Molitveni doručak u Jeruzalemu

 

Na obljetnicu pola stoljeća od ujedinjenja Jeruzalema, 7. lipnja 2017, kada je obilježen Međunarodni dan Jeruzalema upriličen je molitveni doručak u kristalnoj dvorani hotela Waldorf Astoria, a na kojemu je sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica parlamentarnog Izaslanstva za odnose s Izraelom, Marijana Petir. Na susretu je posebna tema razgovora bila i križni put kršćana na Bliskom istoku.

Ujedinjeni u molitvi za mir u Jeruzalemu, političari, predstavnici kršćanskih i židovskih vjerskih zajednica te istaknuti predstavnici civilnog društva i svijeta medija, okupili su se u Jeruzalemu ovom jedinstvenom prigodom. Na početku, sudionike je pozdravio inicijator Robert Ilatov, a kao posebni gosti sudionicima su se svjedočanstvom i molitvom obratili i izraelski ministar turizma Yariv Levin, zamjenik izraelskog premijera Michael Oren te američka kongresmenica Michele Bachman.

Doručak je bio prožet molitvama i govorima, a u programu je sudjelovala i zastupnica Petir pročitavši ulomak iz Svetog pisma kojega je odabrala za tu prigodu (2 Sam 23,1-7).

Smanjeno financiranje katoličkih škola

Sudionike prvog jeruzalemskog molitvenog doručka, njih 550 pristiglih iz 65 zemalja svijeta u Izraelskom parlamentu primio je predsjednik Knesseta Yuli Edelstein prepoznajući tako važnost diplomacije utemeljene na vjeri, između Izraela i kršćanskih zajednica diljem svijeta. Političare koji sudjeluju u programu molitvenog doručka, primio je i predsjednik Izraela Reuven Rivlin. „Grad Jeruzalem, koji je nekoć bio podijeljen, danas je grad u kojem Židovi i Arapi, vjerski i sekularni vođe, pronalaze prostor za zajednički život i zajedno grade zajednički Jeruzalem“, kazao je predsjednik Rivlin obraćajući se gostima iz cijeloga svijeta.

U razgovoru sa zastupnikom Izraelskog parlamenta Ilatovim, koji je inače predsjednik kršćanskog saveza u Knessetu, zastupnica Petir je zatražila da se nađe rješenje za financiranje kršćanskih škola u Izraelu kojih ima 47, a pohađa ih 33 000 učenika različitih vjeroispovijesti te ove škole slove kao najbolje u državi.

Izraelska vlada je u 2015. smanjila financiranje čime je dovedeno u pitanje njihovo postojanje. Nakon održanog prosvjeda kršćanskih škola postignut je dogovor o povećanju tog iznosa koji se ne poštuje o čemu je Petir informirala Ilatova i tražila da se i on uključi u rješavanje ovog problema.

Kršćani na Bliskom istoku nestaju

Zastupnica Petir se tijekom svog službenog posjeta Izraelu susrela s apostolskim administratorom Latinskog jeruzalemskog patrijarhata mons. Pierbattistom Pizzaballom, hrvatskim franjevcima u Kustodiji Svete zemlje te nevladinim organizacijama.

Još jednom je ponovljeno kako kršćani na Bliskom istoku proživljavaju kalvariju. Istaknuta je nada da će sukobi u Siriji i Iraku uskoro biti završeni što će omogućiti povratak raseljenih te duhovnu i materijalnu obnovu kršćanskih gradova i sela.

Uz hrvatsku zastupnicu, u posjetu Izraelu bili su i članovi Europskog parlamenta Lars Adaktusson, Alojz Peterle, Branislav Škripek i Arne Gericke.

