Svjetski susret za mir: Suživot i mir su trajne vrijednosti

Tradicionalni svjetski susret za mir kojeg Zajednica sv. Egidija iz Italije organizira više od 25 godina s ciljem izgradnje povjerenja, poštovanja i suživota u svijetu otvoren je pred više tisuća ljudi 9. rujna u sportskoj dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu. Tom prigodom svečanosti je nazočilo stotinjak poglavara većine svjetskih religija, političkih lidera i uglednika iz područja kulture i javnog života iz više od 60 zemalja.

 

Zajednica Sv. Egidija je susret organizirala u suradnji s: Vrhbosanskom nadbiskupijom, Islamskom zajednicom u BiH, Srpskom pravoslavnom crkvom te Židovskom zajednicom u BiH. Ovogodišnji susret održan je pod motom Naša je budućnost živjeti zajedno - Religije i kulture u dijalogu.

BiH - posebna točka dodira svjetova

Skup, kojim je predsjedala Catherine Marshall s Georgetown sveučilišta iz SAD-a, svojim govorom otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. On je podsjetio da je Sarajevo ove godine obilježilo 20 godina od početka opsade koja je trajala više godina. 

Izrazio je zadovoljstvo što će se upravo iz Sarajeva, grada simbola, te grada koji ni u svojim najtežim trenucima nije odustao od borbe za univerzalna načela humanizma, poslati snažna poruka o mogućnosti zajedničkog života ljudi različitih religija i kultura.

Podsjetio je da su stotinama godina stanovnici Sarajeva živjeli u skladu, pomagali jedni drugima u izgradnji bogomolja koje se skoro fizički dodiruju i oslanjaju jedna na drugu.
„U BiH se vodi historijska bitka čiji ishod će, u vremenu koje je pred nama, dati odgovor na jednu od najvažnijih dilema savremenog svijeta - da li će pobijediti ideja zajedničkog života ili ideja razdvajanja? Ako ideja zajedničkog života ne pobijedi u BiH, teško da ta ideja može pobijediti bilo gdje drugo u ovom našem komplikovanom svijetu“, istaknuo je između ostaloga Izetbegović.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u svom pozdravnom govoru je naglasio da mir ne znači samo stanje bez rata nego punoću života pod blagoslovom Božjim, ukupnost božanskih darova i dobara, spasenje i blaženstvo.

Podsjetio je da su narodi BiH i susjednih zemalja prošli u svojoj starijoj, novijoj i najnovijoj  povijesti kroz mnoge patnje i imali mnogo žrtava.

„Sve se to čuva u trajnom pamćenju ljudi, ne kao poziv na odmazdu, nego kao opomena i uputstvo za budućnost koja kao preduslov od svih nas zahteva volju za mir, uzajamno prihvatanje i poštovanje, pomirenje i svest o potrebi življenja u velikoj zajednici naroda. Danas je svet suočen s dubokom krizom. Ta kriza je mnogostruka – ekonomsko-finansijska, politička, ekološka, moralna. Ali, ona je, po mom ubeđenju, pre svega duhovna kriza. Za sve nas, ljude vere, kriza je pozitivan izazov – da pokušamo da našim savremenicima pomognemo da ponovo otkriju svijet vere i u njemu potraže odgovore na svoja pitanja i puteve nade umjesto bespuća utilitarizma i potrošačkog mentaliteta", rekao je između ostaloga patrijarh Irinej.

Gradnja stabilnog mira za svakog čovjeka i sve narode

Svečanom skupu se potom obratio reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić naglasivši činjenicu da će 2014. biti stogodišnjica od početka Prvog svjetskog rata koji je započeo u Sarajevu.

„To čini Sarajevo gradom na vrhu svjetskog izbora između mira i rata. Međunarodni susret za mir ove godine je jasna poruka cijelom svijetu da je naš izbor mir, a ne rat, da je naša opcija sigurnost, a ne terorizam, da su naše pravo sloboda i dostojanstvo, i da su naša srca i umovi u iskrenoj molitvi. Nevine žrtve opsade Sarajeva zaslužuju naše poštovanje, a njihova rodbina naše saosjećanje. Ali, što je još važnije, oni zaslužuju našu posvećenost istini, pravdi, miru i pomirenju. Oni zaslužuju naše iskreno obećanje Bogu i čovječanstvu da ćemo uraditi sve što je u našoj moći da se više nikada i nikome ne ponovi ono što se desilo ovdje“, naglasio je reis Cerić.

Nakon njega govorio je vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić. On je naglasio da je naša budućnost živjeti zajedno te kako je glavna poruka skupa da je suživot ne samo moguć nego i jedini način života ljudi. Potom je citirao riječi koje je bl. Ivan Pavao II. kanio izgovoriti 1994. u ratnom Sarajevu kada mu je dolazak bio onemogućen.

„Blaženi Ivan Pavao II. je u svom govoru kojeg nije, zbog ratnih sukoba, mogao izreći u Sarajevu 8. rujna 1994, između ostaloga napisao: 'Ne, ovaj se rat ne smije nastaviti! Sarajevo,  grad ukrštanja različitih napetosti kultura i naroda može se smatrati gradom našeg stoljeća. Upravo ovdje, 1914. počeo je Prvi svjetski rat. Upravo ovom se gradu moramo vratiti na kraju ovog stoljeća 1994.'“, podsjetio je kardinal Puljić naglasivši da ćemo, ako svi zajedno otkrijemo načela koja ćemo poštovati, postati graditelji mira i nade za sutrašnjicu, što je i poruka ovog skupa – gradnja stabilnog mira za svakog čovjeka i sve narode.

