Tragom Papina pohoda: Gdje su danas sakralni predmeti s mise koju je predvodio papa Franjo na Koševu?

Sa sigurnošću se može tvrditi da svaka pojedina godina u životu ljudi, države ili pak Katoličke Crkve ima određene događaje koji zasjenjuju sva ostala zbivanja te tako postaju sinonimom za određeno razdoblje. Zasigurno da je u srcu vjernika, mjesne Crkve, ali i države BiH godina 2015. ostala u sjećanju kao vrijeme jednodnevnog posjeta pape Franje Sarajevu. Središnji događaj toga dana bila je sv. misa na Olimpijskom stadionu Koševo. Godinu poslije zanimalo nas je gdje su pojedini predmeti (oltar, liturgijsko posuđe...) koji su korišteni na misi.

Kada je u veljači 2015. objavljeno da će papa Franjo posjetiti Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu u lipnju, bilo je jasno da nema vremena za gubljenje. Moralo se djelovati brzo i odmah, a svatko je radio na polju na kojemu je bio zadužen.

Zasigurno su liturgijske pripreme za dolazak Svetoga Oca spadale među najvažnije i najraznolikije. Euharistija s Papom na Koševu bila je središnji događaj, a budući da se misa slavila na prostoru koji nije sakralan, sve je moralo biti napravljeno: oltar, ambon, zvono, stolica za Svetoga Oca, posuđe, svijećnjaci, procesijski križ, misno ruho za Papu i suslavitelje (kardinale, nad/biskupe, provincijale)...

Stolica za papu Bergoglija

Župa sv. Josipa u Zavidovićima darovala je impozantnu umjetnički izrezbarenu stolicu za liturgijsko slavlje na stadionu Koševo, inače rad zavidovićkih drvorezbara Salima i Edina Hajdarovca. Nekoliko dana nakon što je objavljeno da će papa Franjo pohoditi BiH, zavidovićkog župnika vlč. Miru Bešlića posjetio je Salim i izrazio želju da sa sinom Edinom načini stolicu za Papu. Kako to procedura nalaže, o svemu je obaviješten vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić koji je zamolbu proslijedio članovima Odbora za pripremu Papina dolaska – mjesnom ceremonijaru zaduženom za pripremanje cjelokupne liturgije mons. Tomi Kneževiću te vlč. Fabijanu Stanušiću.

Sam prijedlog bio je impozantan, a na njega je ugrađen moto i logo Papina pohoda. Nakon razrade liturgijskih detalja kojih se mora držati za boravka Svetog Oca, u Vatikanu je predloženo da se na stolicu stavi otisak oltara stare katedrale u Vrhbosni iz 1224. te lik sadašnje sarajevske prvostolnice. Uz ova dva bitna detalja na naslonu je i zavidovićka crkva. Stolicu su financirali vjernici župe sv. Josipa uz potporu Zavidovićanina fra Ivice Vrbića, župnika u Gornjoj Dubravi u Zagrebu. U financiranju sudjelovali su i direktor Tvornice montažnih kuća Dominvest Anto Grlić te vlasnik tvrtke Barbara Drago Barbarić.

Stolica je napravljena od orahova drveta koje je raslo pola stoljeća i potom sušen još nekoliko godina. Korišteni su materijali najbolje kvalitete poput ljepila na prirodnoj bazi i lanenog ulja za premazivanje stolice, a proizvod iz radionice Hajradovac je i udoban – odabran je tapacirung s osam centimetara debelom spužvom presvučenom najkvalitetnijim bijelim plišem nabavljenim iz Zagreba.

Želja je postojala da se stolica vrati u župu u kojoj je napravljena, međutim danas ona krasi prostor sarajevske prvostolnice.