Svi europarlamentarci tradicionalno organiziraju Europski molitveni doručak koji se svakog prosinca održava u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Koptska Crkva ustanovila spomendan mučenika današnjice

Sinod autohtone Koptske Crkve za vrijeme svoga zasjedanja početkom lipnja odredio je da nadnevak 15. veljače bude spomendan mučenika današnjice. Sinod na čelu s patrijarhom aleksandrijskim i koptskim papom Tawadrosom odlučio je to na zasjedanju u Kairu koje je sazvano upravo zbog činjenice velikoga progona koptskih kršćana danas.

Nadnevak 15. veljače ima mnogo simbolike jer su na taj dan prije dvije godine teroristi Islamske države zaklali 21 koptskog kršćanina na plaži u Libiji i objavili video.

Podsjetimo, autohtona Koptska Crkva već je duže vremena na udaru terorista. U posljednjih nekoliko mjeseci dogodila su se dva napada, bombaški napad na Cvjetnicu u Kairu i Aleksandriji te nedavni pokolj u autobusu s koptskim hodočasnicima.

Sinod je donio odluku i o osnivanju posebnog crkvenog tijela koje će biti posvećeno duhovnoj i materijalnoj pomoći obiteljima mučenika.

Odgovor na uvredljiv grafit

Već smo u rubrici Križnim putem govorili kako je teror nad kršćanima različit u pojedinim državama. Tamo gdje nema bombi, zatvora i otvorenog progona događa se mentalni teror kroz medije, u društvu i na radnom mjestu, ali i drugdje. Kao primjer tomu navodimo vandalski čin na pročelju župne kuće Sv. Mihaela Arkanđela i Sv. Rite u Milanu. Nepoznati počinitelj ili više njih ostavili su neprimjeren i uvredljiv natpis „Slobodan pobačaj – i za Mariju“ u kojemu iskazuju svoje političke, ali i otvoreni antikatolički stav znajući tko je Marija za kršćane i tko je njezin Sin.

Međutim, uslijedio je odgovor župnika vlč. Andree Bellòa na Facebooku u kojemu je u kratkim crtama opisan problem koji ima čitava zapadna civilizacija.

Evo što je odgovorio milanski svećenik:

„Dragi anonimni grafiteru, žao mi je što nisi znao slijediti primjer svoje majke. Ona je bila hrabra. Začela te je, iznijela trudnoću i rodila te. Mogla te pobaciti, ali nije to učinila. Čuvala te, hranila te, prala i odijevala zbog čega danas imaš život i slobodu. Slobodu koju koristiš da bi rekao kako osobe poput tebe ne bi trebale biti na ovome svijetu. Žao mi je, ali ne slažem se s tim. Divim se tvojoj majci na njezinoj hrabrosti. Ona je, kao i svaka majka, ponosna na tebe, čak i ako se ružno ponašaš i to jer zna da u tebi postoji dobrota koja samo treba izaći na vidjelo.

Pobačaj je 'besmisao' svega. On je smrt koja pobjeđuje život. On je strah koji pobjeđuje srce koje se zapravo želi boriti i živjeti, a ne umrijeti. On znači birati tko smije živjeti, a tko ne, kao da je riječ o nekom jednostavnom pravu. On je ideologija koja pobjeđuje čovječanstvo želeći mu oduzeti nadu. Svaku nadu. Divim se svim onim ženama koje unatoč nebrojenim poteškoćama imaju hrabrosti ići naprijed. Ti, očito, nemaš tu hrabrost.

Vidim da želiš biti anoniman. Kad smo već tu, želio bih ti reći kako u našem kvartu već imamo dovoljno problema i nisu nam potrebni ljudi koji uništavaju pročelja i ruše ono malo lijepoga što je preostalo. Želiš pokazati da si hrabar? Učini svijet boljim umjesto da ga uništavaš. Ljubi, umjesto da mrziš. Pomozi onomu koji pati tako što ćeš podijeliti njegove boli. Podari život, umjesto da ga uzimaš. To su istinski hrabre osobe! Srećom, naš kvart kojega uništavaš, prepun je istinskih junaka koji znaju ljubiti čak i tebe koji i ne znaš što pišeš.“