Početkom 1998., točnije 4. veljače, dotadašnju zastavu Bosne i Hercegovine sa srednjovjekovnim grbom na bijeloj podlozi, zamijenila je sadašnja plava zastava sa žutim trokutom koji simbolizira granice države, i devet zvijezda koje predstavljaju europsko okružje. Budući da se političari-zastupnici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nisu mogli dogovoriti oko novog državnog barjaka, tadašnji visoki predstavnik UN-a za BiH Carlos Westendorp jednostavno ga je nametnuo.
Sadašnja
bh. zastava, između ostalog, nametnuta je kako bi BiH mogla biti predstavljana
na Olimpijskim igrama u japanskom Naganu 1998.
Važno
je napomenuti kako je određeno razdoblje BiH imala nametnutu zastavu koja nije
bila zakonski potvrđena sve do 2001. kada je Parlamentarna skupština usvojila
Zakon o novoj zastavi dodavši samo prvobitnoj zamisli tamnoplavu boju.
Nacionalni identitet i
njegove vizualne manifestacije
Nacionalni
identitet je osjetljivo pitanje u životu pojedinca, pogotovu u onim zemljama u
kojima na vrijeme nije završen proces formiranja države, nacije i ekonomskog
sustava. Nacija nije urođena osobina
imanentna svakom čovjeku, niti se ona dobiva prirodnim putem u tijeku
odrastanja... Kao i svaki drugi čovjekov identitet, i onaj nacionalni mora biti
naučen i dobiven. Važnu ulogu u tomu, osim obitelji i škole, igraju audiovizualna
pomagala koja se ogledaju u pjesmama, himnama, zastavama, grbovima, odjeći,
šalovima... Zato su nacionalni simboli bitni u formiranju jedne nacije,
prepoznatljive regije pa i države...
U
zemljama gdje se nacionalni identitet poklapa s državnim granicama i bojama,
mnogo je lakše imati homogenu skupinu ljudi koji će se „klanjati“ nacionalnoj
zastavi za vrijeme običnih svečanosti ili reprezentativnih sportskih nastupa.
Jedan
od radikalnih primjera poštovanja zastave može se vidjeti u Sjedinjenim
Američkim Državama gdje postoji čak i zakletva odanosti zastavi koja se
promovira u većini društvenih sfera, pogotovu u osnovnim školama. Manje države
koje imaju većinsko stanovništvo iste nacije također nemaju problema u
„odgajanju“ novih generacija za ljubav prema državnim simbolima.
Bosanske zastave kroz
povijest
BiH
je jedna od onih država na svijetu u kojoj se nacionalno ne poklapa s državnim,
u kojoj žive tri naroda sa svojim specifičnim nacionalnim i vjerskim
obilježjima.
To
je prva prepoznala Austro-Ugarska Monarhija koja je iz tog razloga za zastavu
svoje nove osvojene pokrajine izabrala nacionalno neutralnu crveno-žutu boju sa
starim ramskim grbom koji bi eventualno, zbog određenih povijesnih okolnosti,
dao Mađarskoj pravo na raspolaganje čitavim bh. teritorijem u budućnosti. Takva
zastava je, prema mišljenju ondašnjih vlastodržaca u Austriji i Mađarskoj,
trebala biti prihvatljiva svima u BiH.
I
za vrijeme obiju Jugoslavija, teritorij BiH je bio nacionalno neobojen. Tako je
u SFRJ-u BiH bila prezentirana kao „Jugoslavija u malom“ pa je njezina zastava
bila crvene boje bez nacionalnih obilježja, sa zajedničkom zastavom u kutu.
Razdoblje demokratizacije i početka rata
Padom
komunizma i dolaskom demokratskih promjena, BiH je zatražila svoju samostalnost
koju je na referendumu podržala apsolutna većina od 64% onih koji su izišli na
glasovanje. U predvečerje rata i razaranja, tadašnje većinski bošnjačko
rukovodstvo je shvatilo kako buduća zastava BiH ne smije imati nacionalna
obilježja jednog od triju naroda. Zato je izabrano rješenje iz prošlosti:
bijela podloga sa srednjovjekovnim grbom iz doba Bosanskog Kraljevstva. Takva
je zastava predstavljala BiH sljedećih osam godina.
