Pastirski pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj

Hrvatska metropola je 4. i 5. lipnja 2011. bila domaćin 19. i prvog ovogodišnjeg apostolskog putovanja pape Benedikta XVI. Središnji dio Papine apostolske posjete Hrvatskoj bilo je bdijenje prvog dana s nekoliko desetaka tisuća mladih na Trgu bana Jelačića te svečano euharistijsko slavlje drugog dana posjete Hrvatskoj na prostoru zagrebačkog hipodroma pred oko 350.000 hodočasnika u prigodi proslave Prvog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. 

U svoj prvi pohod Hrvatskoj Benedikt XVI. je doputovao posebnim zrakoplovom koji je u zagrebačku zračnu luku Zagreb sletio 4. lipnja u 11 sati. Poglavara Katoličke crkve, plješćući i mašući papinskim i hrvatskim zastavicama, dočekali su brojni vjernici te politički i crkveni velikodostojnici.

Doček Benedikta XVI. i pozdravni govori

U zračnoj luci Papu su pozdravili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zagrebački nadbiskup Josip kard. Bozanić i predsjednik HBK nadbiskup Marin Srakić.

Nakon pozdrava predsjednik Hrvatske je, izražavajući dobrodošlicu Papi, između ostaloga podsjetio na ulogu Svete Stolice u priznanju Hrvatske kao samostalne države te naglasio da Hrvatska ima duboke kršćanske korijene.

„Hrvatska, zemlja s dugom kršćanskom tradicijom, s katoličanstvom kao bitnim elementom  nacionalnog  i  kulturnog  identiteta  većine svojih građana, zalaže se za slobodu religije, za pravo vjerskih zajednica da se, u skladu s vlastitim uvjerenjima, slobodno organiziraju, za poštivanje posebnosti identiteta različitih konfesija te poštivanje njihova pravnog položaja. Zalaže se za promicanje ekumenske i interkonfesionalne tolerancije i dijaloga“, rekao je predsjednik Josipović.

Nakon njega održao je Sveti Otac svoj prvi govor u Hrvatskoj.

„S velikom radošću dolazim među vas kao hodočasnik u ime Isusa Krista. Srdačno pozdravljam ljubljenu hrvatsku zemlju i, kao nasljednik apostola Petra, velikim zagrljajem grlim sve njezine stanovnike. Zahvaljujem Gospodinu za dugu povijest vjernosti koja povezuje vašu zemlju sa Svetom Stolicom. Brojimo više od trinaest stoljeća snažnih i posebnih veza, prokušanih i učvršćenih u ponekad teškim i bolnim okolnostima. Ta je povijest rječiti dokaz ljubavi vašega naroda prema evanđelju i prema Crkvi. Od samih početaka vaš narod pripada Europi te joj, na poseban način, daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima, koje su kroz stoljeća oblikovale svakodnevni život kao i osobni i nacionalni identitet njezine djece“, rekao je, između ostalog, Papa u zračnoj luci.

Susret s predstavnicima civilnog i društvenog života

Nakon luke Pleso Benedikt XVI. posjetio je predsjednika Hrvatske u njegovom uredu na Pantovčaku, a potom se u Apostolskoj nuncijaturi susreo s predsjednicom Vlade Republike Hrvatske Jadrankom Kosor.

U poslijepodnevnim satima Papa je, u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta, imao susret s predstavnicima civilnog društva, svijeta politike, vjerskih zajednica, znanosti, kulture, poduzetništva i diplomatskog zbora.

Središnja tema Papinog govora bila je savjest. 

"Tema savjesti je transverzalna glede raznih područja u kojima djelujete i temelj je za slobodno i pravedno društvo, kako na nacionalnoj tako i nadnacionalnoj razini. Naravno, mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini... Ako se savjest, prema prevladavajućem modernom shvaćanju, ograniči u subjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se, naprotiv, savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost", zaključio je Sveti Otac.

Pouzdajte se u Isusa

Nakon susreta u zgradi kazališta Papa se u papamobilu dovezao do Trga bana Jelačića gdje ga je čekalo razdragano mnoštvo mladih vjernika s poklicima: „Papa, mi te volimo!“ Gradskim ulicama sve do Trga bana Jelačića Papin prolazak je mnoštvo ljudi pratilo mahanjem vatikanskim zastavicama i oduševljenim povicima.

Na trgu je Papu dočekao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji ga je pozdravio i simbolično mu predao ključeve grada Zagreba te darovao repliku grba grada.

