Životnu sredinu čini sve ono što okružuje čovjeka: zrak, voda, tlo te svekoliki živi svijet. Specifičan je to prostor u kojemu se najbrže i najlakše mogu zamijetiti sve prirodne ljepote, ali i negativne aktivnosti ljudskog roda. Od životne sredine ovisimo, stoga praćenje kvalitete zraka u područjima gdje žive ljudi ima veliku važnost. Proteklih godina, a posebice ove zime, svjedoci smo alarmantnih podataka o zagađenosti zraka u nekoliko bh. gradova kao što su: Sarajevo, Kakanj, Zenica...
Inače, praćenje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini Zavod kontinuirano vrši od 1967. U okviru Sektora životne sredine, Odsjek za kvalitet zraka, vrši se prikupljanje i analiza svih pristiglih podataka koji se odnose na zagađivanje životne sredine. Podsjetimo, meteorološka mjerenja u BiH započela su u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. stoljeća. Do 1992. BiH je imala izrazito visoka aerozagađenja iznad industrijskih gradova, a poslije rata je bilježen blagi rast štetnih tvari u zraku. Međutim, nije bilo mnogo alarmantnih situacija u tako kratkom razdoblju.
Sarajevo, Zenica i Kakanj imaju najzagađeniji zrak
Danas sektor za kvalitetu zraka redovno daje informacije odgovarajućim institucijama, a po potrebi izdaje upozorenja javnosti, posebno onima koji imaju problema s dišnim organima te roditeljima s malom djecom.
Tako je Sarajevom u nedjelju navečer, 22. siječnja, odjeknula vijest o izmjerenih više od 500 mikrograma čestica prašine PM 10 i oko 130 mikrograma sumpor-dioksida po kubnom metru. Situacija nije bila mnogo bolja ni dan prije kada je izmjereno 400 mikrograma prašine i oko 90 mikrograma sumpor-dioksida. Zbog svoje male veličine, čestice prašine mogu prodrijeti u najdublje dijelove pluća, što može imati katastrofalne posljedice na ljudsko zdravlje.
Sarajevo je, dakle, prema mjerenjima u dva dana mjeseca siječnja bilo najzagađeniji grad u Europi, iako nema nikakve velike industrije u svojoj blizini. To nije prvi put. Slična mjerenja su objavljena i krajem studenog i u prosincu.
Prema podacima koje smo dobili u Hidrometeorološkom zavodu, glavni zagađivači, osim automobila, jesu i obiteljska ložišta. Po zagađenju glavni grad BiH u stopu prate Zenica i Kakanj te manja kotlinska naselja. Poznato je da se u Kaknju često izdaju upozorenja da se ne izlazi napolje prilikom velikih zagađenja, ponekad je slična situacija i u Zenici i Sarajevu, ali ovako alarmantne brojke zagađenja nikad do sada nisu spominjane.
Neispravna vozila glavni zagađivači
Prema riječima Martina Taisa iz Odsjeka za kvalitet zraka Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH, ovakva situacija će se uvijek ponavljati zimi ako nema padalina ili vjetra koji će otjerati zagađeni zrak iz sarajevske kotline.
On je naveo podatak da su glavni zagađivači zraka vozila, kojih u Sarajevu ima više od 140.000, te korištenje ugljena sumnjive kvalitete u sezoni grijanja. Sarajevo je grad koji prema svojoj konfiguraciji i zemljopisnom položaju može „primiti“ samo 70.000 automobila, a danas ih ima dvostruko više. Kao da svi žele imati osobno prijevozno sredstvo. Ako uzmemo u obzir podatak da Sarajevski kanton ima oko 415.000 stanovnika, oduzmemo li glavnom gradu broj stanovnika koji žive u prigradskim naseljima, može se zaključiti da svaka obitelj u gradu Sarajevu ima najmanje jedno vozilo. To vozilo je u dosta slučajeva i neispravno.
Na tehničkom pregledu automobila i drugih motornih vozila nema nikakvog kriterija, bitno je samo platiti kontrolu koja se formalno uradi i neispravno vozilo se odmah pušta u promet. Na taj način vozni otpad s europskih cesta postaje „normalna“ pojava u Sarajevu, ali ujedno i glavni zagađivač. Nepostojanje strože kontrole ispušnih plinova prilikom tehničkog pregleda motornog vozila pri postupku registracije uzrokuje kasnije dišne tegobe za sve stanovnike.
Veliki problem za glavni grad je i kašnjenje izgradnje longitudalne prometnice i sarajevske zaobilaznice koje bi skratile prolazak kroz grad u jeku najveće špice sa sadašnjih više od sat vremena na 15-ak minuta.
Povećanje cijena plin utječe na kvalitetu zraka
Prema riječima gosp. Taisa, situaciju je pogoršao i porast cijena plina na svjetskom tržišnu.
Inače, plin je ekološki najčistiji energent, međutim njegova sadašnja cijena je neprihvatljiva za dosta stanovnika BiH. Račun za ljude koji se griju na plin u zimskim mjesecima može dosegnuti i pola prosječne plaće. Mnogima, a posebno umirovljenicima, previše je davati mjesečno i po 350 KM za grijanje stana od 60 kvadrata. Tako su mnoge Sarajlije po rubnim dijelovima grada, u kojima nema centralnog grijanja, počele koristiti čvrsta goriva za zagrijavanje prostorija.
Osim drva, mnogi koriste i ugalj s visokim koncentratom sumpora (više od 4%) koji je jeftiniji, ali mnogo zagađuje.
