„Velikodušno“ smanjenje kazni pritvorenim kršćanima

U povodu božićnih blagdana indonezijska Vlada odobrila je smanjenje kazne za više od 9 000 kršćanskih zatvorenika.

Među njima je i bivši guverner Jakarte Basuki Tjahaja Purnama, poznat pod imenom Ahok, koji je u zatvoru pod optužbom za navodnu blasfemiju.

Prema podatcima iz službenih izvora indonezijsko je Ministarstvo za ljudska prava smanjilo kazne za 9 333 kršćanskih zatvorenika, od kojih je njih 175, dobivši oprost, moglo biti pušteno na slobodu. Smanjenje kazne, naime, variralo je od 15 dana do najviše dva mjeseca; za mjesec ili više dana kazna je smanjena zatvorenicima koji su u zatvoru već proveli od jedne do tri godine.

Bivši guverner Jakarte Purnama bio je početkom 2017. osuđen na dvije godine zatvora, nakon što je 2016. lažno optužen za blasfemiju. Njegova je kazna sada smanjena za 15 dana.

Indonezijski je predsjednik Joko Widodo u povodu božićnih blagdana uputio kršćanima poruku solidarnosti u kojoj je istaknuo da je višekulturalnost indonezijskoga naroda doista blagoslov, te dodao da su kršćani u Indoneziji važan dio nacije.

Podsjetimo da u Indoneziji, od 240 milijuna stanovnika, većinom muslimana, kršćani čine oko 10% pučanstva. Protestanata ima 17 milijuna, dok je katolika oko 7 milijuna, odnosno 3%.

Jedina katolička bolnica nakon pada IDIL-a

Kaldejski nadbiskup Erbila, Bashar Warda, pozvao je mladi bračni par Saveena Oghana i Ban Isaqui, liječnika i stomatologinju, da pokrenu rad prve i jedine bolnice kojom upravlja Katolička Crkva u Iraku nakon pada Islamske države.

To dvoje mladih ljudi, 28-godišnjaci, sada su u Brisbaneu u Australiji, gdje na Katoličkom sveučilištu završavaju izobrazbu za zdravstvene upravitelje, što ih zapravo priprema za projekt na koji su pozvani. Bolnica će, početi s radom u kršćanskoj četvrti Ankawa u Erbilu, u sjevernom Iraku, i zvat će se Shlama ili Shalom, to jest Mir.

Nadbiskup Warda želi da kršćani budu prisutni u Iraku sa svojim vrijednostima, posebno na području obrazovanja i zdravstva. Pravi je to izazov za dvoje mladih ljudi koji kažu da su ostavili sve, stavljajući na stranu i svoju karijeru, kako bi pozitivno odgovorili na taj poziv. Oboje su već bili dobrovoljci Erbilske nadbiskupije i radili su s izbjeglicama u dolini Ninive. Sada kao stručnjaci žele staviti na raspolaganje sve svoje sposobnosti i snage, jer ono što najviše želi svaki Iračanin je mir.

Čini se kako kršćanski dijelovi Iraka polako poprimaju prijeratne obrise dok se izbjeglice i prognanici vraćaju. No imajući iskustva s ratom u BiH zasigurno će proći mnogo godina i to ako se većina protjeranih i vrati.

Masakr na Novu godinu

U saveznoj državi Rivers u Nigeriji u prvim jutarnjim satima nove godine najmanje 21 osoba je poginula u pucnjavi.

Pokolj se dogodio kada je napadač u gradu Omoku pucao u ljude koji su se vraćali iz crkve gdje su nazočili noćnoj molitvi i bdijenju.

„Među 21-im ubijenim vjernikom nalaze se i žene i djeca. Masakr se dogodio na putu Krigani u Omokuu. U napadu je ubijena jedna cijela obitelj“, rekao je za medije neimenovani izvor.

Iz policije su naveli kako je napadač u bijegu.

Nažalost, ovo je samo još jedan primjer vjerske netolerancije prema kršćanima, ali i indolencije zapadnjačkih medija jer je ovaj pokolj, što zbog izvješća proslave dočeka Nove godine, što zbog nebrige za kršćane u zemljama u razvoju, prošao nezapaženo.

Aktivisti oslobođeni lažne optužbe za bogohuljenje

Pakistanski je Vrhovni sud u Islamabadu 2. siječnja oslobodio pet aktivista intelektualaca od optužbe bogohuljenja jer su utvrdili da blasfemije nije ni bilo.

