Djeca Sirije poslala Europskim zastupnicima apel za mir

Dok bjesni završna bitka za najmnogoljudniji sirijski grad Alepo, zastupnici u Europskom parlamentu, u jednosatnoj su izravnoj video vezi 6. prosinca 2016., imali prigodu uživo poslušati svjedočanstva školaraca iz katoličke škole te s njima i porazgovarati.

Papinska zaklada Kirche in Not, zajedno s potpredsjednikom Europskog parlamenta, zastupnikom Antoniom Tajanijem te posebnim izaslanikom Europske unije za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU Janom Figelom, organizirala je konferenciju prigodom eskaliranja sukoba te proboju crta bojišnice prema istočnom Alepu kojeg su držali pobunjenici.

Oteto djetinjstvo

Iako je prvotno predviđeno kako će se iz škole video vezom u Europski parlament javiti 25 djece, zbog situacije u gradu, svega petero djece uspjelo je doći. Europarlamentarci su bili duboko dirnuti dječjim svjedočanstvima.

Djeca su zastupnicima ispričala sve strahote rata koje proživljavaju na dnevnoj bazi i molila ih da učine sve kako bi u njihovu ranjenu zemlju vratili mir, kako bi mogli proživjeti svoje djetinjstvo, koje su im otele eksplozije i pucnjevi. Nažalost, oni najmanji među njima niti ne znaju za drugo, osim za rat.

Duboko ganuta razgovorom sa sirijskom djecom, hrvatska zastupnica Marijana Petir, istaknula je kako se upravo u dječjim riječima najjasnije ocrtava sva patnja Sirije danas. Ona je podsjetila kako su upravo djeca najveće žrtve rata u Siriji: 8 milijuna djece u Siriji i susjednim zemljama treba hitnu humanitarnu pomoć; 2,4 milijuna sirijske djece žive kao izbjeglice u obližnjim zemljama; 6 000 sirijskih škola je zatvoreno, a 2,8 milijuna sirijske djece više ne ide u školu.

„Ova katolička škola koju pohađaju djeca katolici i muslimani, i to u nemogućim uvjetima, zraka je svjetlosti u mraku koji je prekrio Siriju“, kazala je Petir pohvaljujući napore, brigu i žrtvu katoličkih redovnika koji rade s djecom i pomažu lokalnom stanovništvu.

Rat dječjim očima

Dojmljiva, potresna, ali istovremeno i snažna video konferencija ostavila je dupkom ispunjenu dvoranu bez riječi.

Video konferencija je dio šire inicijative Crteži za mir u Siriji gdje je organizacija Kirche in Not, zajedno s lokalnim Crkvama, prikupila oko milijun crteža i pisama u više od 2 000 škola širom Sirije (Alepo, Homs, Tartus, Yabroud i Damask). Djeca svih religija kroz crteže i pisma ispričali su svoje ratne doživljaje i na taj način poslali snažan apel za mir. Radovi su prethodno već prezentirani zastupnicima u Europskom parlamentu, a izložba originalnih dječjih crteža otvorena je ovog tjedna u Europskom parlamentu.

U zračnom napadu razorena crkva u Myanmaru

U svjetlu brojnih ratova i vijesti o pokoljima i progonu kršćana diljem svijeta, azijska država Myanmar gotovo da je iščeznula ispod radara. Kao podsjetnik na patnju tamošnjih kršćana pojavila se informacija kako su, 3. prosinca, u zračnom napadu vladine snage uništile crkvu Sv. Franje Ksaverskoga i to u gradu Mung Koeu, u saveznoj državi Shan.

Mons. Philip Za Hawng, iz biskupije Lashio, u kojoj se nalazi spomenuta župa, poslao je poruku u kojoj je izvijestio da je crkva razorena i da je ostao jedino zvonik. Bogomolja izgrađena na sjeveroistoku te zemlje bila od armiranoga betona, a posvećena je 2006. Mjesto gdje se nalazila crkva strateški je važno, a u blizini se nalazio i vojni objekt.

Riječ je o izuzetno nemirnom dijelu zemlje na kojem se vodi sukob između Vlade i etničkih pobunjeničkih postrojbâ mijanmarskih saveznih država Kachin i Shan, uz granicu s Kinom.

Kachini i Shani su dvije od 135 etničkih skupina koje žive u Myanmaru, i koje su uvijek imale teškoća u mirnom suživotu sa središnjim vlastima i s njezinom burmanskom većinom. Rat između vojske i Kachinâ koji se, nakon 17 godina relativnoga mira, razbuktao 2011. prouzročio je brojne civilne žrtve i najmanje 120 000 prognanika.

Nadbiskup Yangona, Charles kard. Bo, rekao je u izjavi za Asia News kako su zbog razaranja župne crkve svećenici, časne sestre i župljani bili primorani pronaći sklonište iza kineske granice, gdje je niknulo nekoliko šatorskih naselja.

rv/KT

Svjedočanstvo sudanske ikone patnje kršćana

Meriam Yahia Ibrahim Ishag (30), imala je 27 godina kada ju je uhitila sudanska policija jer u toj zemlji ne postoje pune vjerske slobode. Kao obraćenik na kršćanstvo osuđena je na smrt zbog apostazije od islama, uz 100 udaraca bičem. Budući se udala za kršćanina, njezin slučaj je prikazan i kao preljub.

Zbog međunarodnog pritiska oslobođena je 2014., nakon što je odslužila zatvorsku kaznu gdje je rodila svoje drugo dijete. Njezin slučaj i lik postao je ikona svih progonjenih kršćana u Africi, ali i ostatku svijeta. Nakon svega ona je pokrenula ustanovu za promoviranje ženskih prava i religijskih sloboda u svijetu.

Za vrijeme sudskog procesa uvjeravana je kako će tužba biti odbačena ako se odrekne svoje nove vjere. Ona je to odbila, a bila je u zatvoru zajedno sa svojim dvogodišnjim sinom  Martinom. U svojoj ispovijedi za portal aleteia.org ispričala je svoje negativno zatvorsko iskustvo i probleme s čuvarima. Osim loših uvjeta života u zatvorskom kompleksu u kojem je bila kao trudnica, ispričala je toplu ljudsku priču kako se sprijateljila s muslimankom zatvorenicom iz Somalije koja joj je mnogo pomogla.

„Dok su me muslimanske vlasti, zbog moje religije, osudili na bičevanje i smrt, jedna muslimanka u zatvoru mi je pomogla sakrivajući Bibliju od čuvara“, rekla je Meriam novinarima i potvrdila kako je dirljivo zatvorsko poznanstvo preraslo u prijateljstvo. Tako su imigrantica iz Somalije i aktivistica za ženska prava i vjerske slobode ostale u kontaktu. Kasnije je Meriam pomogla somalijskoj imigrantkinji da njezin slučaj bude riješen. Preko podupiratelja svoje organizacije našla joj je mjesto za život. Meriamin život i svjedočenje mladu Somalijku privuklo je katoličkoj vjeri. Danas Meriam živi u SAD-u, a nakon njezina spašavanja iz Sudana kratko se susrela i s papom Franjom.