Nakon pozdravnog govora predsjednika HBK nadbiskupa Marina Srakića, papa Benedikt XVI. započeo je bdijenje s mladima uvodnom molitvom poslije koje je slijedio navještaj Božje riječi. Za susret je izabrano čitanje iz Poslanice Filipljanima, a kao otpjevni psalam ulomak iz Psalma 34. Nakon navještaja Božje riječi dvoje mladih iznijeli svoja svjedočanstva o kršćanskomu življenju. Daniel Vorih, student V. godine povijesti i studentica teologije 22-godišnja Mateja Buha. Potom se Papa obratio mladima.

 „Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odričući se slijediti istinu koja seže dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite da vas povede u Božje visine“, rekao je Papa te na tom putu kao uzora stavio brojne svece, a osobito "sjajnog mladića" bl. Ivana Merza.

Poručivši mladima da će samo ukorijenjeni u Kristu moći u punini živjeti ono što jesu, Papa je rekao: „Rastući u prijateljstvu s Gospodinom, kroz Njegovu Riječ, euharistiju i pripadnost Crkvi, uz pomoć vaših svećenika, moći ćete svima svjedočiti radost susreta s Njim koji vas uvijek prati i zove vas živjeti u pouzdanju i nadi.“

Za vrijeme bdijenja s mladima održana je i Molitva vjernika, nakon koje je slijedilo klanjanje i blagoslov. Potom je u procesiji iz katedrale donesen Presveti Sakrament u pokaznici iz Riznice zagrebačke katedrale iz 18. stoljeća, a svi okupljeni predvođeni Papom zatim su u molitvi i šutnji slavili Gospodina u euharistiji.

Papa se pomolio pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata, uresivši ga svojim osobnim darom, krunicom. Mladi su darovali Svetom Ocu tradicionalno hrvatsko glazbalo - tamburicu. Nakon bdijenja s mladima Papa se uputio papamobilom preko trga ispred katedrale gdje je pozdravio okupljene i otišao u Apostolsku nuncijaturu. Bdijenjem s mladima završio je službeni dio prvog dana Papinog posjeta.

Inače, program bdijenja zajedno s pretprogramom trajao je više od 12 sati. Održan je i zabavni festival mladih: puštani su spotovi i pjesme snimljene povodom Papinog dolaska, filmski isječci sa susreta katoličke mladeži, glazbene animacije, biblijski ples, tematski filmski uraci; predstavljeni su mladi po metropolijama, svjedočanstva bivših ovisnika o drogama…

Iako pokisli i po izrazito lošem vremenu za ovaj dio godine, nekoliko desetaka tisuća mladih pokazalo je izrazitu energiju u bdijenju sa Svetim Ocem.

Sv. misa na latinskom jeziku

Sutradan, 5. lipnja, središnji dio Papine apostolske posjete Hrvatskoj je bilo svečano euharistijsko slavlje na prostoru hipodroma pred oko 350.000 hodočasnika, velebna sv. misa slavljena je u prigodi proslave Prvog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.

Sv. misi je prethodio cjelonoćni program koji se sastojao od: službe svjetla, molitve krunice, čitanja odlomaka iz evanđelja i govora bl. Ivana Pavla II., molitava nakana i desetica. Pretprogram naslovljen Obitelj – Zajedno u Kristu bio je ispunjen molitvom, pjesmama, svjedočanstvima obitelji, a upriličen je i poetsko-glazbeni recital. Završni molitveni dio predvodio je predsjednik Vijeća HBK za obitelj - krčki biskup Valter Župan, a tijekom tog dijela upriličena je obnova bračne privole i zahvala za bračnu plodnost i djecu te posveta hrvatskih obitelji Svetoj obitelji.

Uz Papu je koncelebriralo više od 1.000 svećenika 

Papa je na hipodrom došao u papamobilu, a radosno su ga pozdravljali vjernici mašući vatikanskim i hrvatskim zastavama. Uz Papu su koncelebrirali: četiri kardinala, sedamdesetak biskupa iz Hrvatske i inozemstva te više od tisuću svećenika.

Nakon ulazne pjesme pozdravni govor izrekao je zagrebački nadbiskup metropolit Josip kard. Bozanić.

„Sveti Oče, dolazite nam da nas učvrstite u vjeri. I mi Vas s vjerom primamo. Hvala Vam na ovom pohodu kojim ste uslišali naše ponavljane molbe i na taj način iskazali svoju pastirsku brigu prema Crkvi u Hrvatskoj. Zahvaljujemo Vam za sve što za nas činite, za ljubav koju nam očitujete“, rekao je u pozdravu dobrodošlice kardinal Bozanić.