Veliku ulogu igra i visina dimnjaka. Mnoge obiteljske kuće su na dva kata i dimnjak nije dovoljno visoko da bi se dogodilo raspršivanje. Tako se zagađenje u nedostatku vjetra i padalina zadržava po ulicama i naseljima, trujući ljude.
Istraživanja u Tuzli su pokazala da naselja bez obiteljskih ložišta, s tvornicama koje imaju više dimnjake manje zagađuju zrak od mjesta koje imaju samo obiteljska ložišta s niskim dimnjacima. Jasnije ne može biti: i niski dimnjaci predstavljaju problem.
Gradovi u kotlinama su u najtežoj situaciji
U Zavodu su nam rekli da, čim se temperatura spusti ispod nule i nastupi tzv. vremenska stabilizacija, najčešće dođe do aerozagađenja. Zrak je pun prašine, a u posljednjih godinu dana i sumpor-dioksida.
Sarajevo je grad na 500 metara nadmorske visine, a okružen je mnogim visokim planinama i faktički se nalazi u kotlini koja, kada nema vjetra, ne omogućava strujanje zraka.
Pitamo za rješenja problema, jer na raspored gorja, vjetar i količinu padalina ne možemo utjecati.
„Jednostavno treba smanjiti potrošnju nekvalitetnog uglja i sankcionirati one koji ga prodaju. Mi imamo dobre zakone koji govore o ovoj tematici, samo ih treba provesti. Prije smo trošili milijune maraka na uvođenje plina kako bismo spriječili slična zagađenja. Sada mnoga domaćinstva imaju plinske instalacije, ali zbog skupoće koriste alternativna goriva. Država se treba uključiti u regulaciju ovog problema jer se svi trujemo. Velik je problem i broj automobila. Kad bi se ljudi na posao vozili s komšijama ili kolegama prema sustavu 'par – nepar', što je i uobičajeno u situacijama zagađenja na Zapadu Europe, u mnogomu bi doprinijeli smanjenju zagađenja. Potrebno je postrožiti i tehnički pregled vozila i najveće zagađivače isključiti iz prometa, što bi smanjilo broj vozila na terenu“, savjetovao je gosp. Tais i dodao da je na kongresu uposlenika Hidrometeoroloških zavoda europskih zemalja u Berlinu iznio podatak o 600 mikrograma prašine u zraku izmjerene u nekim gradovima u BiH, što je izazvalo šok kolega iz Europe. Naime, mnogi su pitali je li mjerio prašinu u dimnjaku. To je izvrstan pokazatelj kako na mikročestice prašine gledaju u svijetu, a kako kod nas. Što je najgore od svega, čini se da su se ljudi u Bosni naviknuli na ovakvo stanje.
Ako država ne reagira neka se svatko snalazi kako umije
Kad se u drugim europskim zemljama dogode povećanja zagađenja zraka državni mehanizmi odmah reagiraju. U Rimu i Milanu, primjerice, reguliraju promet prema sustavu parnih i neparnih registracija, što odmah dvostruko smanji zagađenja. Mnogo građana Nizozemske i Belgije na posao idu biciklima, čak i zimi, dok je u ostalim zemljama do savršenstva razvijen sustav željezničkog i metro prijevoza. Također, automobili na Zapadu su novije generacije, što dobrano sprječava zagađenja slična našim.
Žiteljima ugroženih gradova u BiH ostaje samo osobna snalažljivost. Neki spas traže na planinama te djecu uključuju u škole skijanja, pogotovo za vrijeme zimskog raspusta. Onim slabije imućnim ostaje jedino ne izlaziti iz kuće ili stana i nadati se vjetru. U Hidrometeorološkom zavodu preporučaju odlazak na planine, pogotovo na više od 800 metara zbog toga što zagađeni zrak ne ide iznad tih visina.
Dok je u Budimpešti proglašeno izvanredno stanje nakon što je vrijednost prašine u zraku premašila 100 mikrograma po kubnom metru, vlast u Sarajevu, u kojem je zagađenje pet puta veće, osim što izdaje nemušte apele, ne čini ništa. Zapravo, čini samo ono što smo i naviknuli od nje, jedno veliko ništa s bezbroj pustih priča.
Od nečistoga zraka se umire
Onečišćeni zrak predstavlja rizik za zdravlje, a posebno za najosjetljivije dijelove populacije. Zdravstveni učinci onečišćenog zraka manifestiraju se kao: vrtoglavica, glavobolja, svrbež u očima, otežano disanje, grlobolja, bol u prsima, alergija te pogoršanje postojećih plućnih i srčanih bolesti. Bolesti povezane s onečišćenim zrakom jesu: astma, bronhitis, emfizem pluća, srčane i plućne bolesti i respiratorne alergije. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da više od dva milijuna ljudi umire svake godine od uzroka izravno povezanih s onečišćenjem zraka. Više ljudi umire od bolesti koje se tiču onečišćenog zraka nego u prometnim nesrećama. Studije u SAD pokazuju da pola milijuna Amerikanaca godišnje umire od srčano-plućnih bolesti u vezi s udisanjem PM10 čestica. Procjenjuje se da godišnje 310.000 Europljana umire od onečišćenog zraka. Britanci su dokazali povezanost između smrti uzrokovanih upalom pluća i onečišćenja zraka ispušnim plinovima.
Evo malo fotografija Sarajeva bez snijega i iz vremena januara i februara 2012.
Evo malo fotografija Sarajeva bez snijega i iz vremena januara i februara 2012.
Nema komentara:
Objavi komentar