petak, 12. listopada 2012.

Od kolijevke pa do groba najljepše je u studentskom domu životno doba



Nakon dugog i toplog ljeta kojeg su neki studenti proveli učeći za ispite, drugi odmarajući nakon završenih obveza, a budući brucoši prateći natječaje i pohađajući pripremnu nastavu za upis na željeni fakultet, došlo je vrijeme za početak predavanja u novoj akademskoj godini. Jedan od glavnih problema za studente koji mijenjaju mjesto prebivališta zbog fakulteta jest smještaj. Sretniji i imućniji studenti će iznajmiti stan u blizini fakulteta i biti sami, neki će stanovati s cimerima, kod rodbine ili će povremeno vozariti, dok će manji postotak njih biti primljen u studentske domove. Stoga je početak akademske godine izvrsna prigoda da saznamo kakav je život mladih ljudi koji budu primljeni u neki od sarajevskih studentskih domova.


Onog dana kada mlada osoba postane punoljetna te uz status odrasle osobe koja može, primjerice, voziti auto, dobije i „titulu“ studenta počinje zapravo njezina borba u stvarnom svijetu. Osim ako ne žive u gradu u kojem se nalazi željeni fakultet, mladići i djevojke postanu suočeni sa svim nedostacima u vezi sa studentskim standardom. Tako su mladi primorani naglo odrasti te se pobrinuti da im studentski život bude što normalniji, a ujedno i što jeftiniji... Pitanje je, je li to nemoguća misija u BiH?

Premali kapaciteti smještaja

Jasno je da je nemoguće zamisliti jedan sveučilišni grad bez studentskih domova. Njihovo (ne)postojanje te sadržaj i kakvoća koji takav vid smještaja u nekom gradu pruža često su činjenice koje mogu biti i presudne u životno važnoj odluci za svakog studenta – biranje mjesta studiranja.
Diljem razvijenog svijeta studentski domovi su mjesto za koje se studenti odlučuju ne da bi prošli jeftinije nego zbog svih onih sadržaja koje takav vid smještaja pruža, primjerice: adekvatni prostor studiranja, biblioteka, studentska menza, blizina fakulteta, ljudski odnosi...
U „zdravim“ društvima izabrati studentski dom ne znači brinuti se hoće li domu isključiti električnu energiju ili grijanje zbog javnog duga, hoće li biti interneta ili hrane u menzi. Svjetski studentski domovi svojim korisnicima osim osnovnih uvjeta pružaju, u našem društvu nezamislivo, primjerice: teretanu, bazen ili saunu... Sve za relaksaciju nakon napornih predavanja i učenja.
Naravno, kao i u gotovo svim sferama života, i studentski standard u Bosni i Hercegovini je mnogo, mnogo drugačiji.
Sarajevo, kao i ostali sveučilišni gradovi u BiH, ima problema s premalim kapacitetom studentskih domova, kao i drugih oblika studentskog smještaja tako da i u tom području društva stoji parola: Svak' za sebe, a Bog za sve!

Što nude studentski centri u Sarajevu?

U Sarajevu postoji nekoliko studentskih centara, što državnih što privatnih. Najpoznatiji i najveći Studentski dom u Sarajevu je masivno zdanje u Nedžarićima čije usluge koristi nešto više od 1.000 studenata iz cijele BiH, ali i šire. U okviru tog Studentskog centra nalazi se i dom na Bjelavama, također s kapacitetom od 1.000 studenata.
Nešto više od 120 uposlenih svakodnevno se brine o kakvoći usluga kako bi se student/ica osjećao/la kao u roditeljskom domu. Dio cijene usluga smještaja i prehrane plaća kanton iz kojeg student dolazi, a dio cijene se pokriva iz dotacija, dok student u cijeni smještaja i prehrane participira u prosjeku oko 100,00 KM mjesečno.
Prema onomu što smo vidjeli u studentskom domu Nedžarići, osim relativno opremljenih smještajnih kapaciteta i usluga prehrane, Centar je svojim stanarima omogućio korištenje: učionica, biblioteke, TV dvorane, prostora za društvene aktivnosti, zabavu, sportska igrališta, internetski klub, kantinu, pizzeriju...
Međutim, budući da su zgrade pravljene prije više desetaka godina, a u posljednjem ratu su pretrpjele razaranja, zdanja jednostavno vape za preuređenjem i napuštanjem koncepta socijalističke arhitekture, dugih hodnika, sivih i golih zidova te slabog osvjetljenja...