Mn / Osjetljivost i zauzetost za obitelj

Pozdravivši na početku homilije sve obitelji okupljene na hipodromu, kao i sve druge koje su događaj pratile putem radija i televizije, Papa je rekao kako je rado prihvatio poziv hrvatskih biskupa da posjeti Hrvatsku prigodom prvoga Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Dodao je da visoko cijeni „osjetljivost i zauzetost za obitelj". Ta se temeljna ljudska stvarnost, primijetio je Sveti Otac, danas mora suočiti s teškoćama i prijetnjama, pa stoga ima i posebnu potrebu evangelizirati se i podržati. Također je naglasio da su kršćanske obitelji temelj za odgoj u vjeri, za izgradnju Crkve kao zajedništva i za njezinu misionarsku nazočnost u najrazličitijim životnim situacijama.

U propovijedi na hrvatskom i talijanskom Papa je pozvao obitelji da se odupru sekularističkom mentalitetu koji Boga života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji. Primijetivši da je obitelj danas suočena s teškoćama i prijetnjama, pozvao je obitelji da se trajno obvežu učiti djecu moliti, da ih približe sakramentima i čitaju zajedno Sveto pismo, ali i da riječju budu „poput male Dvorane posljednje večere, poput one Marijine i učenika, u kojoj se žive jedinstvo, zajedništvo, molitva“.

„Svakomu je dobro poznato da je kršćanska obitelj posebni znak Kristove nazočnosti i ljubavi te da je ona pozvana dati posebni i nenadomjestivi doprinos evangelizaciji. Blaženi Ivan Pavao II., koji je čak triput posjetio ovu plemenitu zemlju, tvrdio je da je 'kršćanska obitelj pozvana živo i odgovorno sudjelovati u poslanju Crkve na vlastiti i originalni način, stavljajući u službu Crkve i društva samu sebe u svojem biti i djelovati, kao intimno zajedništvo života i ljubavi'. Kršćanska obitelj je uvijek bila primarni put prenošenja vjere te i danas posjeduje velike mogućnosti za evangelizaciju u mnogovrsnim okruženjima“, stoji u službenom prijevodu talijanskog dijela Papine homilije.

Za vrijeme sv. mise mons. Župan je izrekao govor u kojemu je, između ostalog, rekao: „Svjesni smo da i danas braku i obitelji prijeti srozavanje njihove stabilnosti. Promiču se oblici  zajedništva života koji nemaju nikakav temelj u europskoj kulturi i pravnoj baštini; a upravo se na stabilnosti obitelji i na kršćanskim vrednotama temeljila izgradnja civilizirane Europe i naše Hrvatske koja je oduvijek sastavni i neodvojiv dio Europe. Čvrsto smo uvjereni da se na tome temelji i naša budućnost“.

Blagoslov kamena temeljca za mnoge crkve

Ustaljeni je običaj da Sveti Otac u svom pohodu blagoslovi kamene temeljce za crkve koje će se u dogledno vrijeme graditi. Tako je Benedikt XVI. na kraju euharistijskog slavlja Prvoga nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji blagoslovio pedesetak kamena temeljaca koji su se nalazili ispred oltara.

Blagoslovio je i veliku Zavjetnu spomen-svijeću hrvatskih katoličkih obitelji koja će simbolično povezivati ovaj dan s budućim Nacionalnim danima hrvatskih katoličkih obitelji. Apostolskim blagoslovom i pjesmom Ljiljane bijeli završila je svečana sv. misa na hipodromu. Nakon sv. mise Papa se uputio prema novom sjedištu HBK na Ksaveru, gdje je otkrio ploču na spomen svog posjeta Hrvatskoj. 

Slavlje Večernje

U katedrali Blažene Djevice Marije na nebo uznesene na VII. vazmenu nedjelju održano je Slavlje druge večernje koju je predvodio Papa. Njega su u prvostolnici dočekali okupljeni biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi, sjemeništarci te redovnički kandidati i kandidatice iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na ulazu su pomoćni zagrebački biskupi Mijo Gorski i Ivan Šaško, prinijeli Papi blagoslovljenu vodu kojom čini znak križa te raspelo kojemu iskazuje čast poljupcem. Nakon ulaska u katedralu Sveti Otac zadržao se u tihoj molitvi na klecalu pred svetištem. Poslije pozdrava je kardinal Bozanić predao Papi dar Zagrebačke nadbiskupije, presliku ikone Majke Božje od Kamenitih vrata koju je, prema izvorniku, izradio Boris Grković. Papa je kard. Bozaniću darovao kalež.

