Udruga umirovljenika i demobiliziranih branitelja HVO-a Kantona Sarajevo

Nažalost, lažni su borci kao i lažni invalidi te svi oni koji su se obogatili u ratu a da nisu mrdnuli prstom, a kamoli nosili pušku i branili civile, su narodu ogadili čitavu boračku populaciju...danas ljudi jednostavno ne žele da više slušaju o problemima tih skupina ljudi. Narodu je dosta priče o ratu, borcima, invalidima... svako u okruženju zna nekog ko je ranjen dok je bio u kurvanju bježeći od muža ili  slomio nogu kradući trešnje ili nečiju tehniku...nažalost današnja materijalna situacija, preveliko zaduživanje kod MMFa te bukvalna borba za opstanak svake jedinke u novom kapitalističkom sustavu je dovela do toga da nikog nije briga za druge... evo jedan tekst na temu bivših boraca... ne sjećam se jel ovo trebala biti crtica ili reportaža... samo za arhive

I Hrvati su branili Sarajevo! Koliko god to nekome danas izgledalo možda nestvarno, ili koliko god to određeni krugovi moći žele negirati i Hrvati su učestvovali u obrani glavnog grada od napada Vojske Republike Srpske. Zatečeni i zatočeni u gradu na početku rata sarajevski katolici – Hrvati su po osobnom opredjeljenju odlučili organizirajući se kroz jedinice Hrvatskog vijeća obrane ili Armije R BiH braniti i obraniti grad. U tome su i uspjeli.

Naravno, nisu svi Hrvati koji su branili Sarajevo bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, no veliki broj njih jeste. Sarajevski HVO borio se od svog osnutka u svibnju 1992.protiv VRS i imao je zamjetne podvige pogotovo npr. u  Pofalićkoj bitci i bitkama za Otes, Hrasno brdo i Stup. Uvijek treba naglasiti kako su branili grad koji su osjećali i danas osjećaju svojim. U sastavu HVO-a bilo je mnogo nehrvata: najviše Bošnjaka, Srba kao i ostalih... 

Prve sukobe Armije BiH i HVO-a u Srednjoj Bosni sarajevski HVO mirno je dočekao. Međutim 6. studenoga 1993., specijalne jedinice Armije RBiH upale su u baze HVO-a i izvršili razoružanje i prisilno podčinjavanje komandnoj strukturi ARBiH. Poslije toga HVO je bio «ugrađen» u jedinice Prvog korpusa ARBiH kao brigada "Kralj Tvrtko". Ona je po nekim procjenama imala skoro 5000 ljudi, ali je realnije govoriti o brojci od oko 3000 vojaka od kojih je više od 100 položilo svoje živote za obranu.

Zanimalo nas je kako danas u glavnom gradu žive demobilizirani vojaci HVO-a.

Vlast bi najradije da boraca nema

Glavna adresa na koju smo se mogli obratiti je zgrada HKDD-a na Obali pored glavne pošte u kojoj u iznajmljenim prostorijama djeluje Udruga umirovljenika i demobiliziranih branitelja Hrvatskog vijeća obrane Kantona Sarajevo. Tu su nas dočekali generalni tajnik Udruge Vlatko Pešikan i Ljubo Rokvić koji su nas upoznali s aktivnostima Udruge i životom kojim žive njezini članovi.

Udruga je osnovana u ožujku 2007. i trenutno broji oko 1000 članova a predsjednik joj je Zdenko Marinković. Kao što je HVO bio multietničan u ratu tako je i Udruga danas multietnična i skoro 50% članstva nisu Hrvati, dok je zanimljiv procent od 15% građana Sarajeva srpske nacionalnosti.

Prema riječima gosp. Pešikana većina demobiliziranih boraca, članovi udruge, su nezaposleni i dobivaju 150 maraka mjesečno od države međutim neredovno. «Problem je što pravo na tu nadoknadu imaju samo vojaci s više od 3 godine ratnog staža dok oni s 1 ili 2 godine nemaju nikakva primanja. Međutim izgleda kako će se i tih 150 maraka ukinuti zbog sporazuma s MMF-om o čemu ima mnogo polemike ovih dana», rekao nam je glavni tajnik Pešikan i dodao kako smatra da svi nivoi vlasti u BiH bi najradije voljeli da boraca nikako nema i da su pomrli od gladi. Iskorišteni u ratu, a odbačeni u miru, nažalost. Borci žive teško, pogotovo oni koji su u godinama kada nisu poželjni poslodavcima a nemaju stalni posao.

Ciljevi Udruge

Osnovni programski ciljevi udruge jesu praćenje stanja u oblasti pravnog, socijalnog i ekonomskog statusa članova i staranje o pružanju odgovarajućih vidova pomoći potrebitima. Također se prate ostvarivanja prava članova i putem nadležnih nivoa vlasti iniciranje i donošenje odgovarajućih mjera. Sudjeluje se u poslovima pitanja zaposlenja, prekvalificiranja, dokvalificiranja i školovanja članstva. Posebnu pozornost pridodaju sudjelovanju u javnim raspravama povodom izrade i donošenja zakona i drugih propisa kojima se uređuju osnovna prava članstva.

Udruga se bavi pomaganjem najugroženijim članovima kao i obiteljima preminulih članova. Također se bave organiziranjem obljetnica HVO-a u Sarajevskoj županiji, obilježavanjem svetkovina Svi Sveti i Dana mrtvih kada se polažu vijenci i pale svijeće na grobovima poginulih. U božićno vrijeme dijele se zahvalnice i materijalna pomoć obiteljima poginulih pripadnika HVO-a.

Jedan od posebnih zadataka udruge je sprečavanje stvaranja pogrešne slike o borcima koji su se borili i položili život za domovinu, kao i svim onim ranjenim i preživjelim vojacima. Napominju kako je problem dezertera koji sada imaju više prava i pogodnosti od stvarnih boraca veliki i nastoje djelovati u pravcu identificiranja sumnjivih osoba (u ratu dezertera) koje svojim korištenjem braniteljskih  pogodnosti i mirovina bacaju tamnu mrlju na sve časne branitelje.

Udruga ima za cilj postavljanje spomenika poginulim bojovnicima HVO u glavnom gradu. Spisak je dulji od 100 imena i s pridruženim poginulim bojovnicima koji su u ratu bili izvan obruča u borbama, (npr. Hrasnica koja sada pripada Kantonu Sarajevo) bi iznosio 120 osoba. Predviđeno je da spomenik bude na lokaciji u Novom Sarajevu, najvjerojatnije pored crkve Presvetog Trojstva. Rješavanje administrativnih problema je u tijeku ali nije sigurno hoće li spomenik biti napravljen, to je jedna od mnogih lokacija gdje je pokušano podići takav spomenik.

Iako predviđanja nisu dobra za sve slojeve našeg društva iz prostorija Udruge smo otišli s nadom kako će borci na kraju ipak naći svoje mjesto pod suncem u ovoj zemlji za koju su se borili. Iskorišteni od vlasti kad su bili potrebni, a danas na marginama društva ti časni borci, danas obični nezaposleni građani zahtijevaju više pozornosti od simboličnih 150 maraka mjesečno. Nadamo se kako će ih se nadležne institucije sjetiti i mimo godišnjica i datuma bitaka u kojima su HVO bojovnici učestvovali.