Domovi ne mogu primiti sve

U razgovoru sa studentima i pomoćnim osobljem zaključili smo da se gotovo svakodnevno  u raspoloživim prostorima odvijaju: filmske projekcije, zabavne i poetske večeri, kazališne predstave, sportske aktivnosti u sklopu kojih se u tijeku jedne akademske godine organiziraju najmanje dva velika turnira od međunarodnog značaja u gotovo svim sportskim disciplinama...
Iako se zakonski tretiraju isto, stanje je nešto bolje u Nedžarićima. U ovakvoj ekonomskoj situaciji studenti nikada ne znaju što ih očekuje sljedeće godine, jer upravo kantoni odlučuju o njihovoj budućnosti, o tome koliko će sredstava izdvojiti za plaćanje smještaja studentima, čime ograničavaju broj korisnika subvencija.
Zainteresiranost studenata za smještaj u domovima je velika, s tim da kantoni iz godine u godinu odlučuju izdvajati manja novčana sredstva, te je manje studenata koji mogu koristiti takvu pomoć. Dug prema Studentskom centru koje imaju pojedini kantoni premašuje iznose od nekoliko milijuna maraka.
Unatoč svemu, interes studenata za ovaj vid smještaja uvelike nadilazi raspoložive kapacitete, što cjelokupno društvo obvezuje popraviti odnos prema studentskim domovima.

Problemi sa snijegom na Bjelavama

Zbog velikih dugovanja Studentski centar je primoran povećavati dio koji studenti plaćaju. To je jedna od najvažnijih stvari koja bi se, prema riječima studenata, trebala riješiti: omogućiti fiksnu cijenu koju studenti uvijek plaćaju, kako oni ne bi morali brinuti o povećanju troškova.
Studenti na Bjelavama naviknuli su na jaku zimu jer se zbog neadekvatnih prozora njihove sobe teško mogu zagrijati. Ove godine su stvari dostigle i svoj vrhunac, kada su svi bili u iščekivanju urušavanja krovova studentskih paviljona na Bjelavama zbog velikih snježnih padalina. Skoro svi zadnji katovi postali su neuporabljivi zbog propadanja plafona i topljenja snijega koji je prouzrokovao poplave, a studenti su morali biti premješteni u druge sobe.
Sasvim je jasno da loša situacija s visokim obrazovanjem u BiH nije nikome prioritet. Kao da u ovom društvu postoji jedna doza shvaćanja visokoškolskog obrazovanja kao nečega luksuznog, gotovo nepotrebnog, te se uvijek nađu neke važnije stvari o kojima političke vlasti „brinu“. Obrazovana mlada osoba nikako ne odgovara političkim elitama!