„Ovu večer želimo se u molitvi i pobožnosti prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji junački život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu“, rekao je Papa u svom govoru.

Nakon Papinog nagovora svi prisutni u katedrali neko su vrijeme ostali u tišini razmatrajući nad Božjom riječju i poticajima Svetoga Oca. Večernja je završena zaključnom molitvom.

Na kraju Večernje Papa se uputio prema mjestu na kojem se čuvaju ostaci tijela blaženoga Alojzija Stepinca te se ondje, kleknuvši, zadržao u molitvi. Za to vrijeme svi prisutni su molili u tišini.

Nakon napuštanja katedrale Papa je otišao u službeni posjet svome domaćinu - zagrebačkome nadbiskupu i metropolitu kardinalu Josipu Bozaniću.

Zbog olujnog nevremena koje je zahvatilo područje Zračne luke Pleso otkazan je svečani protokol oproštaja s papom Benediktom XVI.

Bez ikakvih većih problema, osim jake kiše, prošla je dugoočekivana posjeta Benedikta XVI. Hrvatskoj. Sv. misa na latinskom pred više stotina tisuća hodočasnika će ostati mnogima u sjećanju do kraja života. Zasigurno će proći dosta vremena dok se ne slegnu svi lijepi dojmovi. Možemo samo poželjeti da se nešto slično u skorijoj budućnosti dogodi i u Bosni i Hercegovini.

Misnica koju je nosio Papa

Velika čast izrade misnice koju je Benedikt XVI. nosio na sv. misnom slavlju pripala je tvrtki Gerok iz Đakova. U izradi ruha sudjelovalo je čak dvadeset ljudi, a za dizajn je osim dr. Ante Crnčevića zaslužan i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Za materijal misnice odabrana je vuna u svojoj prirodnoj boji kao, kako je rekao dr. Crnčević, "tkanina koja govori o dostojanstvu slavlja", a u izradi misnice tražilo se rješenje koje će "jednostavnošću forme i izvedbe čuvati liturgijsku decentnost, a ujedno pokazati svečanost koja je vlastita liturgijskome slavlju".

Zajedništvo na sv. misi

Za vrijeme sv. mise diljem hipodroma raspoređene su "kapelice" gdje je pričest dijelilo oko 600 svećenika. Na sv. misi sudjeluju medicinske ekipe, među kojima i brojne redovnice medicinske sestre, koje su na službu brojnih hodočasnika, te oko tisuću redara dragovoljaca.

Inače, cijelo euharistijsko slavlje koje se slavi i kao Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, nadahnuto je duhom zajedništva. Sam liturgijski prostor oblikovan je kao mjesto koje ističe izvorište zajedništva. Dvije ruke, koje se pojavljuju i na logu susreta, zakriljuju i natkrivaju oltarni prostor. Prema tom susretištu i zajedništvu ruku usmjereni su čitav prostor slavlja te sva okupljena zajednica vjernika. Na liturgijskom prostoru nalazi se lik Majke Božje Bistričke, zagovornice i odvjetnice hrvatskog naroda, koji je za tu prigodu dopremljen u Zagreb, a pred kojim je molio i bl. papa Ivan Pavao II. tijekom svoga posjeta Mariji Bistrici 1998., kada je blaženim proglasio hrvatskoga kardinala i mučenika Alojzija Stepinca.

Evo malo fotografija iz Zagreba...

 

Izliveni temelji nove crkve na Dobrinji

Evo jedna moja reportaža za koju ljudi kažu da je potakla iseljenike u Australiji da pošalju veliku donaciju za izgradnju crkve... Drago je čovjeku kada pomogne u nečemu...osjećaš se korisnim i znaš da ne pišeš ni za šta...

 

Dobrinja je rubno sarajevsko naselje s otprilike 40.000 stanovnika koje predstavlja posljednju «federalnu stanicu» na putu prema entitetu Republika Srpska. Smještena je između brda Mojmilo, naselja Lukavica, sarajevskog aerodroma i Nedžarića, a kroz nju prolazi rječica kratkog toka koja se također zove Dobrinja.

Povod za posjetu ovom naselju i najmlađoj sarajevskoj župi sv. Franje Asiškoga bio početak gradnje i izlijevanje temelja za novu crkvu. Inače, ova župa je dugo godina muku mučila s dobivanjem potrebitih dozvola za gradnju crkve.

