Većina ljudi želi živjeti dugo, kvalitetno i nadasve zdravo. Za rođendan, bitan nadnevak, krštenje, krizmu ili sklapanje braka svima poželimo dobro zdravlje i dug život. Postavlja se pitanje kako je to moguće ako konzumirate cigarete, ili se stalno nalazite u društvu pušača... U povodu Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja, odlučili smo se dotaknuti ove uvijek aktualne teme.
Prema znanstvenim istraživanjima, nikotin je najmoćniji sastojak duhanskog dima odgovoran upravo za ovisnost o cigaretama. Zato je put od mladenačkog eksperimentiranja s dimom, preko stvaranja povremene navike paljenja cigarete samo „u društvu“ ili „u samoći“ do klasične ovisnosti o nikotinu veoma kratak.
Što se traži od duhana?
Prema teoriji, psihološki ovisan pušač pali cigaretu kad je pod stresom, kad mu je dosadno i čak kad nešto kreativno radi. Zato nije rijetkost da vidimo ljude koji čekaju autobus, koji su zabrinuti, ili umjetnike i majstore koji rade nešto, s cigaretom u ustima...
Ako ih zapitate kad su zapalili, neće vam ni znati odgovoriti. Mnogi znaju paliti novu dok prethodnu još nisu ispušili. Često je u pepeljari više upaljenih cigareta nego pušača u prostoriji. Postavlja se pitanje je li riječ o potrebi ili navici? Pušači ni sami ne znaju objasniti?
Iz toga slijedi pitanje što to pušač očekuje od cigarete? Je li to rješavanje problema, odgađanje ljutnje, olakšavanje boli, brže obavljanje posla ili pak razbijanje dosade, bolja komunikacija, relaksiranje ili uspostavljanje društvenih kontakata?
Ovdje se nameće pitanje može li cigareta ispuniti očekivanja? Odgovore vidimo iz situacije na tržištu. Nažalost, cigarete i pušači su svuda oko nas jer duhan pruža iluziju i daje pozitivan odgovor na sva postavljena pitanja.
Od promocije do otvorene zabrane reklamiranja
Ako ste ljubitelj starih filmova ili čitate novinsku arhivsku građu, često se može vidjeti glavni glumac, profesor ili kakav znanstvenik s cigaretom ili lulom u ustima. Veliki dio 20. st. bio je nekorektno usmjeren na reklamiranje i promoviranje pušenja kao da je to neka „fora“ ili „mačo“ postupak za muške, dok su žene ženstvenije i ljepše s cigaretom.
Na svu sreću, odnosi prema pušenju promijenili su se u mnogim (razvijenim) zemljama. Od stava da je pušenje atraktivno, da djeluje smirujuće, daje osjećaj zadovoljstva, danas se ipak evoluiralo do spoznaje kako je riječ o negativnoj pojavi, slabosti, nepotrebnim troškom, pa i prikrivanju nervoze i nestrpljivosti...
Pušači više nisu svuda dobrodošli kao prije, a i smanjuje im se manevarski prostor, dok otvoreno reklamiranje duhana više nije dopušteno.
Donose se antipušački zakoni sa zabranom pušenja na radnom mjestu, u sredstvima javnog prijevoza, na putničkim brodovima, u zrakoplovima i zračnim lukama, hotelima. Tu su i novčane kazne, upozorenja pa i fizičko odstranjivanje s pojedinih lokacija....
Širenjem istine o pušenju i njegovim, prvenstveno zdravstvenim, posljedicama raste svijest o nepušenju kao stilu življenja.
Pušiti danas znači imati teškoće s disanjem, srčane tegobe, žute zube i prste, suhu i naboranu kožu, pušački kašalj, lošu cirkulaciju, manje energije, smanjenu kondiciju, stariji izgled. Pušači su glavni „osumnjičeni“ kada se u kući, stanu ili javnom mjestu dogodi požar. Svi smo svjedoci katastrofalnih požara na Mediteranu od kojih su mnogi započeli upravo s običnom cigaretom.
