Jasno je kako su rimski biskupi ljudi kao i svi drugi, sa svim svojima manama i vrlinama. Uvriježeno je mišljenje kako su pape tijekom povijesti u svojem pontifikatu odražavali vrijeme u kojemu žive. Tako imamo cijeli niz svetih papa tijekom prvih stoljeća kršćanstva, neke loše i sablažnjive pape u srednjem vijeku te novije pontifikate koji su vratili čast Petrovoj stolici. Na kraju, kada se analizira Sveta Stolica kroz povijest svih 266 papa, od sv. Petra do pape Franje, njih 81 su svetci, 10 blaženici i četiri sluge Božje.
Zbrojivši sve, može se reći kako su svetci među
papama česti budući da ih je skoro 30 posto, ili jedna trećina, proglašeno
svetima. Ipak, većina uzdignutih na čast oltara živjela je u prvim stoljećima kršćanstva,
dok je samo 17 papa proglašeno svetim ili blaženim, a da su bili dionici drugog
tisućljeća.
I. st.
Sv.
Petar, apostol (33. - 67.)
Sv.
Linus, (67. - 76.)
Sv.
Anaklet, (76. - 88.)
Sv.
Klement I., (88. - 97.)
Sv.
Evarist, (98. - 106.)
II. st.
Sv.
Aleksandar I., (106. - 115.)
Sv.
Siksto I. (115. - 125.)
Sv.
Telesfor, (125. - 136.)
Sv.
Higin, (136. - 140.)
Sv.
Pio I., (140. - 154.)
Sv.
Anicet, (157. - 168.)
Sv.
Soter, (166. - 174.)
Sv.
Eleuterio, (75. - 189.)
Sv.
Viktor I., (189. - 198.)
Sv.
Zefirin, (198. - 217.)
III. st.
Sv.
Kalistus I., (218. - 222.)
Sv.
Urban I., (222. - 230.)
Sv.
Pontian, (230. - 235.)
Sv.
Anter, (235. - 236.)
Sv.
Fabijan, (236. -250.)
Sv.
Kornelije, (251. - 253.)
Sv.
Lucije I., (253. - 254.)
Sv.
Stjepan I., (254. - 257.)
Sv.
Siksto II, (257. - 258.)
Sv.
Dionizije, (260. - 268.)
Sv.
Feliks I, (269. - 274.)
Sv.
Eutihijan, (275. - 283.)
Sv.
Kajo, (283. - 296.)
Sv.
Marcelinus, (296. - 304.)
IV. st
Sv.
Marcel I., (308. - 309.)
Sv.
Euzebije, (309. - 310.)
Sv.
Miltijad, (311. - 314.)
Sv.
Silvestar I., (314. - 335.)
Sv.
Marko, (336.)
Sv.
Julije I., (337. - 352.)
Sv.
Damaz I., (366. – 383.)
Sv.
Siricije, (384. - 399.)
Sv.
Anastazije I., (399. - 401.)
V. st.
Sv.
Inocent I., (401. – 417.)
Sv.
Zosim, (417. - 418.)
Sv.
Bonifacije I., (418. - 422.)
Sv.
Celestin I., (422. - 432.)
Sv.
Siksto III., (432. - 440.)
Sv.
Leon I., (440. - 461.)
Sv.
Hilarije, (461. - 468.)
Sv.
Simplicije, (468. - 483.)
Sv.
Feliks III (II), (483. - 492.)
Sv.
Gelazije I, (492. - 496.)
Sv.
Simah, (498. - 514.)
VI. st.
Sv.
Hormizda, (514. - 523.)
Sv.
Ivan I., (523. - 526.)
Sv.
Feliks IV. (526. - 530.)
Sv.
Agapet I., (535. - 536.)
Sv.
Silverije (536. - 537.)
Sv.
Grgur I. (590. - 604.)
VII. st.
Sv.
Bonifacije IV., (608. - 615.)
Sv.
Adeodat, (615. - 618.)
Sv.
Martin I., (649. - 655).
Sv.
Eugen I., (655. - 657.)
Sv.
Vitalijan, (657. - 672.)
Sv.
Adeodat II., (672. - 676.)
Sv.
Agaton, (678. - 681.)
Sv.
Leon II., (682. - 683.)
Sv.
Benedict II., (684. - 685.)
Sv.
Sergije I, (687. - 701.)
VIII. st.
Sv.
Grgur II., (715. - 731.)
Sv.
Grgur III., (731. - 741.)
Sv.
Zaharija, (741. - 752.)
Sv.
Pavao I. (757. - 767.)
Sv.
Leon III., (795. - 816.)
IX. st.
Sv.
Paskal I., (817. - 824.)
Sv.
Leon IV., (847. - 855.)
Sv.
Nikola I., (858. - 867.)
Sv.
Adrian III., (884. - 885.)
XI. st.
Sv.
Leon IX., (1049. - 1054.)
Sv.
Grgur VII., (1073. - 1085.)
Bl.
Viktor III., (1086. - 1087.)
Bl.
Urban II., (1088. - 1099.)
XII. st.
Bl.
Eugen III., (1145. - 1153.)
XIII. st.
Bl.
Grgur X., (1271. - 1276.)
Bl.
Inocent V., (1276.)
Sv.
Celestin V., (1294.)
XIV. st.
Bl.
Benedikt XI., (1303. - 1304.)
Bl.
Urban V, (1362. - 1370.)
XVI. st.
Sv.
Pio V., (1566. - 1572.)
XVII. st.
Bl.
Inocent XI. (1676. - 1689.)
XVIII. st.
Sluga
Božji Benedict XIII., (1724. - 1730.)
XIX. st.
Sluga
Božji Pio VII., (1800. - 1823.)
Bl.