Ako iz središta grada želite doći do ovog prigradskog stambenog bloka i tamošnjeg gradilišta nove crkve možete koristiti nekoliko smjerova: kroz naselje Alipašino polje,  preko Nedžarića, te mjesnom cestom pored aerodroma. Na Dobrinju se može doći i iz smjera Republike Srpske preko magistralnog puta koji vodi od Foče.

Crkva je na atraktivnoj lokaciji

Poznato je da je ovo naselje izgrađeno pred Olimpijadu 1984., a u proteklom ratu je bilo mjesto žestokih sukoba. Okruženo s tri strane (a jedno vrijeme i četiri) srpskom vojskom, nalazilo se u nemilosti artiljerijskih i snajperskih napada. Iako danas oštećene fasade dobivaju novi, ljepši izgled, ostaje sjećanje na teška ratna vremena koja su proživljavali tamošnji stanovnici. Sada se grade kompleksi novih stanova za mlade bračne parove, „niknuo“ je trgovački centar Merkator, izgrađena je i sportska dvorana, a dovršeno je moderno zdanje za dvije srednje škole: Dobrinjsku gimnaziju i Petu gimnaziju 

Prije dvije godine, nakon više vremena prebacivanja odgovornosti s različitih razina vlasti, Općina Novi Grad konačno je odredila zemljište od 4.600m2 za crkvu na veoma atraktivnoj lokaciji.

Najmlađa sarajevska župa

Kako bismo saznali dokle su došli radovi ugovorili smo susret sa župnikom na samom gradilištu. Inače, dobrinjski župnik fra Petar Karajica privremeno je smješten na Franjevačkoj teologiji, gdje djeluje i župni ured. Na službu u Dobrinju došao je iz Kotor Varoši u Banjalučkoj biskupiji. S njim smo se našli tik ispred „živahnog“ gradilišta na kojemu 15-ak radnika priprema teren za izlijevanje temelja crkve. Aktivni su i strojevi koji pomažu radnicima u njihovim poslovima, a buka je bila veoma jaka te je župnik zamolio za kraći prekid radova.

Razgovarajući s ovim bosanskim fratrom saznajemo da najmlađa sarajevska župa ima svoju bogatu i zanimljivu prošlost. Dok se ne izgradi nova crkva, župa sv. Franje Asiškog ima svoj molitveni prostor u bivšem atomskom skloništu.

Dobrinjska zajednica katoličkih vjernika je nastala oko pučke kuhinje koja se nalazila skoro na prvoj liniji obrane naselja. Ona je bila ne samo mjesto pukog tjelesnog  preživljavanja, nego i mjesto duhovne utjehe, nade i molitve. Nakon završetka rata nije bilo prirodno razbijati tu malu, ali snažnu katoličku zajednicu, pa je vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić dekretom u kolovozu 1997. osnovao novu župu i stavio je pod zaštitu sv. Franje Asiškoga te upravu dodijelio franjevcima Provincije Bosne Srebrene.

Od tog vremena pa do danas župu prate nedaće i pojam «privremenog župnog ureda», selidbe te gotovo desetljeće traženja dozvola od općinskih vlasti.

Do 2005. molitveni prostor bio je smješten u poslovnom zdanju bivše Jugoplastike, a poslije u atomskom skloništu kojeg je u ratu koristila islamska zajednica za molitvu.

Prema riječima fra Pere, atomsko sklonište koje će služiti kao molitveni prostor dok se ne završi nova crkva dobiveno je bez ikakvih instalacija i grijanja. Uz pomoć Humanitarno – karitativne organizacije Kruh svetog Ante renovirano je i adaptirano kao mjesto molitve i prostor za pučku kuhinju.

Unatoč tomu, ovaj prostor je i dalje ostao bunker, što mu je i bila prvobitna namjena. Tako župna zajednica, poznata kao «bunker-crkva», i u 21. stoljeću vjerske obrede slavi u za to nepredviđenim prostorijama.

Danas župa ima 620 vjernika u više od 200 obitelji. Unatoč problemima s kojima se ova župna zajednica suočava, tri duhovna zvanja koja je dala dokaz su dobrih temelja na kojima je izrasla: fra Danijel Nikolić, fra Kristijan Montina i fra Marko Hrgota. Župa je dala i nekoliko časnih sestara.

Radovi su započeli skoro za patron župe

Razgledajući radove koji dobro napreduju fra Pero je naglasio da su župljani presretni jer konačno znaju gdje će biti i kako će izgledati buduća crkva.

„Kao što vidite, prošle godine smo imali livadu, a sad već imamo i nešto na livadi“, kaže uvijek nasmijan i za razgovor spreman dobrinjski župnik.

