Voljna umrijeti kako bi rodila

Gwen Cecilia (Billings) Coniker je rođena 27. rujna 1939. godine u Chicagu. Upoznala je svoga budućeg supruga kada joj je bilo 14 godina, dok su oboje išli u istu srednju školu. Vjenčali su se na Veliku Gospu 15. kolovoza 1959. godine, ona je imala tada 19 a suprug 20

godina. Vidjevši kako kršćanske vrjednote u Americi opadaju oboje su se posvetili pokretu

za prava rođenja i njegovanje obiteljskih vrijednosti.

Gwen je uvijek govorila da nema ništa ljepše od djece i ponavljala je kako ih želi imati mnogo, što je i posvjedočila svojim bračnim životom. Prije svega je bila dobra majka i supruga a potom i baka, katehistica i navjestitelj Evanđelja u svakodnevnom životu. Njezine najveće vrline su bile zahvalnost Bogu za sve darove koje je dobila kao i smirenost u slušanju druge osobe i njezinih problema.

Lako je opraštala i nikad nije bila sebična. Umrla je 15. lipnja 2002. godine na rukama svoga muža.

Gwen Cinkler, supruga Jerome Conikera, je bila majka 13 djece (jedno je umrlo) i baka 65

unučadi čiji broj stalno raste. Jerry i Gwen su osnovali Apostolat za obiteljsku posvećenost

1975. Šest mjeseci nakon što je Obiteljski apostolat osnovan, Gwen se našla pred velikim

životnim izazovom, budući da se morala potpuno predati povjerenju Svete Obitelji.

Oko Božića trebala je roditi jedanaesto dijete. Zbog ozbiljnih komplikacija, napuknuća

materice, doktori joj savjetuju da abortira. Gwen nije htjela ni čuti za pobačaj. Rekla je doktorima kako će vrijeme učiniti svoje. Gwen se najviše brinula da će novorođeno dijete biti neprihvaćeno jer će ga njezina starija djeca smatrati odgovornim što ona nije preživjela.

Znajući da će porođaj uslijediti brzo napisala je pismo svojoj obitelji koje se treba pročitati u božićnom jutru prije nego se podijele pokloni. Sa suzama u očima obitelj Coniker je slušala dok je Maureen, najstarija, čitala pismo:

Mome najcjenjenijem blagu, mojoj obitelji: Božićno jutro - najsretniji dan u godini. Posebno vrijeme za  ljubav prema bližnjima. Svi znamo kako našu prvu duhovnu radost čini činjenica da se Krist rodio kako bismo mi imali vječnu sreću.

Malo djetešce je bio Božji znak Njegove ljubavi prema svima nama. Znamo i fizičku stranu te sreće - radost poklona ispod drveta, lijepe obroke koje možemo pojesti i veselje zbog zajedništva u obitelji. Ove godine je poseban Božić budući da ćemo imati našeg novog

malog Conikera. Mogu se sjetiti rođenja svakog od vas i kako je svatko od vas bio

poseban. Mališani koji se vole i o kojima se brinemo. I tako, došli smo do broja 11.

Ona ili on je, također, poseban(a).  Sretan Božić Maureen, moja prva bebo koja se borila da se rodi i koja se i danas bori 15 godina kasnije. Naučila si dobro kuhati, dok si bila u Portugalu, zahvalna sam za tvoju ljubav i dobrotu.

Najdražoj Kathy, čestit Božić!  Sjećam se hladnog, hladnog jutra kada sam te rodila, kladim se da sam bila deblja od Djeda Božićnjaka. Kako sam bila uzbuđena - naša mala djevojka broj 2. Nisam mogla čekati da dođem kući da te pokažem Maureen kojoj je bilo 18 mjeseci. Bila si sreća na dan rođenja isto kao i danas, kada ideš u osmi razred.

Mojoj radosnoj Laurie, čestit Božić. Gdjegod je Laurie tu je svjetlost i sreća. Volim tvoj osmjeh, radost u srcu. Nastavi se radovati svaki dan do kraja života.

Čestit Božić draga Peggy. Nisam mogla vjerovati - kćerka broj četiri. Coniker sestre se raduju i pjevaju. Bila sam toliko sretna jer sam dobila plavooku, plavokosu malu bebu koja je tako slatka.

Moja draga Sheri, čestit Božić! Mislila sam da je sjajno imati četiri kćeri. Međutim kad su mi rekli da ću imati još jednu djevojčicu broj 5 pomislila sam da je to još bolje. Ti si Super zvijezda Coniker sestara.

Mome sinu Michael Johnu čestit Božić! Konačno sin, muški Coniker, koliko dugo smo čekali na tebe. Svi smo bili tako sretni. Taj posebni osjećaj da tata ima sina - ništa kao sin. Morali smo reći svijetu  da je Michael John Coniker rođen.

Veselom Robertu - također. Naš drugi sin - koja radost, sada imamo dva dječaka. Sjećam se kako je tata dojurio u bolnicu oko 1 sat u jutro. Sretan Božić Joe! Dječače morao si

dugo čekati jer si broj 8. Nikada neću zaboraviti prelijepo i čudesno rođenje našeg sina, Josepha u Portugalu. Prvo idemo na jutarnju Misu u 7 u jutro, a poslije odvodimo svu djecu kući gdje gospođica Hand vodi brigu o tebi i našoj najdražoj Maria Jose! žurili smo kroz Lisabon ka bolnici i u roku od nekoliko minuta u bolnici je rođen naš mali sin

Joseph, prelijep i savršen.

Zdravo Jimmy, čestit Božić. Mama ima novu malu bebu za tebe. Hoćeš li se brinuti o njemu ili njoj. Naravno da hoćeš. Budi dobar dečko. Hoćeš li? Jimmy naš četvrti sin i baš kao naša četvrta kći ima plave oči i plavu kosu, stvarno lijep. Mojoj bebi Mariji, čestit Božić! Ja te volim, ti si moj posebni anđeo.

Zaželjela sam želje za sve vas ali ne mogu zaboraviti jednu i veoma važnu želju. Mome predivnom suprugu i vašemu voljenome ocu, čestit Božić.

Jedanaesti Coniker, Teresa Marie, je rođena 27. prosinca zdrava i sretna. Zahvaljujući Bogu i

našoj Nebeskoj Majci, Gwenina operacija i oporavljanje je prošlo začuđujuće dobro. Dvije godine kasnije Conikeri su blagoslovljeni dolaskom na svijet nove plavooke i plavokose djevojčice Mary Elizabeth. Jedno od njihove trinaestoro djece Angelica je s Bogom.

Dvadeset šest godina kasnije, Gwen je umrla zbog virusa kojeg je dobila putem transfuzije krvi  koju je dobivala za vrijeme jednog od posljednja 4 carska reza. Ona je rekla kako usprkos svemu ima samo sretna sjećanja o dolascima novih života u voljenu obitelj i da je svako dijete od neprocjenjive vrijednosti.