Pio IX. (1846. - 1878.)
XX. st.
Sv.
Pio X., (1903. - 1914.)
Časni
sluga Božji, Pio XII., (1939. - 1958.)
Sv.
Ivan XXIII., (1958. – 1963.)
Bl.
Pavao VI., (1963. - 1978.)
Sluga
Božji Ivan Pavao I. (1978).
Sv.
Ivan Pavao II. (1978. - 2005.)
Prvi i
posljednji - Sv. Petar i Ivan Pavao II.
Prema katoličkoj tradiciji papinstvo je institucija
koju je utemeljio sam Isus Krist kada je izabrao sv. Petra, vođu apostola, da
bude ključar kraljevstva nebeskog i stijena - temelj Crkve. Sv. Petar je bio prvi
papa, rimski biskup, jedan od 12 apostola, ribar... On je imao središnju ulogu
među apostolima te ključno mjesto u ranom širenju evanđelja. Na kraju doista se
pokazao »stijenom« baš kao što je to Krist prorekao. Prema predaji, umro je na
križu, ali raspet naopačke jer nije smatrao da je dostojan završiti
ovozemaljski život kao Isus.
Sv. Ivan Pavao
II. je 264. papa, odnosno 263. Petrov nasljednik i "posljednji"
svetac među papama. Karol Józef Wojtyła,
je izabran za Svetoga Oca 1978. kada je sl.
Božji Ivan Pavao I. umro poslije
samo 33 dana pontifikata. Nakon punih 455 godina izabran je netalijan i prvi
slavenski papa u povijesti. Za vrijeme svog pontifikata bio je na 104
apostolska putovanja. Među mnogobrojnim njegovim dokumentima posebno mjesto
zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i
41 apostolsko pismo...Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala.
Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih
audijencija sudjelovao je 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne
audijencije i vjerska slavlja...Njegovu svetost je narod odmah prepoznao te se
na dan njegove smrti moglo čuti: "Svetac odmah!"
Velike i dobre pape
Među svetim papama
tijekom povijesti neke se s pravom smatra velikima, a neki su skoro pa "zaboravljeni".
Svakako među velikanima treba spomenuti Grgura
I. (590.-604.) koji je bio važan za srednjovjekovnu pismenost (poticao je
širenje benediktinaca), umjetnost (reformirao je crkveno pjevanje i skupio
zbirku kanoniziranih melodija nazvanih gregorijanski koral), poboljšao je
upravu crkvenim dobrima te u svoju titulu uveo pojam "servus servorum Dei"
(sluga slugu Božjih).
Jedan od "novijih" velikana je i sv. Pio X. (1903.-1914.) koji je ostavio
neizbrisivi trag u povijesti Crkve. Njegov pontifikat je bio u znaku velikog
nastojanja oko provođenja reforme, sažetog u geslu Obnoviti sve u Kristu. Obnova je obuhvaćala razna crkvena područja,
a od samog se početka posvetio preustroju Rimske kurije, zatim je pokrenuo
radove na sastavljanju Zakonika kanonskog
prava. Promicao je reviziju odgoja i obrazovanja budućih svećenika,
utemeljivši također više pokrajinskih sjemeništa, urešenih dobrim knjižnicama i
učenim predavačima. Drugo važno područje njegova djelovanja bilo je poučavanje
Božjeg naroda vjerskim istinama. Tijekom biskupske službe radio je na
sastavljanju jedinstvenog katekizma. Kao pravi pastir shvatio je da je u
situaciji koja je vladala u tome razdoblju i zbog pojave masovne emigracije,
bio nužan katekizam na koji će se svaki vjernik moći referirati neovisno o
mjestu i životnim okolnostima.
Od suvremenih svetih papa svakako valja istaknuti Ivana XXIII. vjerojatno najvećeg papu 20. st. Izabran je, nakon
smrti Pija XII., kao "prelazni
papa". Drugim vatikanskim koncilom pokrenuo je crkvenu reformu, a na
vrhuncu Hladnog rata, nekoliko mjeseci nakon Kubanske raketne krize, objavio je
iznimno važnu encikliku Pacem in Terris
(Mir na Zemlji).
Manje poznati, ali ne manje vrijedni
Zanimljivo je spomenuti sv. Adeodata I. (615.- 618.) ili kako su ga zvali u njegovo vrijeme
Deusdedit. On je bio prvi papa koji
je koristio olovne pečate na dokumentima što je kasnije nazvano Papina bula. Sv. Martin I. (649. - 655.) je
posljednji papa koji je priznat kao mučenik. Sv. Sergije I. (687.- 701.) je zaslužan za uvođenje pjevanja
"Jaganjče Božji" za vrijeme mise. Sv. Grgur III. (731.-741.), inače iz Sirije, je bio posljednji papa
rođen izvan Europe do pape Franje. Sv.
Grgur VII. (1073.-1085.) je pokrenuo reforme te ograničio uporabu titule
papa samo na rimskog biskupa. Sv.
Celestin V. (5. lipnja 1294.- 13.
prosinac 1294.) jedan je od nekoliko papa koji je dragovoljno odstupio sa
papinske stolice, član benediktinskog reda, a osnovao je celestinski. Bl. Urban V. (1362.-1370.) je potaknuo
misijski žar kroz Europu i Aziju (većina tada poznatog svijeta).
Naravno, ovo je samo kratki izbor "velikih i malih" papa svetaca
koji pokazuje kako su rimski biskupi samo ljudi koji su svom poslanju nastojali
što bolje djelovati u duhu vremena u kojem su živjeli. Neki su bili više
uspješni drugi malo manje, neki su poznati širem auditoriju, a drugi pak ne uostalom
kao i svi ostali svetci i pripadnici stada Božjeg.
Nema komentara:
Objavi komentar