„Boreći se 2009. i 2010. za potrebne suglasnosti i dozvole napokon smo došli do ovoga trenutka da već pripremamo temelje crkve. Kad smo uspjeli dobiti sve potrebne dozvole, u travnju 2010. predao sam svu dokumentaciju u Općinu Novi Grad i tražio građevinsku dozvolu. Rekli su mi da će im trebati tri tjedna, međutim potrajalo je šest mjeseci. Oni su tražili neke dodatne dozvole koje nisu bili na prvobitnoj listi. Hvala Bogu, 15. rujna je građevinska dozvola potpisana! Onda smo čekali 15 dana kako bi bila izvršena pravosnažnost odluke te smo krajem rujna potpisali ugovor s tvrtkom Gradnja iz Kiseljaka. Po izrazito lošem vremenu radovi su započeli prije samog patrona naše župe“, komentirao je župnik posljednju etapu nabavke potrebnih dozvola.

Župnik naglašava da nisu mogli dobiti bolji dar i čestitku za patron župe od početka gradnje nove crkve. Veli da se nisu bojali započeti gradnju, iako je već bio kraj 2010. Bili su prisiljeni započeti radove jer su prethodne dozvole isticale. Htjeli - ne htjeli, morali su krenuti s radovima.

„Odmah smo krenuli na čišćenje terena i snimanje lokacije crkve i pastoralnog centra. Sve je to zahtijevalo stručnu spremnost i građevinsku sposobnost. Početkom listopada stigli su strojevi te smo započeli radove. Napravljen je prvi iskop te su počeli radovi na pastoralnom centru. Imali smo manji prekid rada od kraja prosinca do veljače, ali smo već utrošili skoro sedam radnih mjeseci dobroga posla i, kao što vidite, puno se urađenog već vidi. Do Božića smo uradili najteži dio, zemljani dio podruma koji će biti atomsko sklonište i prostor pučke kuhinje. Tako smo došli do prve ploče, a evo pripremamo se i za prvu ploču crkve“, komentirao je župnik dokle su stigli radovi.

Donacije slabo pristižu

Kao i uvijek neizostavno je pitanje financiranja radova. Ključni problem su materijalna sredstva te pomoć onih koji su obećali, a još nisu ispunili svoja obećanja.

„Ja zahvaljujem kiseljačkoj tvrtci Gradnja koja je strpljiva s nama. U sami podrum je uloženo oko 160.000 KM, a sve skupa oko 400.000 KM. Uplatili smo samo dio sredstava, oko pola tog iznosa. Nadao sam se i očekivao da će priliv sredstava biti brži i veći. Međutim, razumijem situaciju i ekonomsku krizu koja se odražava na cijeli svijet, a ne samo na naše područje. Vjernici su veoma dobro primili vijest o početku gradnje crkve. Dolaze i informiraju se kako i dokle smo stigli s radovima. Nekoliko žena svaki dan donosi kavu radnicima jer na građevini još uvijek nemamo vode. Prije Božića smo uspjeli dobiti priključak za električnu energiju, a u vezi s priključkom za vodu su ispali administrativno-tehnički problemi“, priča fra Pero.

Župnik je očekivao i dalje se nada sredstvima od različitih razina vlasti. Izrazio je  zadovoljstvo općinskim načelnikom Damirom Hadžićem koji je pomogao početak radova i plaćanje projektne dokumentacije za izvedbeni projekt iznosom od 50.000 KM. 

„Mislio sam da će Grad i Kanton dati više. Imam obećanja, ali za sada je to sve. Djelomično nam je pomogla komisija za vjerska pitanja općine Centar.  Naš otac kardinal me uputio prema nekim adresama u inozemstvu kao što je Renovabis. Razočarao sam se kad sam saznao da su nas i oni odbili. Objašnjenja nema, nitko se ne treba pravdati za svoje postupke, ali odgovor je negativan. Pisao sam Caritasu u Irsku i u BK Amerike,  vidjet ćemo. Jedina organizacija kojoj nam je pomogla je Kirche im Not iz Konigsteina. Baš nedavno su nas posjetili s ekonomom nadbiskupije don Lukom Kesedžićem. Sami su mogli vidjeti što su uradili i izrazili su zadovoljstvo dokle smo 'dogurali' te su obećali novu pomoć. Oni su nam najveća nada“, rekao je župnik.

Kucati na sva vrata

Ovaj vrijedni franjevac se pojavljivao i u hrvatskom tisku u posljednje vrijeme, ali kako je naglasio, nažalost, sredstva ne stižu.