Oltar, ambon, procesijski križ i svijećnjaci

Akademski kipar Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada, u suradnji sa Stolarijom Kraljević, bio je autor oltara, ambona, svijećnjaka i procesijskog križa za euharistijsko slavlje s papom Franjom na Olimpijskom stadionu. Svi liturgijski predmeti urađeni su nekoliko tjedana prije, a na stadion Koševo dopremljeni su u tjednu pred Papin dolazak.

Konstrukcija oltara je od jelovine, a obloga od mediapana koji se lako obrađuje i bijele je boje. Oltar uz klasični izgled i poštivanje svih liturgijskih normi i kojeg krase brojni srednjovjekovni katolički i hrvatski sadržaji bh. prostora, odaje najvažniju poruku simbolike Krista raspetoga i uskrsloga. Nakon što je papa Franjo slavio nekrvnu žrtvu na ovom oltaru, on danas, kao i ambon odakle je naviještena Radosna vijest, krasi crkvu sv. Franje Asiškog u sarajevskoj župi Dobrinja koju predvodi župnik fra Pero Karajica.

Osim toga, i ostala djela umjetnika Skočibušića našla su svoje adekvatno mjesto.

Procesijski križ urađen je tako da izgleda poput cvijeta iz kojega izlazi uskrsli Isus prema kojemu upravljaju svoj pogled Blažena Djevica Marija i sv. Ilija, zaštitnik zemlje Bosne. Proces nastanka ovog djela kaže da je najprije napravljen u glini te je u ljevaonici umjetnina u Zagrebu potom izliven od aluminija. Važno je naglasiti kako je aluminij lagan, jednostavan i jeftin materijal što je samo po sebi odgovaralo osobi pape Bergoglija koji je nadasve skroman čovjek. Procesijski križ se danas nalazi u katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

Ista je prvostolnica našla mjesto i za svijećnjake koji su također ukrašeni posebnim liturgijskim i povijesnim sadržajima, a najprije su izrađeni u glini te na kraju izliveni u Zagrebu.

Zanimljivo je spomenuti kako se u katedrali nalazi i kalež kojeg je papa Franjo darovao kard. Puljiću za vrijeme susreta s duhovnim zvanjima u prvostolnici.

Zvono za crkvu uz Željin stadion

Svečano izlijevanje zvona za sv. misu sa Svetim Ocem na sarajevskom stadionu upriličeno je 19. svibnja 2015. u ljevaonici Josipa Tržeca u Zagrebu. Ovom činu bio je nazočan i župnik župe sv. Ignacija Lojolskog u sarajevskom naselju Grbavica p. Krešimir Djaković koji je blagoslovio sam proces izlijevanja zvona - dar tvrtke Metal product i obitelji Stjepana Šafrana iz Zagreba.

Zvono je izliveno na temperaturi od 1 200 stupnjeva u posebnoj slitini bakra i kositra koja se u narodu zove „zvonovina“. Teško je 320 kg, a kod zvonjave proizvodi ton „H“. Promjer mu je 826 mm i ukrašeno je grbom pape Franje, hrvatskim pleterom, hrastovim lišćem te monogramom Družbe Isusove - IHS. Na Tijelovo 2015. na Koševu blagoslovio ga je kard. Puljić, a poslije sv. mise darovano je isusovcima koji predvode župu u sarajevskom naselju Grbavica kamo je nakon višegodišnjih opstrukcija, u blizini stadiona Nogometnog kluba Željezničar, izniknula lijepa crkva sv. Ignacija.

Misnice i ruho

Liturgijske pripreme za dolazak Svetoga Oca spadale su među najvažnije i najraznolikije. Redovnice su oko Uskrsa 2015. u Sarajevu imale sastanak s vrhbosanskim nadbiskupom i mjesnim ceremonijarom mons. Kneževićem te su dogovorile izgled liturgijskog ruha i podijelile posao oblikovanja i šivanja. Cjelokupni posao pripremanja misnica za Svetoga Oca i suslavitelje preuzela je radionica liturgijskog ruha hercegovačkih Školskih sestara franjevki iz Mostara pod vodstvom s. Ljilje Pehar.

