Pretposljednji tekst u 2006. mi je ostao u dobrom sjećanju...
Na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u dvorani Pavla VI. 7. prosinca predstavljena je knjižica u kojoj se nalazi službeni hrvatski prijevod i latinski original Apostolskog pisma Leona XIII. "Ex hac augusta" kojim je prije 125 godina ustanovljena biskupska hijerarhija u Bosni i Hercegovini.
Uvodni govor održao je predsjednik BK BiH nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić koji je istaknuo da se svečanim predstavljanjem Apostolskog pisma i Kompendija Katekizma Katoličke Crkve završava obilježavanje 125. obljetnice ustanove biskupske hijerarhije.
"Povijest Katoličke Crkve u BiH kao i povijest hrvatskog naroda velikim dijelom je još uvijek neproučena i neobrađena pa je jednostrano i tendenciozno nastoje prikazati ne samo obični ljudi, nego i profesori, pa čak i akademici. Postojanje Hrvata u BiH se konstantno niječe. Zbog ljubavi prema istini, potrebno je prenositi sačuvane dokumente koji pokazuju stvarno stanje, a ne mitologiju i ideologiju koja nas niječe. Crkva je kroz brojna stoljeća na ovim prostorima bila žrtva različitih osvajača i nepovoljnih prilika, ali je uspjela izdržati i prebroditi sve probleme spremno dočekavši apostolsko pismo pape Leona XIII 'Ex hac augusta' kojim je obnovljena hijerarhija." "Preskupa je bila cijena koju je podnijela Katolička Crkva i hrvatski narod da bi se mogao dopustiti zaborav", završio je kardinal Puljić.
Dopredsjednik BK BiH mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, naglasio je da Apostolsko pismo nije dobilo publicitet koji zaslužuje. «Ex hac augusta» je kao Magna Charta Vrhbosanske pokrajine i pojedinih novoosnovanih biskupija od 5. srpnja 1881. u BiH. Ona tada nije objavljen ni u ikakvom službenom glasilu, iako bi i na latinskom i na hrvatskom trebala biti u svakom crkvenom uredu.
"Osnovana je crkvena pokrajina pod koju potpadaju tri biskupije, a kojima na čelu trebaju biti dijecezanski biskupi s pravima i obvezama kao i u ostaloga svijeta. Iako su uspostavljene biskupije i imenovani biskupi u zemlji koja je brojila skoro dva milijuna stanovnika s više od 210.000 katolika, ipak je BiH ostala i dalje djelomično pod Kongregacijom za misije, a od 1927. potpuno pod misijama do početka ove 2006. godine, kada smo definitivno izuzeti ispod misijskoga prava i područja“, riječi su biskupa Perića koji je ponovio da se Apostolsko pismo "premalo proučavalo, premalo citiralo i premalo propagiralo".
Kompendij Katekizma Katoličke Crkve predstavio je dr. fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i urednik mjesečnika „Svjetlo Riječi“. Fra Ivan je izložio desetak starih katekizama i ukratko prikazao povijest katekizama i katehetske literature od 16. stoljeća do najnovijeg Katekizma Katoličke Crkve i njegova Kompendija. Predstavljeni su Lutherov i Kalvinov protestantski katekizam kao i katolički katekizmi: Kanizijev, Rimski, odnosno Tridentinski, i Ribaldijev. Fra Ivan je naglasio da je Adoetin katekizam doživio čak tisuću izdanja samo u španjolskom govornom području. Što se tiče katekizama hrvatskog govornog područja, ograničio se samo na BiH i spomenuo je katekizme fra Matije Divkovića, fra Tome Babića, fra Filipa Lastrića. Napomenuo je da su korišteni i prijevodi austrijskog katekizma u vrijeme nadbiskupa Stadlera. Katehetska literatura je odigrala izuzetno bitnu ulogu za standardizaciju, kulturu, duhovnost i cjelokupno ponašanje ljudi ne samo u Crkvi, nego i u društvenom životu vjernika.
Mons. Petar Jukić, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije, objasnio je da je Kompendij sažetak velikog Katekizma na kojem su radili pokojni papa Ivan Pavao II. i sadašnji papa Benedikt XVI. i koji je napravljen u obliku: pitanje-odgovor. Mons. Jukuć je naglasio da je Kompendijem obogaćena katehetska literatura i ponuđen vrlo prikladan priručnik za upoznavanje istina katoličke vjere. Zahvalio je Biskupskoj konferenciji što je i za svoje područje otisnula Kompendij koji je dostavljen svim biskupijama. Istaknuo je da je Kompendij izvanredno katehetsko sredstvo te da bi ga trebalo što više proširiti po svim biskupijama i župama te omogućiti da ga vjernici što više koriste.
Svečanost na Vrhbosanskoj bogosloviji uvećao je katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ koji je izveo nekoliko skladbi i čestitao obljetnicu imenovanja za nadbiskupa kardinalu Puljiću i zahvalio svim biskupima i apostolskim vikarima koji su djelovali kroz povijest na području Bosne i Hercegovine.
Nema komentara:
Objavi komentar