Franjevački studentski dom – put koji treba slijediti

Kako smo vidjeli, gotovo suprotna situacija je u Franjevačkom međunarodnom studentskom domu na Kovačićima. Moderna arhitektura koja zadovoljava današnje standarde, kupatila i hladnjaci u svakoj sobi, čisti podovi, zidovi i radne prostorije te moderna prateća tehnika za što bolji rad studenata samo su neke od prednosti ovog doma. 
Zgrada u kojoj je smješten Franjevački studentski dom pripada Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj i ona je djelomično obnovljena 1998. Nažalost, zbog nedostatka sredstava zgrada nije još uvijek u potpunosti renovirana, ali je dio u kojem je smješten Franjevački studentski dom moderno opremljen i prima studente od 2005. Dom djeluje pod okriljem Humanitarno-karitativne organizacije Kruh sv. Ante i trenutno ima 24 dvokrevetne i jednu četverokrevetnu sobu za dečke, te 27 dvokrevetnih i jednu četverokrevetnu sobu za djevojke. Osim toga, studenti imaju i zajedničke prostorije poput: TV dvorane, internetskog kluba, biblioteke-čitaonice, dvorane za sastanke, male čajne kuhinje i sportskog terena, a u Domu se nalazi i praonica rublja. 
Studenti i studentice koji putem natječaja dobiju mjesto u Franjevačkom studentskom domu obvezni su redovito upisivati svaku sljedeću godinu studija ukoliko žele sačuvati i zadržati smještaj. Ukoliko obnavljaju godinu ne mogu stanovati u Domu, ali se mogu ponovno prijaviti na Natječaj za Dom kada redovito upišu predstojeću godinu studija.
 „Ovo je osma generacija studenata koja boravi u Domu, a tijekom tih godina smještaj je imalo 718 studenata i studentica. Prvih nekoliko godina, nakon obnove zgrade, kapacitet Doma iznosio je ukupno 56 mjesta za djevojke i dečke. Nakon obnove još jednog dijela zgrade, kapacitet je povećan na 110 mjesta. Dakle, trenutno u Domu borave 52 studenta i 58 studentica. Studenti dolaze iz svih dijelova BiH, s obzirom da i naš Pravilnik o odabiru studenata nalaže da budu zastupljeni studenti iz svih dijelova zemlje. Također, u proteklih nekoliko godina, kao i ove, imamo i studente iz susjednih zemalja poput: Hrvatske, Srbije, Makedonije“, rekla nam je između ostaloga Ivona Piplica, tajnica u humanitarnoj organizaciji Kruh svetog Ante.
S obzirom na to da je vlasnik zgrade Franjevačka provincija Bosna Srebrena te da zgrada još uvijek nije do kraja obnovljena, trenutno se ne planira proširenje kapaciteta. Dom se jednim dijelom financira sam, točnije od uplate stanarina, djelomično uz pomoć Provincije, a i sama organizacija Kruh sv. Ante pridonosi održanju i snosi neke od troškova Doma jer nudi jedan topli obrok studentima, uz tekuće održavanje prostorija i soba te plaćanje uposlenog osoblja.
Ukoliko bi zbrojili sve troškove i prema njima odredili cijenu smještaja, stanarina bi bila mnogo veća. Upravo zbog toga Kruh sv. Ante i Provincija Bosne Srebrene zajedničkim snagama pokušavaju održati Dom i pružiti studentima što bolji smještaj za što manje novca. Dom ne prima financijsku ili bilo koju drugu pomoć od mjerodavnih institucija u BiH.
Nekolicina studenata s kojima smo razgovarali zadovoljni su smještajem i uvjetima u kojima žive. Posebno je dobra lokacija ovog Doma u odnosu na većinu fakulteta u Sarajevu.
Osim nabrojanih studentskih domova koji primaju oko 1.100 studenata, u Sarajevu postoji nekoliko manjih domova koji primaju do deset studenata te dva veća doma u izgradnji od kojih je jedan katolički.

Katolički studentski dom - doprinos boljoj BiH

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo je, osjetivši da u Sarajevu raste broj studenata koji dolaze iz tradicionalno hrvatskih i katoličkih sredina, odlučilo 2007. započeti izgradnju studentskog doma na Stupu.
Cilj projekta je osigurati smještaj i druge uvjete kojima će se olakšati studiranje talentiranim i studentima slabijeg imovinskog stanja iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Dom će imati od 265 do 300 ležaja i sve potrebite prateće sadržaje: kuhinju, restoran, knjižnicu, čitaonicu, višenamjenske dvorane, praonicu i sušionicu rublja, kotlovnicu, urede, zajedničke prostore...
Prema planu, svaka spavaća soba imat će predsoblje, kupaonicu i spavaći – radni dio, ukupne površine 20 m2.
Ukupna površina doma iznosi 4.500 m2. Za sada su izvedeni grubi građevinski radovi s krovom, pokrovom, pregradnim zidovima, ugrađena je vanjska stolarija, razvedena instalacija vodovoda i kanalizacije (s priključcima), dio instalacija slabe i jake električne energije. Trenutno se završavaju radovi na instalacijama grijanja. Preostaju još unutarnje i vanjsko uređenje te nabavka opreme i namještaja. Zasigurno će ovaj katolički studentski dom dati veliki doprinos zbrinjavanju dijela mladih koji dolaze u glavni grad kako bi upisali fakultet.
Kanton Sarajevo će do kraja godine dobiti još jedan studentski dom i to u blizini Termalne rivijere na Ilidži. Dom će imati kapacitete za oko 100 studenata s prostora cijele BiH.
Prednost pri smještaju u ovaj dom također će imat uspješni studenti i učenici slabijeg imovnog stanja.
Fondacija Izvor nade, koja je inicirala gradnju doma, želi njegovim otvaranjem realizirati ideju da se pomogne i podrži obrazovanje u BiH. Izgradnja studentskog doma je konkretan primjer brige za budućnost jedne države.

Što o svemu kažu studenti?

