Klagenfurt na Vrbskom jezeru - prelijep glavni grad partnerske biskupije

Klagenfurt je austrijski grad u pokrajini Koruška, na Wörtherseeu, najtoplijem i najvećem alpskom jezeru koje cijele godine privlači brojne turiste. Ima jedan od najljepših starih dijelova grada u Austriji, u kojemu se za vrijeme šetnje mogu otkriti predivna renesansna dvorišta, barokna zdanja te ostala pročelja zgrada iz daljnje i bliže prošlosti, u kojima su se danas smjestili moderni biznisi. U Klagenfurtu je mjesto pod suncem našlo oko 4 000 Hrvata, a u gradu djeluje i Hrvatska katolička misija koju vode franjevci Bosne Srebrene. Osim toga, biskupija Gurk-Klagenfurt višegodišnji je partner Vrhbosanske nadbiskupije...

Prema turističkim aranžmanima, Klagenfurt je izvrsno odredište za jednodnevni ili dvodnevni izlet. Upravo smo se tom mišlju vodili dok smo planirali put za posjet ovom kraju. "Veza" za dolazak i boravak u koruškom gradu bio je vlč. Marijan Marijanović, vrhbosanski svećenik, koji je trenutno na „posudbi“ u partnerskoj biskupiji Gurk-Klagenfurt te pastoralno djeluje u austrijskoj župi u blizini Klagenfurta.

Dvije legende iz središta grada

Naš jednodnevni boravak u ovom gradu započeli smo kod benediktinske crkve koju koristi Hrvatska katolička misija i njezin voditelj fra Pavo Dominković, pastoralni djelatnik među Hrvatima koji žive u Klagenfurtu, Villachu, Spittalu i okolici...

Kako to i obično biva u situacijama kada nemamo službenog vodiča, u pomoć pristupamo turističkim organizacijama koje besplatno dijele letke za one koji su prvi put u gradu. Zbog blizine Hrvatske, ali i brojnih turističkih ruta koje dolaze iz BiH, upute smo našli na hrvatskom jeziku što je umnogomu pomoglo daljnjem istraživanju grada u kojemu nikad prije nismo bili.

Klagenfurt nije pretjerano velik i ima oko 100 000 stanovnika, a na slovenskom se zove Celovec. Osnovan je u 12. stoljeću. U povijesnoj jezgri najveći dio njegovih najznačajnijih građevina smjestio se između (i oko) triju središnjih trgova: Novog, Starog i Trga Duha Svetoga. Ondje se nalaze i dva najpoznatija gradska spomenika: Lindwurm i Mandl, u vezu s kojima se dovode dvije gradske legende koje se ne smiju preskočiti.

Prva govori o zmaju koji je maltretirao lokalno pučanstvo sve dok lokalni vojvoda nije izgradio kulu i pozvao vitezove da se obračunaju s njim. Prizor zmaja kako kruži oko kule danas se nalazi na gradskom grbu, a zmaj je dobio i središnje mjesto na trgu: Neuer Platzu (Novi trg).

Druga legenda govori o nastanku Vrbskog jezera koje se nalazi i u imenu grada (Klagenfurt am Wörthersee). Prema predaji, na tom se području nekoć nalazio bogat grad čije se pučanstvo odalo razvratnu životu čak i u korizmi. Tako ih je dan prije Uskrsa čovječuljak Mandl upozorio kako bi izbjegli kaznu. Nisu ga poslušali pa je uskoro grad poharala velika oluja te je nakon poplave nastalo današnje Vrbsko jezero. Na čovječuljka s bačvicom iz koje je tekla bujica vode danas podsjeća fontana u samome središtu grada.

Znamenitosti se ne mogu nabrojati

Osim legendi i spomenika tu je i mnoštvo lijepih palača i građevina poput Landhausa s Dvoranom grbova ili Gradskog kazališta (Stadtheater). Gradska vijećnica je u funkciji od 1918., a riječ je o renesansnoj palači grofa Rosenberga sagrađenoj 1650. sa zanimljivim stubišnim prilazom. Od ostalih znamenitosti za razgledanje preporučamo gradsku župnu crkvu, katedralu iz 1581., koja je inicijalno bila protestantska crkva, spomenik Mariji Tereziji, Stup Presvetog Trojstva, Wiener Gasse, crkvu Svetog Duha koja je, zanimljivo, rađena u stilu gotike, ali je obnovljena tako da djeluje barokno – u njoj se nalazi ploča na kojoj piše da tu počiva Zora Zrinski-Šubić, posljednji potomak hrvatskoga bana Petra i Katarine Zrinski.

Klagenfurt je najbolje posjetiti u toplijem dijelu godine, prije svega zbog mogućnosti uživanja na obalama Vrbskog jezera, no taj grad ima svoje čari i tijekom adventskog razdoblja. Božićni sajam vrlo je lijep te tada cijeli grad odiše posebnim ozračjem.

Brojni muzeji i galerije međunarodnog ugleda daju mnogo razloga za divljenje: od Muzeja moderne umjetnosti, preko Pokrajinskog muzeja s fundusom starorimskih umjetnina, dvorane s grbovima, Biskupskog muzeja pa sve do Landhausgalerie. Bicikliste očekuju uređene staze, dok su pješačke zone dovedene do savršenstva te nemate opasnosti od automobila. I što je zanimljivo, očekujući tipičnu austrijsku skupoću, jeftina parkirališnog prostora za automobile ima gotovo na svakom koraku...