„Nadam se da ćemo uz pomoć dobrih ljudi nastaviti gradnju i da nećemo stati dok ne dovršimo ono što smo planirali, iako smatram da sam preambiciozno krenuo misleći da do ovog Božića dignemo krov crkve. Međutim, iako priznajem preambicioznost, kad bi stigla sva obećana sredstva, do Božića bismo mogli slaviti sv. misu u nedovršenoj crkvi koja ima krov. Malo me iznenadio Kanton koji je dao svoj skromni doprinos od samo 500 KM te jedna katolička organizacija koju neću spominjati. To nije ponižavajuće, ali je simbolika koja govori. Pomaže nam partnerska župa Kiseljak, a gostovao sam u Podmilačju i u jednoj župi u Hrvatskoj. Kucat ću na sva moguća vrata…“, naglasio je dobrinjski župnik.

U predstojećim danima je planirano ugovoriti s kardinalom datum blagoslova temelja. To će zasigurno biti povijesni datum, ne samo za katolike ovoga kraja.

Moderna crkva u duhu vremena

Pred kraj obilaska gradilišta pogledali smo arhitektonske nacrte crkve te smo pratili što župnik može iščitati iz njih.

„Moderna arhitektura je takva i mi moramo slijediti duh modernog vremena. Ona ima svoj izražaj, svoju konstrukciju. Ne možemo kopirati ono što se radilo prije stotinu godina. Moramo slijediti moderno doba i prihvatiti stvarnost jer ne možemo odstupati svojom arhitekturom od današnjih gibanja. Naša crkva je izrazito jednostavna, toranj je visine 25 metara i morali smo ga uklopiti u okolne zgrade i školu, baš kao i pastoralni centar te samu crkvu. Crkva je duga oko 38 metara, a imat će više od 300 kvadrata i bit će visoka oko 12 metara. Projektirao ju je arhitekt Ivan Štraus koji već ima iskustva s osmišljavanjem izglednih rješenja nekoliko crkava, primjerice u Zoviku i na Petrićevcu“, komentirao je fra Pero izgled crkve.

Iako u godinama, aritekt Štraus je imao nedavno posjetu gradilištu i zadovoljan je realizacijom radova. Na teritoriji župe uređuje se mnogo stambenog prostora. Ostaje nadati se da će zbog određenih državnih institucija koje će biti smještene u RS-u, u novoizgrađene stanove useljavati i hrvatske – katoličke obitelji, što će zasigurno povećati broj katolika u ovom dijelu glavnoga grada.

Može se pomisliti da je dragocjeno vrijeme izgubljenu jer skoro 15 godina vjernici na Dobrinji nemaju crkvu. Ipak, treba pozitivno gledati na situaciju koja se nije mogla promijeniti. Katolička crkva na liniji razgraničenja entiteta za koje zlonamjerni govore da su srpski i bošnjački, svjedočit će opstojnosti i želji Hrvata – katolika: biti svoj na svome! 

Kako na kraju župnik reče: „Bitno je da se dobre stvari događaju i na religioznom planu hrvatske katoličke zajednice u glavnom gradu!“ Posebnost ove crkve jest u tome da se nalazi na sredini između pravoslavne crkve i džamije, koje su u dva entiteta. Budući da je župnik naglasio da ne priznaje granice, nadamo se da će nova crkva, između ostaloga, vršiti i ulogu spajanja između, uvjetno rečeno, dva bloka.

 

 

Na ovu reportažu smo zaprimili reagiranje koje prenosimo u cjelosti

 

Gdje god se do sada naišlo na župu Dobrinja, bilo u povijesti župe, bilo u privatnim dnevnicima (Dnevnik +fra Ljube L.) bilo u medijima, za početak pastorizacije župe stavljaju se imena fra Mirka Majdandžića i +fra Ljube Lucića kao da prije njih nije bilo nikakve pastorizacije u toj župi.