Grb
bosanske dinastije Kotromanića na
prvi pogled je djelovao kao iznimno pogodno rješenje. Simbol ljiljana nije
predstavljao nijednu nacionalnu skupinu. Na ovaj način sve dominantne skupine u
BiH mogle su se osjećati predstavljenima ovim barjakom.
Međutim,
budući da se u ratu bošnjačko stanovništvo identificiralo s ovom zastavom, a za
Hrvate i Srbe je ona predstavljala ratnu zastavu protivničke vojske i zastavu u
čijoj izradbi nisu sudjelovali politički predstavnici svih naroda nakon
potpisivanja Daytonskog sporazuma krajem 1995., bilo je jasno da će se morati
naći novo rješenje.
Kako je nastala nova
zastava?
Tijekom
1997. Parlament Bosne i Hercegovine počeo je raditi na rješavanju pitanja
zastave, ali se nije uspio dogovoriti oko predloženih ideja. Važno je istaknuti
kako su srpski delegati imali tendenciju glasovati protiv svih predloženih
rješenja, dok su hrvatski i bošnjački delegati bili voljni dogovarati se u
okviru mogućnosti.
Nakon
pola godine neuspjelih pregovora, krajem 1997. Vijeće za implementaciju mira, koje
se sastalo u Njemačkoj, dalo je odobrenje visokom predstavniku u BiH Carlosu
Westendorpu da razradi kompromisno rješenje s pravom nametanja ako ne bude dogovora.
Kako
su parlamentarni dogovori još jednom zakazali, Westendorp je imenovao komisiju
koja se sastojala od predstavnika svih triju nacionalnih skupina. Njima je naređeno
da rade brzo, jer su se Zimske olimpijske igre u Naganu približavale, i bilo bi
smiješno kad bi bh. delegacija ušetala na stadion bez državnoga barjaka.
Početna
točka komisije za zastavu bila je da ona mora biti jednako pristupačna svim
nacijama i okrenuta budućnosti, a ne prošlosti. Odlučili su se za dizajn koji
se nije oslanjao na tradicije niti jedne nacije u bilo kojem razdoblju
povijesti. Sva tri rješenja koja su predstavili Parlamentu bila su vrlo
stilizirana; sastojala su se od pruga, zvijezda i trokuta. Trokut je mogao biti
protumačen kao stilizirani oblik zemlje, dok su zvijezde ličile na zvijezde Europske
unije, kao i tamnoplava pozadina. Boje koje bi se mogle povezivati s određenim
narodima su izbjegavane, kao što su zelena ili crvena.
Nijedno
od triju predloženih rješenja nije prošlo u Parlamentu da bi bilo prihvaćeno,
pa je Westendorp nametnuo zastavu koja je dobila najveći broj glasova. To je
bilo zamišljeno kao privremeno rješenje, a nametnuta zastava služila bi kao
državna zastava Bosne i Hercegovine dok se bosanskohercegovački parlamentarci
ne dogovore oko drugog rješenja.
Na
svu sreću (ili žalost), zastava koja je privremeno nametnuta pred Olimpijadu u
Naganu je ostala do dan danas. Međutim, od prvog dana imala je mnogo verbalnih
pa i fizičkih protivnika među svim trima narodima. Danas je situacija mnogo
bolja. Odrasle su generacije mladih koji u njoj vide svoju budućnost, ali ne
zaboravljajući svoja nacionalna obilježja. Još da BiH dobije riječi himne… ali
to je problem za neku drugu priliku...
Neki od prijedloga koji na svu sreću nisu usvojeni:
Ovo izgleda kao kakva TV animacija iz 1985.
Ozbiljno??? mora da su se trudili
Minimalizam?
whaaaat?
No comment
Nema komentara:
Objavi komentar