Vijetnam - Katolička Crkva raste dok državna represija i dalje traje

Vjerojatno će se većina Hrvata-katolika pri pomisli na Vijetnam prvo sjetiti američke invazije na tu zemlju, pa tek onda vijetnamskih mučenika, džungle i tamošnjeg komunističkog uređenje, jednog od posljednjih na planetu. Vijetnam, službeno Socijalistička Republika, je velika država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva. Graniči na sjeveru s Kinom, na zapadu s Laosom i na jugozapadu s Kambodžom. Ima oko 90 milijuna stanovnika od čega je skoro devet milijuna katolika. Kao takva spada među desetak najmnogoljudnijih zemalja na svijetu.
 

Prema pokazateljima udruga koje vrše cjelogodišnji monitoring vjerskih sloboda u svijetu (www.opendoorsusa.org) Vijetnam je 16. država po redu glede ugnjetavanja kršćana.  Budući je ta azijska zemlja pod komunističkim režimom, ma koliko on bio otvoren za strane investitore i „kapitalizam“, još uvijek mu je osnovna postavka: katolik je strani agent i zaslužuje kaznu. U zabačenim je krajevima zemlje još gore jer niži komunistički vladari ne daju javno prakticirati vjeru.

Katolik je špijun

Na svu sreću ideja da su kršćani strani špijuni i infiltratori nije dovedena do bolesnih dimenzija kao u Sjevernoj Koreji, ali ipak činjenice govore da opasnost za Crkvu, katolike i tamošnje vjerske institucije ipak postoji. 

Režim je temeljen na marksističko-lenjinističkoj doktrini s primjesama Ho Ši Minovih misli. Upravo se u tome nalazi bit problema kojeg imaju vijetnamski katolici. Podsjetimo, 1975. nakon odlaska Amerikanaca novi režim je u katolicima vidio prijeteću paralelnu vlast te je zbog toga zatvorio katoličke biskupe, sjemeništa i odvraćao vjernike od prakticiranja vjere. Usprkos tomu, četiri desetljeća poslije Katolička Crkva je jača nego ikada.

Prisluškivanje rada s mladima

Po uzoru na većinu propalih komunističkih država, u Vijetnamu je danas zabranjena, ili strogo ograničena raspodjela bilokakvih materijala koji se dovode u vezu s kršćanstvom. Budući da vlast u odgoju vidi veliku prednost, ali i opasnost, Katoličkoj Crkvi je ograničen rad s mladima. Službene zabrane nema, ali je poznato kako je taj vid pastorala jako nadgledan, prisluškivan i često prekidan u vidu upada u prostorije ili kampove. Broj mladića u sjemeništima tek je nedavno povećan na „neograničen“, dok  su prije postojale kvote za upis.  Svećenički kandidati su praćeni i prisluškivani. Zasigurno stanje koje ljudi koji žive u slobodi ne mogu pojmiti niti shvatiti. Stvari koje se uzimaju zdravo za gotovo na Zapadu, u Vijetnamu ne postoje, barem u segmentu slobodnog pastoralnog rada. Osim nabrojanoga, svećenici imaju problema s registracijom novih crkava i pastoralnih centara te vraćanjem otete imovine.

Nasilje protiv katolika povremeno eruptira, što je eufemizam za stampeda pri kojima budu zapaljene crkve i uhićeni vjernici. Jedan od posljednjih takvih slučajeva zbio se početkom 2014. Nekoliko crkava je zapaljeno, kao i katoličke kuće dok je desetak vjernika završilo u zatvoru u kojima ima više stotina katolika bez konkretnog razloga.

Usprkos svemu vitalna Crkva

Situacija nije bajna, problemi postoje, međutim oni koji su bili u Vijetnamu iznenađeni su vitalnošću katoličke vjere u toj azijskoj državi. Živa Crkva nastavlja rasti i sada broji skoro devet milijuna ljudi. U skoro svakoj većoj ulici glavnog grada vide se kipovi Blažene Djevice Marije i to na gornjem balkonu. Očit je to utjecaj budističke tradicije stavljanja kipova na najvišoj točki kuće. Crkvena zvona zvone po cijelom Ho Chi Minhu (bivši Saigon), a u domovima katoličkih obitelji izgrađena su prava mala svetišta. Vjera Vijetnamaca je doista očita, dok je primjetno pristupanje Crkvi i onih koji su prije više godina predstavljali progonitelje. Jasno je kako duhovna pustoš koju je napravio komunizam škodi ljudima stoga su mnogi spas potražili pod okriljem Crkve. 

U Ho Chi Minhu, najvećem gradu u zemlji, 680 000 od 9 milijuna stanovnika su katolici, a broj im raste do te mjere da izaziva zabrinutost režima. U biskupiji Saigona postoji 670 svećenika, više od 5 000 redovnika, više od 7 000 vjeroučitelja, a svake godine, prema španjolskoj web-stranici Religión en Libertad, 6 000 ljudi traže krštenje u Katoličkoj Crkvi. Primjerice, u 2012. kršteno je 6 736 odraslih. To su uglavnom bivši ateisti, budisti ili štovatelji predaka... Za usporedbu, u velikim katoličkim biskupijama kao što su npr. New York, godišnje bude kršteno između 1 300 i 1 600 odraslih. Neiskrenih obraćanja je malo, a primjerice vjera jednog od supružnika najčešće privuče čitavu obitelj Crkvi.

