Svečanost je započela procesijom od sakristije do kora katedrale na kojemu
je kard. Puljić započeo misno slavlje te blagoslovio orgulje. Koncelebrirali su
apostolski nuncij u BiH mons. Luigi
Pezzuto, pomoćni vrhbosanski biskup dr.
Pero Sudar, rektor katedrale mons.
Ante Meštrović, počasni kanonik Kaptola vrhbosanskog mons. Heribert August, iz njemačke biskupije Aachen te 15-ak
svećenika.
Slaviti Boga uz glazbu
Kardinal je s kora naglasio kako su euharistijska slavlja svečanija uz zvuk
orgulja: „Upotreba glazbenih pomagala za vrijeme mise u prvom redu ide ka
slavljenju Boga i posvećenju ljudi. To je izvrstan znak da ljubeći jedni druge
i slaveći Boga ispunjavamo Njegove zapovijedi“, napomenuo je nadbiskup.
Nakon blagoslova orgulja kardinal i koncelebranti su se vratili u
prezbiterij te je misa nastavljena uz animiranje Katedralnog mješovitog zbora Josip Stadler, a pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
U svojoj je propovijedi vrhbosanski nadbiskup najprije govorio o povijesti
izgradnje katedrale koju je napravio sluga Božji Josip Stadler od 1884. do 1889. Potom je progovorio o njezinoj
obnovi u tri navrata: prvi puta 1935., na stogodišnjicu izgradnje te na kraju
2010. i 2011.
„Posljednjom obnovom vraćen joj je prvobitni izgled zahvaljujući našim
dobročiniteljima iz Njemačke, a posebno počasnom kanoniku mons. Heribertu iz biskupije Aachen. Uz njegovu pomoć
pristupili smo i obnovi orgulja koje su napravljene u Zagrebu 1885. Orgulje je
temeljito obnovio Hans-Peter Klein“,
rekao je kard. Puljić i od srca zahvalio brojnim prijateljima donatorima iz
Njemačke ponovivši kako ne bi bilo ni obnove katedrale ni restauracije orgulja
da nije bilo njih.
Na kraju mise rektor katedrale mons. Meštrović obratio se nazočnima. „U ime
Vrhbosanske nadbiskupije zahvaljujem svima koji su sudjelovali na različite
načine u obnovi orgulja. Posebno zahvaljujem mons. Heribertu koji je pomogao
obnovu katedrale i orgulja. U ovakvim trenutcima riječima ne možemo iskazati
ljubav onima koji su nam pomogli. Mons. Heribert je svojim djelima povezao
Aachen i Sarajevo“, rekao je mons. Meštrović nakon čega se čuo gromoglasni
pljesak nazočnih.
Koncert orguljske glazbe
Nakon mise prof. Feifel upriličio je koncert na orguljama, a izvedene su
skladbe pet autora: Camille Saint-Saënsa (1835.-1921.) Präludium und Fuge Es-Dur op. 99 Nr. 3; Louisa
Viernea (1870.-1937.), 24 Pièces en
style libre, Livre I, Préamble, Cortége, Complainte; Philippa Glassa, Mad Rush; Hans-Andréa Stamma, Rondo alla celtica te Johann Sebastian Bacha (1685.-1750.); Toccata und Fuge d-Moll BWV 565
Hartmut Feifel rođen je u Lenu 1959.
Studirao je medicinu i stomatologiju na sveučilištu u Tübingenu te je uspješno
završio oba smjera. Redovni je profesor na Medicinskom fakultetu u Aachenu.
Budući da se u školskim danima bavio crkvenom glazbom, a nakon što se u
potpunosti ostvario u svom medicinskom pozivu, 2009. je upisao te 2011. završio
školovanje za crkvenog orguljaša u biskupiji Aachen. Danas je prvi zamjenik
orguljaša u aachenskoj katedrali.
Nakon koncerta za sve dobročinitelje koji su doputovali iz Njemačke
upriličen je domjenak u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije.
Proces obnove
Katedralne orgulje izradila je zagrebačka tvrtka Heferer 1885., a iste godine bile su na izložbi u Budimpešti i tom
prigodom nagrađene velikom kolajnom. U katedralu Srca Isusova instalirane su u
ljeto 1889. Mehaničke su trakture (Kegellade) i posjeduju dva manuala, pedal,
22 zvučna registra, stupaljku za crescendo-decrescendo cijelih orgulja, te
stupaljku za žaluzije II. manuala, zatim Pedalkoppel I-P, Manualkoppel i 5
fiksnih kombinacija: Pianissimo, Piano, Mezzoforte, Forte i Fortissimo.
Parcijalno su obnavljane 1932. i 1989. i do danas su gotovo u cijelosti
izvorno sačuvane. Tijekom posljednjeg rata katedrala je bila granatirana, pa su
i orgulje zbog vlage i detonacija granata bile oštećene.
Temeljita restauracija orgulja počela je 2014. i, uz prekide, trajala sve
do lipnja 2017.
Nabavljen je novi mijeh, a u orgulje je ugrađen midi sistem, tzv. Hauptwerk, tako da je, uz realne zvučne
registre, sada moguće svirati i veći broj semplovanih (snimljenih) povijesnih
orgulja.
Sarajevske katedralne orgulje postale su tako koncertni instrument na kojemu
je omogućeno izvoditi gotovo cijeli orguljski repertoar svih glazbenih
razdoblja.
Nema komentara:
Objavi komentar