Nikola Šubić Zrinjski - jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti

Grof Nikola IV. Zrinjski (Zrin, oko 1508. - Siget (Mađarska) 7. rujna 1566.), hrvatski državnik i vojskovođa, jedan je od najslavnijih velikana hrvatske i mađarske povijesti, član velikaške obitelji Zrinjski. Ratovao je protiv Turaka još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u svojoj 21. godini u obrani Beča 1529. Osobito se proslavio 1542. kad je s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti.

Građani i suvremenici su tada naveliko slavili njegovo junaštvo govoreći da ga je sam Bog poslao. Zbog njegova junaštva kralj Ferdinand I. ga je 24. prosinca 1542. izabrao za hrvatskoga bana. Za vrijeme svojega banovanja Zrinjski je spasio „ostatke ostataka“ Hrvatskog Kraljevstva od sigurne propasti. Uspješno je ratovao i dobio velik broj bitaka. Kada je sultan Sulejman I. 1566. krenuo s više od 100 000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod s ciljem osvajanja Beča, došao je do grada Sigeta da sredi „stare račune“ sa sigetskim kapetanom. Opsada je počela 5. kolovoza i trajala je punih mjesec dana. Turci su očekivali predaju, ali Zrinjski i preživjeli junaci provalili su iz grada, napali Turke te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote. Junačko djelo Nikole Zrinjskog izazvalo je divljenje čitave tadašnje Europe koja ga je nazvala novim Leonidom. Znameniti francuski kardinal Richelieu, ministar na dvoru kralja Luja XIII., napisao je: „Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.“ Kako su iscrpljeni Turci izgubili više od 30 000 vojnika, nije im bilo druge nego odustati od invazije na Beč, ali i Europu.

Junaštvo Nikole Zrinjskoga za Hrvatsku i čitavu kršćansku Europu postalo je plodno tlo za umjetnike. Tako je opera Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca postala jedno od najpopularnijih hrvatskih glazbenih scenskih djela. Praizvedba Zrinjskog (libreto Hugo Badalić) bila je 4. studenog 1876. u Zagrebu, u tadašnjem Narodnom kazalištu.