Katolici u Vijetnamu se nadaju kako će godine koje dolaze donijeti više napretka što se vjerskih sloboda tiče. Mali koraci se prave u tom pravcu međutim pred Vijetnamom je još uvijek dug put. Živa crkva buja kao što smo vidjeli, usprkos silnim restrikcijama.

Zašto postoji toliko vijetnamskih mučenika?

Povijest katoličanstva u Vijetnamu započinje u 16. st. sa svećenikom Alessandrom de Rodhesom, francuskim misionarom, koji je prvi apostol mlade azijske Crkve. Nakon 1645., kad je o. Rodhes protjeran, za tamošnje katolike je bilo vrijeme protkano progonima te razdobljima mira kada su misionari različitih redova dolazili u Vijetnam. Nažalost, teško vrijeme za kršćane je obilježeno s 53 progona koji su trajali do pred početak 20. st. i do tada je prema procjenama stradalo oko 113 000 vjernika.

Najjednostavniji odgovor zašto su katolici bili toliko proganjani je što su tamošnji kraljevi i borci za slobodu od kolonijalizma mrzili sve što je europsko ne razlikujući politiku od religije. Čak su bile i davane nagrade za otkrivanje kršćana, a najveću su dobijali oni koji otkriju misionara.

Okrutnost mučitelja očitovala se na različite načine, vjernike su ubijali na najmonstruoznije načine te su bili izvrgnuti teškim torturama po zatvorima ili u rudnicima.

Mnoge od tih brojnih mučenika Crkva je uzdigla na oltar kao blaženike i heroje vjere. Od tih blaženika izabrano je 117 istaknutih mučenika koje je svetima proglasio sv. Ivan Pavao II. 19. lipnja 1988. Među vijetnamskim svecima mučenicima nalazi se 8 biskupa, 50 svećenika, 59 laika. Od toga su 96 Vijetnamci, 11 Španjolci, 10 Francuzi; među laicima je 16 vjeroučitelja, jedna majka, četiri liječnika, šest vojnika te mnogi očevi obitelji. Glavni na listi od 117 mučenika jest Andrija Dung-Lac, prvi vjeroučitelj i zatim vijetnamski svećenik.

Nema zime za Vijetnamce!

Za Vijetnamce doslovce nema zime. U Sajgonu zimi temperatura rijetko pada ispod +25 stupnjeva, a ljeti bude do +40. Na jugu Vijetnama vlada tropska klima i zapravo nema godišnjih doba, već samo kišna (svibanj-listopad) i suha sezona (studeni-travanj). Godišnja doba stanuju na sjeveru, oko glavnoga grada Hanoija, gdje vlada suptropska klima te zimi temperature padnu do +10 stupnjeva.

 

Vijetnam je izdužen u smjeru sjever-jug, pa od Hanoija do Sajgona ima 1800 kilometara. Zbog toga što vlaku treba skoro dva dana da pređe put sa sjevera do juga, a ostalim prevozim sredstvima još više, unutar Vijetnama uglavnom se putuje avionom, a karte su relativno jeftine. U smjeru istok-zapad Vijetnam je iznimno "mršav", tako u središnjem dijelu zemlje od zapadne granice s Laosom do Tihog oceana na istoku ima samo 50 kilometara.

Vjerska sloboda ovisi o trenutnom raspoloženju činovnika

„Premda je vjerska sloboda u Vijetnamu u porastu, ona ipak ovisi o raspoloženju vlade, u tom se smislu može više govoriti o snošljivosti nego o pravoj vjerskoj slobodi", pojasnio je o. Bernardo Cevellera, ravnatelj agencije AsiaNews, u jednom od svojih intervjua prije nekoliko godina. Ravnatelj Cervellera smatra kako se može govoriti o nekim poboljšanjima, primjerice o neograničenom broju sjemeništarca i o porastu duhovnih zvanja. 

"Vlada podnosi da časne sestre njeguju bolesnike i da rade u dječjim vrtićima. Zamjećuje se veća sloboda, ali sve ovisi o volji vlade hoće li ili neće nešto dopustiti ili zabraniti", ustvrdio je o. Cervellera i naglasio kako da još uvijek u nekim dijelovima Vijetnama progone kršćane, naročito na sjeveru u gorskim krajevima, gdje katolici ne smiju slaviti mise jer lokalne vlasti ne odobravaju prakticiranje vjere.

 Slično kao i u Sjevernoj Koreji na upit odakle informacije o situaciji katolika u Vijetnamu, ravnatelj AsiaNewsa  je rekao da one dolaze iz samog Vijetnama. "Neke se biskupije usuđuju objavljivati vijesti na svojim web-stranicama, primjerice govore biskupa i o kršenju vjerske slobode. I s njihovih web-stranica uzimamo vijesti. U Vijetnamu je vrijeme tranzicije, komunistička centralizirana ekonomija ustupa mjesto kapitalističkoj. Komunistička partija, odnosno njezini upravitelji, nastoje iskoristiti tranziciju da bi se obogatili. Od ljudi otkupljuju imovinu koja je bila oduzeta Crkvi, čak i budističku imovinu te drugih vjeroispovijesti. Komunisti ulaze u posjed tih zdanja, obnove ih i preprodaju na tržištu nekretnina. To nije zakonito jer u Vijetnamu pravila nalažu da se sva imovina oduzeta Crkvi ima vratiti ako ne služi državi“, ustvrdio je otac Cervellera i naglasio da kad katolici zatraže svoju imovinu režim nasiljem odgovorio na njihov zahtjev te se zato pale crkve i kuće katolika.