„Ljudima koji su preživjeli prošli rat, mir ima još svetije značenje“, rekao je predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci, naglasivši da se svijet nalazi na raskrižju puteva – jedan koji donosi atomsku opasnost, zaraze i ratove te vodi u propast, a drugi ka razumijevanju, suživotu i poštivanju drugog i drugačijeg.

 „Na tom putu su sve svete knjige, od kojih nijedna ne poziva na ubijanje. Mi živimo na ovom lijepom djeliću zemaljske kugle koji zovemo Bosna i Hercegovina. Dato nam je da u njoj živimo u miru, da poštujemo jedni druge i da se zajedno molimo i borimo da svima bude dobro“, rekao je Finci.

Izraženim nadama vjerskih velikodostojnika pridružio se i papa Benedikt XVI. u čije je ime državni tajnik Svete Stolice mons. Tarcisio Bertone poslao poruku koju je pročitao biskup Matteo Maria Zuppi.

„Ovo hodočašće mira započelo je u Asizu 1986. Tada je blaženi Ivan Pavao II. primijetio kako miru danas prijeti dvostruka opasnost: na jednoj strani tu je iskorištavanje vjere za nasilje, a na drugoj odbacivanja Boga u ime potpuno sekularizirane vizije čovjeka, što zauzvrat može proizvesti neograničeno nasilje. Kombinirani učinci ovih dviju negativnih sila doživljeni su u tragičnim razmjerima, također u Sarajevu, za vrijeme rata koji je počeo prije dvadeset godina. Kao protuotrov za dva zla u Asizu je oživio savez između ljudi vjere i ljudi koji rade u iskrenom traženju istine, iako oni ne osjećaju da pripadaju bilo kojoj vjerskoj tradiciji. Stoga, zajedničko hodočašće prema istini može se pretvoriti u zajedničko hodočašće prema miru. Izraz za to su Međunarodni susreti za mir koje promiče Zajednica sv. Egidija. Zato sastanak ove godine u Sarajevu nosi posebnu važnost“, stoji između ostaloga u Papinoj poruci koju je pročitao mons. Zuppi.

Uručenje replike sarajevske Hagade

Nakon okončanja uvodnih pozdravnih govora i obraćanja uslijedilo je uručivanje replike sarajevske Hagade, jednog od najstarijih sefardskih dokumenata u povijesti, nastalog u Španjolskoj, a čuvanog 500 godina u Sarajevu.

Reis Cerić je uručio glavnom rabinu Izraela Odedu Wieneru repliku sarajevske Hagade i tom prigodom pozvao Europu da poštuje Kuran. Glavni izraelski rabin kazao je da je Jeruzalem simbol monoteističkih religija, a da je Sarajevo simbol za čuvanje svetih knjiga.

Tim je završen prvi dio svečanog otvaranja skupa religija i kultura u dijalogu pod geslom Naša je budućnost živjeti zajedno.

Nakon glazbenog predaha utemeljitelj Zajednica sv. Egidija Andrea Riccardi, ministar za međunarodnu suradnju u Vladi Italije, u svom izlaganju kazao je kako je ideja suživota i dalje veliki izazov čovječanstva te stoga treba stalnu potporu i zalaganje.

„Naša budućnost je suživot“, rekao je između ostaloga Riccardi.

Mir omogućava život i razvoj

Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy pozdravio je nazočne riječima kako Sarajevo ostaje trajni simbol patnje, ali i suživota, dodajući kako se patnje ne smiju ponoviti, a trajno jamstvo za to su vrijednosti ujedinjene Europe temeljene na civilizaciji zajedničkog življenja.

„Bez Europske unije neće biti nikada, ponavljam nikada, trajnog mira na Balkanu“, poručio je Van Rompuy u iznimno nadahnutom govoru obilježenom eurooptimizmom.

Talijanski premijer Mario Monti u sličnom je tonu poručio da globalizacija nameće nove izazove, a najveći je otkriti kako izgraditi društva bogata u različitostima.

„Balkan je pri tome simbol svih poteškoća na tom putu, ali i mogućnosti koje se nude“, kazao je Monti dodajući da su najopasnije krize one koje podrivaju humane temelje na kojima je stvorena Europa. 

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je u pozdravnom govoru istaknuo da je jugoistok Europe jedinstveni prostor na kojemu stoljećima koegzistiraju katoličanstvo, pravoslavlje i protestantizam, te gdje stoljećima postoje islamska i židovska vjerska tradicija.
Poručio je da mir omogućava život i razvoj, a on se nikada ne smije podrazumijevati nego se za njega mora svakodnevno raditi.

Svoje tematsko izlaganje pod nazivom Živjeti zajedno u Africi između konflikata i prilika imao je i Premijer Republike Obale Bjelokosti Jeannot Ahoussou-Kouadio, a skupu se na kraju obratio i Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore.

Još jednom se pokazalo kako je Sarajevo najbolji simbol strahova, ali i simbol nade da je mir moguć u budućnosti. Sarajevo je uvijek bilo jedna vrsta vrata između zapada i istoka, te simbol izazova različitosti koje oslikavaju naš svijet. Zato je dobro da je upravo u ovome održan susret za mir kojim se želi slaviti dobrobiti koje donosi zajednički život.