Radi dopune povijesti župe želim dati javnosti do znanja. U ratnom vremenu prije službenog osnivanja župe najčešće je pastorizaciju obavijao vlč. Tomo Knežević, tadašnji ravnatelj Caritasa za Sarajevo, a potom i vlč. Pero Iljkić, tadašnji župnik u Novom Gradu. Nakon preuzimanja dužnosti ravnatelja Caritasa vlč. Franjo Tomić nastavio je pastorizirati Dobrinju. Obilazio je vjernike koji su ostali po svojim stanovima i kućama. Služio je sv. mise. Dostavljao je Caritas. Obavio je prvi blagoslov obitelji i napravio popis katolika Dobrinje u pratnji gosp. Branka Mrvalja, člana specijalne policije koji je vrlo dobro poznavao tranše i stepenice u zgradama odakle se može pristupiti stanovnicima i pod snajperskom vatrom. Tog istog Franju Tomića fra Mirko je molio da on i fra Ljubo snime film o franjevcima i tako služe sv. misu na Dobrinji u dvorani. Budući da je zajednica bila dobrano već uhodana, te je napravljen popis svih katolika koji su ostali, Vinko kardinal Puljić odlučuje osnovati župu i povjeriti je ocima franjevcima, što i čini. Prije toga vlč. Franjo predaje mu izvješće o Dobrinji i vrlo uredan popis tadašnjih vjernika.

Ostaje činjenica, iako u izolaciji, vjernici Dobrinje u ratu nisu bili bez potpore svećenika i tu crkvu nije vodio ovaj ili onaj nego Bog po Njemu odanim. Tko su odani, tko je iz Sarajeva otišao, tko ostao, tko više radio, tko manje - Bogu na raspolaganje za život vječni.

Humanitarni koncertu za Caritasovu pučku kuhinju

U organizaciji Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije i Dječjeg vrtića Sveta obitelj, 18. svibnja 2011. održan je u dvorištu župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u sarajevskom naselju Stup humanitarni koncert Djeca pomažu siromašnima. Cilj koncerta bio je skupljanje priloga za nabavku kombija za Caritasovu pučku kuhinju Jelo na kotačima koja trenutno skrbi za tristotinjak potrebitih.

Prije koncerta sv. misu u župnoj crkvi predslavio je vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kardinal Puljić u koncelebraciji deset svećenika među kojima je bio i stupski župnik vlč. Miroslav Ćavar te sadašnji i bivši direktori Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. dr. Mirko Šimić i vlč. dr. Pero Brkić. 

S mališanima je pjevao Jacques Houdek

Opuštenu i veselu atmosferu poslije sv. mise nije omeo ni kratki pljusak pred početak koncerta koji je otvoren pjesmom dječjeg zbora vrtića Sveta obitelj. Mališanima se prvi pridružio hrvatski pjevač Jacques Houdek koji je otpjevao dvije pjesme animirajući najmlađe.

Nakon Jacquesa na pozornicu se pojavio i pjevač Ivan Mikulić, inače jedan od tvoraca ideje koncerta i veoma aktivni pjevač na humanitarnim okupljanjima.

Nastupili su i: HKUD Sveti Ivo iz Podmilačja, klapa Dobrkovići iz Širokog Brijega, zbor Opće realne gimnazije Katoličkog školskog centra Sv. Josip iz Sarajeva, tamburaški sastav Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog te tamburaški sastav Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa iz Sarajeva.

Posebni gosti koncerta bili su klapa Bjelovar iz Bjelovara, a zajedno s njima na Stup je došao gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec.

Program je vodila Višnja Spajić, novinarka i urednica radiopostaje Mir Međugorje.

Tijekom koncerta prisutni su mogli kupiti ručno izrađene suvenire i čestitke iz kreativne radionice Caritasovog vrtića te peciva koja su spremili djelatnici Caritasove pučke kuhinje. Plemenitoj akciji pridružili su se i mladi članovi NVO altruista Svjetlo, polaznici radionice ArT LiNe, koji su prodavali: ukrasne šalice, sapune, svijeće, ogrlice, čestitke... Svi predmeti bili su izrađeni u njihovoj umjetničkoj radionici. Sav novac prikupljen od prodaje donirali za kombi - nešto više od 200 KM.

Sudjelovanjem u prodaji svoj doprinos dali su i volonteri Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II.

Činimo dobro da nam se dobro vrati

„Mi danas zasigurno nećemo sakupiti dovoljno sredstava, ali će ovo bit segmenti koje ćemo ugraditi u konačni projekt. Na kraju ovog koncerta želim izreći riječi zahvale svima vama koji ste se usudili smatrati ovaj dan lijepim. Činimo dobro da nam se dobro vrati. Hvala vam“, rekao je ravnatelj vlč. Šimić na kraju.

Kardinal Puljić je uručio zahvalnice za sudjelovanje i uloženi trud Ivanu Mikuliću, Jacquesu Houdeku te Poglavarstvu grada Bjelovara.

Nazočnost velikog broja uvaženih gostiju iz političkog i društvenog života, medijskih predstavnika i drugih ljudi te njihovi nesebični prilozi ovoj akciji dokaz su razumijevanja i solidarnosti sa siromašnima u ovoj zemlji.