Riječ je o intelektualcima koje su prošle godine otele državne snage sigurnosti te su nakon nekoliko tjedana pušteni.

Aktivisti i međunarodne organizacije za tajanstveni su nestanak optužile pakistanske sigurnosne snage, napominjući da su potonje otele aktiviste kako bi ušutkale glasove koji su kritični prema Vladi i proširile atmosferu straha među pučanstvom.

Kasnije je nasilna kampanja, koju su proveli islamski ekstremisti na radijskim i televizijskim kanalima, dovela do toga da se slučaj označi kao „bogohuljenje na društvenim mrežama“.

Aktivisti, uključujući i jednog poznatog sveučilišnog profesora koji je bio kritičan prema Vladi, nalaze se, zbog straha, trenutno izvan Pakistana.

Asad Tariq, branitelj osumnjičenih, rekao je kako je sud odbacio sve optužbe i dodao da nitko ne bi smio biti pod istragom zbog lažne optužbe za bogohuljenje.

Jedan od oslobođenih je i bloger Goraya koji je pobjegao u Europu.

„Nemam ništa protiv Pakistana; nemam ništa protiv islama. Kritičan sam prema politici jer bih htio vidjeti bolji Pakistan“, rekao je u izjavi za medije Goraya i zatražio od suda da otvori istragu protiv onih koji su im htjeli proširiti optužnicu za vrijeđanje proroka Muhameda i svih onih koji su poveli lažnu kampanju protiv njih.

Ovo je samo još jedan dokaz kako nakaradni pakistanski zakon o blasfemiji ide najčešće na štetu nemuslimana i svih onih koji su kritični protiv Vlade Pakistana.

Devastirana crkva u Egiptu

Egipatske vlasti pritvorile su 15-ak osoba u sklopu istrage o napadu na nelegaliziranu koptsku crkvu u jednom selu južno od Kaira.

Deseci muslimana iz sela Kafr al-Waslin upali su u crkvu nakon muslimanske molitve petkom, 22. prosinca 2017., razbivši najprije prozore te potom poharavši sve unutar nje. Policija je na vrijeme intervenirala i spriječila veće nerede. Pritvorene osobe optužene su za vjerske sukobe, potkopavanje nacionalnog jedinstva te uništavanje privatne imovine. Uhićeno je 12 muslimana i troje kršćana.

Nadbiskupija Atfih podnijela je zahtjev za legalizaciju statusa crkve u koju vjernici dolaze već 15 godina, nakon što je usvojen zakon o gradnji crkava 2016. Međutim, odgovora nadležnih institucija još uvijek nema tako da je pravni status crkve i dalje nepoznat.

"Neki muslimani protivili su se tomu da se zdanje adaptira u crkvu jer je pored nje zaista velika džamija", rekao je novinarima seljanin koji je želio ostati anoniman te je dodao da u njihovu selu ne postoje velike društvene spone između muslimana i kršćana.

Egipatski kršćani čine približno desetinu ukupne populacije od 95 milijuna ljudi i najveća su kršćanska zajednica na Bliskom istoku.

Čini se kako je usprkos brojnim naporima egipatskog predsjednika Sisija i vlasti da suzbiju međuvjerske napetosti egipatsko društvo, pogotovo izvan većih središta duboko podijeljeno. Čini se kako je pohod pape Franje pokrenuo određene akcije u samom Egiptu, ali proći će dosta vremena dok demokracija i prava vjerska sloboda zavlada ovom mnogoljudnom zemljom.

Hinduistički ekstremisti pretukli svećenike

Hinduistički ekstremisti pretukli su osam svećenika te zapalili njihovo vozilo ispred glavne policijske postaje u gradu Bhopalu u Indiji. Razlog je za normalnu i civiliziranu zemlju tragikomičan: pjevanje božićnih pjesama.

Pretučeni svećenici bili su ispred policijske stanice kako bi posjetili 30 sjemeništaraca i dva druga svećenika ranije pritvorena zbog navodnog pokušaja preobraćivanja nekršćana.

Jedan od dvojice pritvorenih svećenika rekao je novinarima da su se dvojica svećenika i sjemeništarci pripremali za proslavu Božića pjevajući pjesme. Kako je prepričao, dok su pjevali približila im se gnjevna rulja koja je počela izvikivati slogane protiv onoga što su smatrali pokušajem da preobrate hinduiste.

