelova BiH. Prema procjenama bilo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, a oni najoptimističniji smatraju kako je u koloni sudjelovalo oko 100 000 onih koji su željeli odati počast stradalima.

Mislili su da je Hrvatska lak plijen

Središnji dio hodočašća bilo je misno slavlje koje je na Memorijalnom groblju predvodio kardinal Bozanić u zajedništvu s hrvatskim nad/biskupima i svećenicima iz Hrvatske i BiH.

Kard. Bozanić je na početku mise istaknuo da su događaji prije 25 godina ispunjeni neizrecivom tajnom zla te ustvrdio kako 18. studenoga, jače nego inače, boli žrtve Vukovara te svatko na svoj način proživljava i bol i ponos, ljubav prema domovini i pitanja o budućnosti, kao i svoju vjeru i pouzdanje u Boga.

„Naš hod u procesiji kroz Vukovar u mislima je spajao slike života prije razaranja, slike gaženja ljudskosti te izrugivanje pravde tijekom i nakon rata, slike ljudi koji su sačuvali lice Vukovara i onda kada su i suze od boli presušile. Taj je naš hod spojio sve hrvatske krajeve i ljude diljem domovine i svijeta, branitelje i novi naraštaj kojemu prenosimo vrijednost spomena“, naglasio je zagrebački nadbiskup.

Potom je tadašnju hrvatsku državu usporedio s nemoćnom pticom koja je tek učila letjeti. „Nezaštićena mlada hrvatska država, nedovoljno jaka za nalet grabežljivaca koji su je htjeli uništiti; udarana po svojim krilima, na istoku, sjeveru, zapadu i jugu, te preslaba za izravno suočenje, imala je svoju majku-zaštitnicu u Vukovaru. Izgledala je kao lak plijen; šepala je, bila na izdisaju, a ipak je dugo privlačila snagu neprijatelja, nadmoćnog agresora, i omogućila mladima da ojačaju. A zatim, istinski ranjena i izmučena do iznemoglosti, uspjela se vinuti u let“, rekao je kardinal i poželio da Vukovar i Memorijalno groblje, nazvavši ga svetim mjestom pouzdane molitve za mir i zajedništvo, bude polazna točka za mir među narodima i državama.

Misa zadušnica bila je posljednja točka službenog dijela obilježavanja pada Vukovara.

Najveća bitka Domovinskog rata

Bitka za Grad na Dunavu je, prema mišljenju vojnih stručnjaka, najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada koja je završena porazom branitelja, uz velike gubitke napadača te velikim razaranjem, brojnim ubojstvima i progonom nesrpskog stanovništva. U bitci je poginulo između 2 900 i 3 600 branitelja i civila.