One su izradile i misnicu za Papu koja je bijele boje: na prednjoj strani nalazi se logo Papina pohoda u Sarajevo i u BiH, a na drugoj strani je sarajevska prvostolnica iz 1889. i oltar iz 1244. iz stare vrhbosanske stolnice. Ova Papina misnica danas se nalazi u katedrali Srca Isusova, a suslaviteljske misnice su rasprodane prema ponuđenoj proceduri župama koje su izrazile želju za kupnjom. Može se reći da su one unaprijed „razgrabljene“.

Papino vozilo, logo susreta i golubovi

I ne samo to, Vrhbosanska nadbiskupija dobila je na dar od Direkcije za koordinaciju policijskih tijela putničko vozilo Ford Focus koje je koristio Papa prigodom njegova posjeta Sarajevu.

Napomenimo kako su logo i plakat za pohod pape Franje Sarajevu ostali krasiti brojne urede, zidove institucija, ali i domove vjernika. Uradili su ga slikar i profesor Miroslav Šetka te grafički dizajner Dragan Ivanković. Budući da ih se Sveti Otac dojmio kao osoba koja zrači vedrinom i pozitivnošću, u istom su tonu urađeni i logo i plakat. Slikar je kistom po papiru pravio poteze, a dizajner je mišem u računalnom programu radio kako bi sve dobilo prozračnu, slobodnu formu i izgledalo kao da je u potpunosti urađeno rukom.

Nismo zaboravili ni sedam golubova koje je papa Franjo simbolično oslobodio ispred zgrade Predsjedništva BiH. Njih šest se vratilo u Mostar Marinu Cvitkoviću, vlasniku i uzgajivaču. Nedavno su dobili i mlade tako da ih Marin sada ima 30-ak. Prigoda je naglasiti kako golub kao simbolička predstava ima važno značenje u kršćanskoj umjetnosti. Smatran je simbolom duše, a težište kršćanske simbolike goluba je Duh Sveti. Golubovi su inače i simbol mira te je gesta puštanja golubova iz ruku Svetog Oca u BiH bila i izraz želje „Nikada više rata.“

Godinu poslije vidimo da brojni predmeti krase pojedine župe i crkve u Sarajevu te BiH. Ostaje upitati se što je ostalo od poruka pape Franje i što smo svi kao pojedinci ugradili od njih u našim životima?

Misno vino

Kuriozitet je spomenuti kako je prigodom apostolskog pohoda pape Franje Sarajevu određeno da na stolu za ručkom u Apostolskoj nuncijaturi bude vino i aperitiv iz podruma Vilinka sa Sretnica. Od vina bili su Vilinka – Žilavka i Vilinka – Blatina, a za aperitiv iz podruma Vilinka na stolu su bili Loza – Vilinka, Orahovača - Vilinka, Višnjevača – Vilinka i Travarica - Vilinka. Na susretu predstavnika Vatikana i Organizacijskog odbora za Papin doček prihvaćeno je da na meniju u povodu apostolskog Papina pohoda Sarajevu bude vino iz podruma Vilinka, što su njegovi vlasnici s oduševljenjem prihvatili. Nismo sigurni da je danas iti jedna boca s toga stola ostala neotvorena.  

Zatvorenici darovali Papu

Zanimljivo je napomenuti kako su zatvorenici Kazneno-popravnog zavoda Zenica samoinicijativno pred pohod pape Franje u Ordinarijat poslali dva dara za Svetoga Oca. Riječ je o drvorezbarskom djelu koje je zapravo prigodna kutija za Bibliju te izrezbarena u drvetu posljednja večera. Kao što je poznato, papa Franjo ima posebne prijateljske osjećaje za osobe koje su u zatvoru, a darovi zatvorenika su mu predani za vrijeme ručka u Nuncijaturi.