Istražujući kako se živi u studentskim domovima i privatnim smještajima razgovarali smo s nekoliko studenata. Jedan od njih je Josip M., student Univerziteta u Sarajevu, aktivni volonter pri Nadbiskupijskom centru za mlade te član Udruge hrvatskih katoličkih studenata Emaus. On je imao sreću da poslije mnogih problema s pronalaskom mjesta stanovanja počne živjeti u staroj kući franjevačkog provincijalata.
„Život u studentskom domu često izgleda lagan. Mnogi smatraju da je bolje ukoliko ne živiš sa svojim roditeljima, jer izlaziš kad hoćeš, dolaziš kući kad hoćeš, imaš potpunu slobodnu... Možda tako jest onima koji žive bez cimera. Istina je totalno drugačija. Prije svega, da bi pronašao stan, moraš proći puno toga. Gubiš živce i razočaraš se u ljude, jer svoje 'stanove' koji su neuvjetni naplaćuju po vrlo visokim cijenama. Drugi govore da im je stan u centru, a kad ga kreneš tražiti shvatiš kako je stan na Humu, na kraju nekog brda i sl. Onda uspiješ pronaći stan, dobiti sobu u studentskom domu i misliš kako je tvojim brigama došao kraj, međutim tek tad počinju problemi: skupe režije, cijene namirnica koje svakodnevno rastu, grijanje koje (ne)može zagrijati prostorije, dijeljenje sobe s cimerom, najboljim prijateljem koji ne ostavlja knjige na mjesto, koji poslije obroka ne pospremi posuđe, koji puši u prostoriji u kojoj spavate... Ja imam tu sreću da živim zajedno sa sedam ljudi. I možda na prvi pogled to izgleda previše, ali u našem slučaju to nije tako. Svaki naš problem koji se dogodi brzo bude riješen. Nekoliko cimera zna kuhati tako da uvijek imamo svježe pripremljen i topao obrok, dok onda ostali pospremaju stol, peru suđe i sl. Troškovi nam znaju biti veliki, ali s obzirom da nas je puno, kada se podijele, gotovo se i ne osjete“, komentira Josip kako je živjeti u zajednici s ostalim studentima.

Mnogo ljudi, mnogo radosti

„Sve ovisi kako gledate na stvari. Meni je dom bio zakon, mada mislim da puno ovisi u kojem domu živiš. Život u domu je jedno predivno iskustvo, mnogo ljudi, mnogo radosti... Naravno ima i teških trenutaka, ali oni se zaborave. Dom je definitivno nešto što se pamti cijeli život, jedno posebno ozračje, stalno si s mladima, s ljudima koji žive isti život kao i ti, dijele iste brige, iste radosti, kao da živiš u nekom odvojenom svijetu. U kontaktu si s roditeljima, ali nemaju više toliki utjecaj na tvoj život“, rekao nam je Ivan P. kad smo ga pitali da nam kaže pozitivne strane života izvan roditeljskoga doma.
Marta J., studentica medicinskog fakulteta, za stanovanje u Domu odlučila se prvenstveno radi malog troška stanarine.
„Kada bi postojali studentski stanovi za malo novaca, odnosno stambene zgrade koje funkcioniraju prema načelima studentskog doma, vjerojatno bih se odlučila na takav život. Međutim, za ove novce koje sada dajem Studentski dom Bjelave je dobar. Mislim da bi se domovi trebali obnoviti jer je puno jednostavnije živjeti kada u sobi imaš kupaonicu i dijeliš je s još samo tri osobe, a ne cijelim katom od 20 ljudi. Idealno bi bilo kad bi svaka studentska soba imala vlastitu kupaonicu, čajnu kuhinju i hladnjak, kao što je u normalnim domovima po svijetu“, rekla nam je Marta komentirajući život u Studentskom domu Bjelave.
Iako su naši sugovornici u različitim situacijama i imaju različite navike, u jednom su se složili: boravak u roditeljskom domu je u nekim aspektima bolji, ali provedeno vrijeme u studentskom domu je jedno nezaboravljivo iskustvo tijekom kojeg mladi puno nauče, prije svega, sami o sebi. Ipak, jasno je da roditelji neće uvijek biti uz svoje dijete da mu rješavaju probleme. Stoga je život u studentskom domu izvrsna prigoda da se jedna mlada osoba, kroz nedaće, oskudice i zajedništvo s drugima odgoji za borbu i probleme koji ju čekaju u budućnosti.

Nema komentara:

Objavi komentar