Zato zdravstvene institucije u svijetu, kao i sportska društva te vladine i nevladine organizacije imaju za cilj stvaranje pravilna stava prema pušenju i odabiranje nepušenja kao ultimativni cilj svojega djelovanja. Osim prevencije samog početka pušenja, u svijetu se vodi kampanja sustavnog suzbijanja pušenja na većini javnih mjesta.
Svjetska zdravstvena organizacija postavila je za cilj da se što je prije moguće „živi u društvu u kojem je barem 80% nepušača“, a njezina Povelja protiv pušenja u Europi iz 1988. jedan je od temelja za djelovanje protiv tog poroka.
Odluka, motivacija i realizacija
Od ideje o prestanku do konačnog izbacivanja duhana iz svojega života dug je put. Međutim, sve počinje s najobičnijom odlukom. Prestanak pušenja danas predstavlja izazov za zdraviji i ljepši život. Odluka da se uživa u prednostima nepušenja za mnoge je pušače, priznaju sami, bila jedna od najboljih u životu.
Koji su razlozi za prestanak pušenja? Želja za osobnim zdravljem ili zdravljem obitelji, ušteda novca, strah od bolesti, prerane smrti, estetski izgled, više energije, bolja „forma“, pozitivni društveni pritisci... Potrebno je odabrati samo jedan razlog!
Mnogi će posvjedočiti kako je za njihovu odluku bio dovoljan jedan trenutak, jedan „klik“, jedna primjedba – pa čak i opaska slučajnoga prolaznika.
Nakon odluke dolazi motivacija koja podrazumijeva poriv i želju za prestankom pušenja. Ovisno o snazi volje pušača, odluka o prestanku pušenja će se provesti do kraja.
Najčešći način pokušaja prestanka pušenja je postupno smanjivanje broja ispušenih cigareta na dan. Mada, najučinkovitija metoda prestanka pušenja je potpuni prekid pušenja odjednom. Pušači obično odrede nadnevak kada će to učiniti.
Informacije o štetnosti pušenja sve se češće čuju na radiju, vide na televiziji, čitaju u tisku. Djeci se o tome priča već u vrtiću. Međutim, nisu dovoljne samo poruke, priče, pedagoško moraliziranje i medicinsko zastrašivanje.
Kao i u vjeri potrebni su primjeri i ponašanje odraslih s kojima će se mladi identificirati te ih slijediti i oponašati. Kako su najbolji roditelji vjeroučitelji, tako su i nepušači najbolji uzori djeci. Pravo svakog čovjeka je udisati zrak bez duhanskoga dima.
Nargile
Sve popularnije među mladima je konzumiranje duhana, aromatizirane celuloze ili čak kanabisa iz nargila, odnosno „vodenih lula“. Pri ovom procesu u „glavu“ nargile stavi se navlaženi aromatizirani duhan te se prekrije folijom. Na nju se stavlja užareni ugljen kako bi se zagrijavao duhan čiji će dim – kroz zatvoreni sustav cijevi – odlaziti u donju posudu s vodom. Na nju je spojeno crijevo koje onda pušač stavlja u usta i uvlači mirisni dim, pri čemu se čuje stvaranje mjehurića. Premda sve ne izgleda „strašno“, medicinari upozoravaju kako je jedna doza nargile zapravo proporcionalna pušenju cijele kutije od 20 cigareta. Osim što sve ovo može vrlo lako dovesti do ovisnosti, štetno utječe ponajviše na pluća i mozak.
I da stvar bude gora, dok je zakonom regulirano da se duhan i duhanski proizvodi ne smiju prodavati, recimo, maloljetnicima, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon koji govori o starosnoj dobi onih kojima je dopušteno konzumiranje nargila, te što je njezin dopušteni sadržaj. U takvu ozračju broj „nargila-barova“ sve se više povećava...
Nema komentara:
Objavi komentar