Nijema himna koja puno govori o nama

Kao što je ljubiteljima nogometa već poznato, u Brazilu se od 12. lipnja do 13. srpnja 2014. održava Svjetsko prvenstvo u nogometu na kojemu će u 12 brazilskih gradova nastupiti 32 reprezentacije iz cijeloga svijeta. Nakon što je nogometna reprezentacija BiH prvi put izborila plasman na jedno veliko natjecanje, ponovo su pokrenute inicijative kako bi bh. vrsta konačno dobila tekst koji bi mogla pjevati uz intoniranje himne. Iako proces traženja riječi za bh. himnu traje više od 15 godina, zanimalo nas je postoje li još neke zemlje koje su u sličnoj poziciji.

U današnjem vremenu, bilo kojim poslom da se bavite, veoma je važno imati određenu prepoznatljivost. Za jednu, pak, državu himna je uz zastavu, grb i nacionalne boje u biti pjesma koja ju predstavlja u svijetu i daje joj prijeko potrebni izgled po kojemu postaje poznata...

Jedine dvije zemlje bez riječi himne u Brazilu

Nažalost, kada je kompletirana lista zemalja koje će sudjelovati na Mundijalu u Brazilu, prema anketama britanskog The Telegrapha, BiH je za 85% anketiranih bila poznata samo po ratu i skoro ni po čemu drugom osim nogometaša Edina Džeke... Sada se k tomu dodaje činjenica kako je, uz Španjolsku, jedna od dviju zemalja na natjecanju koja nema riječi himne. Međutim, svjetskom prvaku u nogometu će se to oprostiti, a BiH?

Dovoljno je usporediti Španjolsku i BiH da bi se shvatilo kako su to dvije zemlje u velikim političkim, ali i ekonomskim problemima. Također, u objema zemljama postoje secesionističke tendencije, a prošlost je zamućena ratnim ranama i dugom diktatorskom erom. Međutim, u Španjolskoj je situacija mnogo jasnija. Riječi himne su bile fašističke, a za postfrankovsko proeuropsko vrijeme one su jednostavno uklonjene, dok je s BiH drukčija situacija, političari se ne žele dogovoriti.

Nepomične usne i Životinjska kuća

Osim što nogometaši i ostali sportaši na utakmicama ne mogu pjevati riječi reprezentativne pjesme Intermezzo (za koju većina građana i ne zna kako se zove), autora Dušana Šestića, oni ljudi filmski i glazbeno potkovaniji primijetit će kako himna odlikuje neoriginalnošću. Činjenice govore kako su kopirana barem četiri takta iz filma simbolična naslova Životinjska kuća (Animal House) iz 1978., filmskog skladatelja Elmera Bernsteina. Famozna četiri takta su u nekim slučajevima dokaz plagijata.

Unatoč svim manjkavostima postojeće himne, sve je žalosnije promatrati sportaše za vrijeme intoniranja svečane pjesme kako stoje nepomičnih usana. Prema jednoj od svojih definicija, osim što gleda u budućnost, himna je pjesma koja veliča povijest i tradiciju jedne zemlje i njezinih naroda. Slijedeći tu logiku, građani BiH himnu uopće ni nemaju jer u njoj se ništa niti ne pjeva, niti veliča, nego se samo podsjeća na film/komediju i daytonsku nesavršenu tvorevinu. Ta činjenica je još poražavajuća kada se uzme u obzir kako je teritorij BiH prostor koji ima dugu tradiciju i bogatu povijest

Sve dok država BiH ne prestane biti bezlična, u kojoj se, uličnim rječnikom rečeno, „ne zna ni tko pije, ni tko plaća“, izgleda kako neće dobiti tekst uz reprezentativnu pjesmu. Često se kaže da narodi dobiju baš onakvu vlast kakvu zaslužuju. Ako se iz toga povuče paralela, može se reći da BiH ima himnu kakvu zaslužuje: nijemu, kopiranu iz humoristična filma, s još smješnijim nazivom.

Himna je u jednoj stvari stopostotno pogođena: nažalost, oslikava sav jad i bijedu posdaytonske BiH, njezinih političkih stranaka i svih onih koji sudjeluju u vlasti.

Iako je nedavno, kao i nebrojeno puta do sada formirano amorfno povjerenstvo koje ima za cilj riješiti ovaj problem, poznajući bh. političare i birokrate, sumnjamo da će sva procedura biti dovršena na vrijeme do puta u Južnu Ameriku.

Još samo da nedostatak riječi u himni ne bude jedino razočaranje u Brazilu.

Zakon o himni Bosne i Hercegovine

Zakon o himni BiH donio je svojom uredbom visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH 25. lipnja 1999. Prvi put je intonirana na 7. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 15. srpnja 1999. i istoga dana na 6. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Zakon o državnoj himni BiH, s glazbenim dijelom Intermezo, autora Dušana Šestića iz Banje Luke, usvojen je na 4. sjednici Zastupničkog doma 10. veljače 1999. i na 3. sjednici Doma naroda 23. svibnja 2001., te objavljen u Službenom glasniku BiH  br.19 iz 2001.  

Netko dvije a netko nijednu

Prema podatcima dostupnim na internetu, samo četiri europske države nemaju himnu: BiH, Španjolska, Kosovo i San Marino (ima neslužbeni tekst). Riječi u himni jedno vrijeme nisu imali ni Italija, Rusija i Kuvajt... Najdulju himnu ima Turska, a najkraću i istodobno s najstarijim tekstom ima Japan. Danska, Nizozemska i Velika Britanija se spore čija je himna najstarija, a neke zemlje Commonwealtha kao što su, primjerice, Kanada, Australija i Novi Zeland, imaju dvije himne. Danska ih također ima dvije od kojih je jedna kraljevska.