Jedan iz gomile pozvao je policiju koja je došla i privela svećenike i sjemeništarce te ih zadržala pod zaštićenim nadzorom zbog straha da će biti napadnuti ako ih se odmah pusti.

Unatoč zaštiti hinduistički aktivisti su se okupili oko postaje.

Nakon što su čuli vijest o uhićenju i napadima, osam svećenika se zaputilo kako bi vidjeli trebaju li zadržani sjemeništarci kakvu pomoć. Tamo je i njih dočekalo oko 100 hinduističkih ekstremista koji su ih počeli tući te su zapalili njihovo vozilo.

Svećenik koji je bio među žrtvama napada požalio se kako su napadnuti na očigled policajcima koji nisu reagirali. Nakon što je njihovo vozilo bilo zapaljeno, svećenici su pobjegli u policijsku postaju kako bi se sklonili od daljnjih napada.

Vlč. Maria Stephen, glasnogovornik regionalnog biskupskog vijeća, naglasio je da ovakvi napadi otvaraju ozbiljno pitanje nedostatka vjerskih sloboda u dominantno hinduističkoj Indiji.

Tamošnji zakon zabranjuje pokušaje preobraćenja koji uključuju prijevaru, prisilu ili zavođenje, što je bio povod i ovim uhićenjima, koja su uz božićne pjesme bila potaknuta i optužbom jednog od mještana kako mu je ponuđeno 5 000 rupija (65 dolara) da se obrati na kršćanstvo.

Vlč. Rony M., demantirao je da napad na kršćane ima ikakve veze s kršenjem zakona, kazavši kako u zadnjih 20 godina na području na kojem su sjemeništarci uhićeni ni jedna osoba nije prešla na kršćanstvo. Prema njegovu mišljenju, riječ je o klasičnom progonu.

A da su kršćani u Indiji proganjani potvrđuje i činjenica kako je to 48. zabilježeni napad hinduističkih ekstremista na njih u Indiji ovog adventa i 650. ove godine.

Konačno osuđen židovski ekstremist koji je zapalio crkvu 

Izraelski je sud 12. prosinca osudio ekstremiste koji su 18. lipnja 2015.  zapalili crkveni kompleks Kristova umnažanja kruha i ribe na obali Galilejskoga mora.

Yinon Reuveni (23) osuđen je na četiri godine zatvora i globu od 50 000 izraelskih šekela (oko 12 000 eura). On je bio osuđen i u srpnju za paljevinu i dva slučaja kriminalne zavjere.

Potječe iz Baladima, nelegalnoga izraelskoga naselja na Zapadnoj obali u blizini Kokhav HaShahara te je identificiran kao židovski ekstremist, a izraelski dnevnik Haaretz izvijestio je da u njegovoj optužnici stoji kako „ima ekstremističke stavove“ i „kršćane kao idolopoklonike, a njihovo uništenje kao mitzvah“.

Podsjetimo, dotični je 18. lipnja 2015. postavio požar u Crkvi umnažanja  kruha i ribe u Tabghi, 190 km sjeverno od Jeruzalema. Crkveni je kompleks podignut na mjestu gdje je Krist na čudesan način nahranio 5 000 duša umnažajući kruh i ribu, a pridružen je benediktinskom samostanu. Zbog posljedica paljevine, jedan redovnik i jedan uposlenik bili su hospitalizirani; dvije su prostorije teško oštećene; vatra je zahvatila i samostan, crkveni ulaz, ured za hodočasnike i knjižnu ostavu. Crkva je bila zatvorena do veljače ove godine, a cjelokupna šteta procijenjena je na oko milijun američkih dolara. Izraelska je vlada za to dala tek 400 000 dolara.

Nažalost, čini se kako je pravda u Izraelu spora, a kazne nedovoljne, inače ne bi statistike govorile kako su razni židovski ekstremisti devastirali i spalili više od 50 crkava i džamija od 2009.

O ovom problemu otvoreno piše jedino izraelski list Haaretz, koji je naveo da je za ova zlodjela izdano tek devet optužnica i sedam presuda, dok su „mnogi neriješeni slučajevi pitanje policijskih prioriteta“.

Štoviše, samo osam od 53 slučaja su još uvijek pod istragom, dok je ostalih 45 slučajeva zatvoreno. Zaista šteta za narod koji je patio mnoga stoljeća progona i uništavanja sinagoga.