Islamska država je poražena vojno, ali ne i kao ideja

O stanju u Mosulu, metropoli na rijeci Tigris, za agenciju SIR govorio je kaldejski katolički nadbiskup Mosula i Akre dominikanac mons. Michaeel Najeeb Moussa.

„Bez religijskoga dijaloga stanje u Mosulu neće se moći stabilizirati“, istaknuo je nadbiskup grada koji je dugo bio pod vlašću terorista Islamske države dodajući da osobito u kršćanskim zajednicama rane još nisu zacijelile i njihov je povratak na ognjišta zasjenjen strahom i nesigurnošću u budućnost.

Ministrica za izbjeglice je kršćanka

„Materijalna izgradnja Mosula pretpostavlja ponovnu obnovu ljudske zajednice, a ona pak počiva na jačanju bratskih odnosa između pripadnika različitih religijskih zajednica i etniciteta kakvi su stoljećima vladali u gradu“, upozorio je nadbiskup Moussa te progovorio o nedavnom susretu za posjeta Mosulu premijera Mustafe al-Kadimija i ministrice za izbjeglice Eve Faeq Yaqub Jabro, inače kršćanke. Nadbiskup je susret ocijenio vrlo pozitivnim te je stekao dojam da je vladi zaista stalo do ponovne izgradnje Mosula i doline Ninive te kršćanima želi zajamčiti sigurnost i napredak.

Istaknuo je da je stanje u drugom najvećem iračkom gradu, nakon Bagdada, vrlo različito. „Zapadni dio grada je u opsadi terorista opljačkan i razrušen, dok su istočne četvrti očuvane te se pučanstvo vratilo domovima ubrzo nakon oslobođenja u srpnju 2017. Obnova se odugovlači i zbog toga što su mnogi građani još uvijek pod utjecajem 'zloduha tzv. Islamske države'“, smatra nadbiskup istaknuvši da je ona „poražena na vojnom, ali ne i na ideološkom planu“.

Nadbiskup Moussa traži ozračje solidarnosti, bratstva i poštovanja zakona. „Opraštamo, ali ne možemo zaboraviti prošlost, počinjene pogreške ne smiju se ponoviti“, istaknuo je te dodao kako je premijeru jasno rekao da „kršćani traže jednaka prava koja imaju ostali irački građani, ne smije ih se tretirati kao građane drugoga reda, a Irak mora biti zdrava laička država“. Religija ne bi smjela uzrokovati podjele, već ujedinjavati s obzirom na vrjednote solidarnosti, mira i tolerancije.

Povratak u grad otežan

Opisao je kako povratak kršćana u Mosul dosad ide vrlo sporo: vratilo se tek 50-ak obitelji i „previše su traumatizirani terorističkim nasiljem, ostali su bez svega – domova, poslova, svih dobara i teško im je pomoći“.

Napomenuo je i to da se u sela i manje gradove u dolini Ninive kršćani vraćaju brže jer su tamo u tijeku mnogi projekti obnove međunarodnih kršćanskih i humanitarnih organizacija. Naglasio je dobar podatak kako su se s kurdskoga područja vratile dvije trećine izbjeglih kršćana, premda postoje još mnoge poteškoće.

Izraelske vlasti ukinule licencu protestantskom TV kanalu

Izraelsko Vijeće za kabelsko i satelitsko emitiranje suspendiralo je licencu kršćanskom evangeličkom televizijskom kanalu na hebrejskom jeziku zbog optužbi da „pokušava preobratiti židovsku djecu na kršćanstvo“.

Shelanu TV, koja je u vlasništvu matične tvrtke God TV, započela je krajem travnja emitiranje u Izraelu na kabelskoj mreži HOT.

Međutim, kanal se našao na meti optužbi za „pokušaje preobraćenja židovske mladeži na kršćanstvo“, što je zakonom zabranjeno u Izraelu. Komentari izvršnog direktora kanala Warda Simpsona o „važnosti privlačenja ljudi na kršćanstvo“ također su doprinijeli žestokim kritikama.

Na to je posebno utjecao tadašnji izraelski ministar komunikacija David Amsallem koji je zaprijetio gašenjem kanala pri čemu se čekalo da Vijeće preispita potpisani ugovor.

Na kraju je kompaniji HOT upućena obavijest da je licenca oduzeta jer se „Shelanu TV obraćao Židovima kao svojoj ciljanoj publici, a ne kršćanima u Izraelu“, zapisano je u dozvoli za emitiranje.

Poticanje promjene religije u Izraelu nije nezakonito, ali zakon sprječava preobraćenje maloljetnika bez nazočnosti ili pristanka roditelja, što je i bilo izgovorom za ukidanje licence.

Dan spomena nasilja nad kršćanima diljem svijeta

U Rumunjskoj je 16. kolovoza proglašen Danom spomena na nasilje nad kršćanima diljem svijeta. Tada će najvažnije vladine zgrade, palače i kulturni spomenici u Bukureštu i regionalnim središtima biti crveno osvijetljeni u znak solidarnosti s progonjenim kršćanima.

Odluku o uvođenju novoga nacionalnoga dana donio je Zastupnički dom Parlamenta.

O obilježavanju novoga nacionalnog dana i stradanja kršćana u prošlosti i sadašnjosti pisat će i svjetovni mediji. Taj je nadnevak istodobno i spomendan mučenika Brancoveanua kojeg je 1992. proglasila Rumunjska Pravoslavna Crkva.

Inače, vlaškoga plemića Constantina Brancoveanua i četvoricu njegovih sinova pogubile su 1714. osmanske vlasti na temelju lažne optužbe.

Rumunjsku se danas ne može naći u rubrici Križnim putem kršćana danas, međutim njezina je povijest protkana brojnim mučenicima zbog vjere. Napomenimo samo biskupe-žrtve komunističkog režima u razdoblju od 1950. do 1970., riječ je o: Valeriu Traianu Frențiu, Vasileu Aftenieu, Ioanu Suciu, Titu Liviu Chinezu, Ioanu Bălanu, Alessandru Rusu i Iuliu Hossu. Radije su dali svoje živote za Katoličku Crkvu i zajedništvo s Papom, umjesto da izdaju svoju vjeru.

Papa Franjo proglasio ih je blaženim 2019.