HKM Klagenfurt

O Klagenfurtu bi se moglo pričati i pisati satima, međutim zbog ograničena prostora naš posljednji dio priče je posjet sv. misi na hrvatskom u crkvi koju koristi Hrvatska katolička misija. Nju od 2006. vodi fra Pavo, a prije bosanskih fratara jedno vrijeme pastoralno su je opsluživali franjevci Provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba. Vjerojatno je razlog prepuštanju misije u tomu što je većina hrvatskih vjernika u Klagenfurtu iz Bosne i Hercegovine, točnije od Brčkog preko Pougarja do Kotor Varoši. Jedan dio je ovdje došao odmah poslije Drugog svjetskog rata kao izbjeglice, a veći val ekonomskih dolazaka se dogodio od 1960-ih do 1980-ih. Treći i posljednji bio je nakon 1991. zbog rata i loše gospodarske situacije u poraću.

Osnutak misije dovodi se u vezu s vlč. Vilimom Ceceljom, svećenikom-emigrantom koji se nakon 1945. nije smio vratiti u Hrvatsku. On je bio najzaslužniji što se kroz desetljeća emigracije održala tradicija održavanja misa na Bleiburškom polju. Nakon Drugog svjetskog rata dugo je godina bio hrvatski župnik u Salzburgu, a slavio je mise za Hrvate i u Klagenfurtu. Vlč. Cecelja je ostao upamćen kao osoba pred kojom su ustaška vlada i poglavnik 10. travnja 1941. položili prisegu. Vjerojatno zbog ovog događaja njega su uhitili Amerikanci 1945. te je nekoliko godina proveo po zatvorima i logorima.

Misija Klagenfurt danas ima nekoliko tisuća vjernika koji redovito dolaze na sv. misu i druge sakramente u Klagenfurt te S. Martin, Wolfsberg, Villach i Spittal... Fra Pavo sa svojim suradnicima redovito organizira vjeronauk na hrvatskom jeziku, crk­veno pjevanje, hodočašća... Postoji stalni vjeronauk te priprema za sakramente. Na posljednjoj krizmi bilo je 50-ak kandidata. Pričest je ove godine prvi put primilo 13-ero mališana. Što se tiče vjenčanja, u Klagenfurtu je specifična situacija jer parovi idu u BiH vjenčati se, dok godišnje ima oko 10-ak krštenja. Fra Pavi u misiji pomaže i pastoralna suradnica Kata Bendra, inače podrijetlom iz Dobretića.

„Hrvatska crkva“ u Benediktiner ulici

Crkva u Klagenfurtu u kojoj Hrvati imaju sv. mise na hrvatskom jeziku nalazi se na teritoriju katedralne župe pa djeluje kao rektorat. Stara je više stotina godina, a 200 godina u njoj su službovali fratri, zatim jedno stoljeće benediktinci te zbog tradicije tu crkvu i dalje zovu „benediktinska“ iako je Marienkirche službeni naziv. Također, važno je napomenuti da su u njoj oko stotinu godina djelovali i isusovci. Stariji vjernici u Klagenfurtu ovu bogomolju stoga nazivaju i „isusovačkom“ crkvom. Sljedeće godine ona slavi 400 godina postojanja.

„U posljednje vrijeme dobiva naziv 'hrvatska crkva'. Međutim, dobili smo je samo na korištenje“, rekao nam je fra Pavo naglasivši kako fratri u Klagenfurtu ne moraju govoriti njemački jezik jer pastoralno djeluju samo među Hrvatima.

Hrvati u Klagenfurtu relativno ugodno žive, nemaju problema s domicilnim Austrijancima i dobro su se uklopili u život biskupije i države. Zbog blizine Hrvatske pa i BiH, mnogi redovito godišnje odmore provode u mjestima odakle vuku podrijetlo, dok oni iz okolice Zagreba pa i Rijeke čak i vikendom idu kući.

Zanimljivo je napomenuti kako misija ima „stanku“ kada privremeno „zatvara vrata“ za mise na hrvatskom jeziku: u božićnom razdoblju i ljeti za vrijeme godišnjih odmora kada skoro svi Hrvati odu „doma“.

Klagenfurt nije jedini grad koji smo posjetili za vrijeme naše „austrijske turneje“, ali je zasigurno najljepši i najpoznatiji. Ne bi bilo pretjerivanje kada bismo čitavu Austriju nazvali prelijepom i doista uređenom zemljom u kojoj je sve na svom mjestu i u kojoj se na najbolji mogući način spajaju kulture, arhitektura i priroda.

Zabavni park

Naravno, kada je riječ o Klagenfurtu, moramo spomenuti i Minimundus. Riječ je o zabavnom parku s mnoštvom minijatura poznatih svjetskih građevina poput Eiffelova tornja, Taj Mahala ili kosog tornja u Pisi. Minimundus se nalazi u zapadnom dijelu grada, uz obalu Vrbskog jezera. U njemu možete proputovati cijeli svijet u samo nekoliko sati. Male i velike ljubitelje vode privlači atraktivno jezero za kupanje. Osim toga: Klagenfurt je već dvaput dobio glavnu nagradu koja se dodjeljuje „austrijskom glavnom gradu događanja“. Međutim, cijene su za obične ljude iz BiH zaista previsoke...

„Pobratimske“ nad/biskupije

Ovo je već 12. godina zaredom kako partnerske nad/biskupije Gurk-Klagenfurt i Vrhbosna Bijelu nedjelju posvećuju jedna drugoj. Kard. Puljić je u svibnju 2004. pohodio Klagenfurt, a u kolovozu iste godine biskup Schwarz posjetio je Sarajevo. Od tada izaslanstvo Vrhbosanske nadbiskupije jedne godine odlazi u pohod biskupiji Klagenfurt, a sljedeće godine oni dolaze u pohod Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Partnerstvo je nastalo nakon održavanja Srednjoeuropskog katoličkog dana u Mariazellu u Austriji 10. svibnja 2004. Zaista lijepa praksa koja je na terenu urodila mnogim plodovima...