Zločin u Srebrenici zadnji je i najveći zločin u provedbi srpske politike u Hrvatskoj i BiH

Svake godine početkom srpnja u Bosni i Hercegovini intenziviraju se sjećanja i dijaloški razgovori o jednoj tužnoj obljetnici. Srebrenica i masovni ratni zločini, okarakterizirani kao genocid, nepresušna su tema, kako medija, tako i običnih ljudi. Prisjećajući se ove velike tragedije, razgovarali smo s povjesničarom dr. Domagojem Kneževićem.  
 

 

Prof. Knežević je rođen 1977. u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U prosincu 2006. stekao je titulu profesora povijesti na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu obranivši rad pod naslovom: Ružičaste zone, osloboditeljske akcije Maslenica i Medački džep. Od 2009. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak na projektu Republika Hrvatska i Domovinski rat (1991.-1995.-2000.). Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska povijest u razdoblju od kraja 1980-ih do kraja 1990-ih, s posebnim naglaskom na teme iz političke povijesti toga razdoblja. U ožujku 2015. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Hrvatska demokratska zajednica, od osnivanja do raskida s Jugoslavijom. Sudjelovao je na više znanstvenih skupova te objavio više radova u domaćim i inozemnim publikacijama. S njim smo razgovarali o uobičajenim pitanjima koja proistječu iz spomena Srebrenice...

Poštovani prof. Knežević, genocid u Srebrenici najveće je masovno ubojstvo u Europi nakon Drugog svjetskog rata poslije kojeg su Europa i svijet rekli: „Nikad više.“ Ipak, najmasovniji zločin dogodio se u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda. Recite nam, prema vašem mišljenju, na komu leži glavna krivica za ovaj strašni zločin?

Nema sumnje da glavna krivica za ovaj zločin leži na velikosrpskoj politici. Zločin u Srebrenici samo je zadnji i najveći zločin u provedbi navedene politike u Hrvatskoj i BiH. Do zločina u Srebrenici slični masovni zločini dogodili su se već u Vukovaru, Baćinu, Voćinu, Širokoj Kuli, Bijeljini, Zvorniku, Višegradu, Prijedoru. Uz velikosrpsku politiku ogromna krivica leži i na međunarodnoj zajednici. Činjenica da je zločin počinjen u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda ostavila je veliku mrlju na ugledu UN-a. No, mislim da nedjelotvornost međunarodne zajednice u sprječavanju velikosrpske politike ne treba čuditi. Različiti interesi velikih sila djelotvorno su blokirali akciju zaustavljanja srpske agresije.

Svjedoci smo, blago rečeno, čudnih odluka Haaškog suda u svezi s ratnim zločinima u BiH. Što mislite kakav je odnos tog suda prema žrtvama i preživjelima?

Od prvog dana djelovanja Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije bilo je jasno da je to politički sud u kojem je nastavljeno sa sukobom interesa velikih sila. To je bilo bjelodano jasno nakon što je izostalo podizanje optužnice za vrh JNA, te nakon presude hrvatskom vodstvu u BiH.

Jesu li dosadašnje presude Haaškog suda za zločine u Srebrenici zadovoljavajuće? Zapravo, može li kazna biti realna u odnosu na strahote zločina?

Prateći rad Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, osobno mislim da je slučaj Srebrenica jedan od rijetkih koji je tužiteljstvo dobro odradilo. Međutim, mislim da se svatko normalan slaže da uistinu nema realne kazne za ovaj zločin.

Kako komentirate izjavu kandidata za načelnika Srebrenice Mladena Grujičića koji je ustvrdio kako nikad neće reći da je u tom gradu počinjen genocid?

Nisam detaljno upoznat s lokalnom političkom scenom u Srebrenici, ali ova je izjava najvjerojatnije na tragu političke taktike Srbije da se do određenog stupnja prizna zločine u Srebrenici, ali da se nikada ne prizna čin genocida.

Prema posljednjem popisu koji je objavljen nedavno, u Srebrenici živi samo 16 Hrvata. Međutim, znamo da je po tom gradu Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila ime... Što predstavlja danas taj grad za Hrvate?

Osobno mislim da će Srebrenica za Hrvate ostati samo ova povijesna crtica. S obzirom na rezultate posljednjeg popisa pučanstva u BiH, Hrvati će imati problema zadržati svoju nazočnost i na nekim područjima gdje su uoči rata činili respektabilan broj pučanstva. Stoga treba politički poraditi da bi se što prije zaustavili ovi procesi, prije svega kroz uspostavu stvarne konstitutivnosti Hrvata u BiH.

Bošnjaci i ove izborne godine sa strepnjom iščekuju izbore u Srebrenici, u strahu da će na čelo te općine doći neko tko negira genocid. Izborni inženjering radi punom parom... Može li se reći da je to nastavak ratne politike u miru?

Osobno mislim da je takva politika kratka daha. Ukoliko Srebrenica i dalje ostane mjesto sukoba, budućnost ovog grada zasigurno neće biti dobra.

Hoće li ikada doći kraj političkim igrama oko Srebrenice?

Kraj političkim igrama oko Srebrenice doći će vjerojatno onog trena kada tamošnje političke elite budu sposobne ponuditi nešto drugo od politike sukoba niska intenziteta.

Kakvu budućnost predviđate za Srebrenicu, u političkom, ekonomskom pogledu, a i općenito?

Već sam ranije rekao da budućnost stanovnika Srebrenice zasigurno neće biti dobra ukoliko se ne postigne dogovor političkih elita iz redova bošnjačkog i srpskog naroda.