Trebaju li kršćani kupovati Huawei mobitele?

Kina je nekoliko desetljeća bila sinonim za lošu i jeftinu robu te nepouzdanu tehnologiju koja se brzo kvari. Međutim, u posljednje se vrijeme sve promijenilo te ova mnogoljudna zemlja nudi odlične proizvode. Postavlja se pitanje trebaju li ih kršćani diljem svijeta kupovati s obzirom na odnos te države prema vjerskim manjinama...

Paradigma kineskog tehnološkog čuda je Huawei. Zasigurno nema osobe na svijetu koja nije fascinirana kvalitetom i cjenovnom dostupnošću njihovih mobitela. Gigant je to koji je istisnuo jednog Samsunga, a u prošlost poslao i nekoć popularni HTC i ostale visokotehnološke mobitele koji su bili prvi izbor za kupnju prije nekoliko godina.

Krađa intelektualnog vlasništva

Tehnologija koja se nekoć brzo kvarila i često „štekala“ postala je „preko noći“ pouzdana i nadasve primamljiva. I ne samo to, ako u svojoj zemlji ne možete pronaći kineske proizvode, njihove su tvrtke iznašle brz i jeftin način, preko interneta i pošte, ponuditi vam svoje proizvode. Tako Kinu imate „u svom domu“, udaljenu samo nekoliko klikova i jeftiniju od konkurencije sa Zapada.

Međutim, ovdje nećemo govoriti o katastrofalnim radnim uvjetima azijskih uposlenika i njihovim niskim plaćama koje su omogućile konkurentnost kineskih proizvoda na svjetskom tržištu. Također, nećemo pisati ni o optužbama na račun Huaweija u kontekstu svjetske špijunaže, krađe intelektualnog vlasništva, nezdrava poslovanja... Tu su i sumnje da je Huawei poticao kopiranje (zapravo krađu) tuđih izuma budući da je pokrenuo program bonusa za zaposlenike koji se dokopaju povjerljivih informacija konkurentskih kompanija.

Ovdje ćemo govoriti o odnosu kineskih vlasti i samih Kineza prema svojim sugrađanima pripadnicima manjinskih religija među kojima su i katolici.

Otmice i mučenja zbog mišljenja

Kao prilog tomu navest ćemo nekoliko izvješća američke Vlade koja pokazuju kako se kršenje ljudskih prava u ovoj zemlji pogoršava iz godine u godinu, posebice nakon potpisivanja sporazuma između Svete Stolice i Kine 2018.

Tu je i lista organizacije Open Doors koja Kinu smješta na 23. mjesto najlošijih mjesta za život kršćana koji imaju probleme s nepravednim zatvorskim kaznama zbog stvari o kojima u slobodnim zemljama ne mogu ni sanjati, proganjanjem te uništavanjem ili zatvaranjem crkava (odmah poslije islamskih teokracija i propalih država Afrike).

Također, organizacija International Christian Concern (ICC) gotovo svakodnevno izvješćuje o problemima s kojima se susreću kineski kršćani, obični laici ili klerici. Među posljednjim slučajevima navodi se primjer katoličkog svećenika vlč. Liua Maochuna iz Xiapo biskupije. On je otet i mučen tijekom 17 dana u mjesecu rujnu jer se nije htio pridružiti Kineskom domoljubnom katoličkom udruženju (CPCA) koje kontroliraju komunisti.

Mučenje u organizaciji policije i sigurnosnih službi uključivalo je moderne metode među kojima su: napad svjetlošću (prekidanje sna usmjeravanjem jake svjetlosti u oči) te zvučnim uznemiravanjem (usmjeravanje glasne glazbe ka ušima). To je imalo za cilj slomiti njegovu volju kako bi pristupio CPCA-u.

Intenzitet progona raste

U izvješću američke Vlade piše da intenzitet vjerskih progona u Kini, koji se dogodio tijekom proteklih nekoliko godina, nije viđen još od doba Kulturne revolucije koja se završila prije 45 godina. On se manifestira u podvrgavanju katoličkih vjernika progonu, rušenju crkava, uklanjanju križeva te uhićenjima klerika koji pripadaju tzv. podzemnoj vjerničkoj zajednici (koju država nije priznala).

Osim što se položaj vjernika u Kini pogoršava, rodile su se nove ideje među kojima je i „direktiva o religijama u Kini“ u kojoj se navodi kako se u toj zemlji mora „provoditi vrijednosti socijalizma te promovirati principe i politike Komunističke partije“.

Procesi ograničenja vjerskih sloboda dio su petogodišnjeg plana „sinicizacije“ koji se odnosi na pretvaranje nekineskih naroda u kineski kroz kulturnu asimilaciju. Plan, dakako, uključuje i preuzimanje državne kontrole nad religijom...

Neizostavna pandemija

Nažalost, pandemija koronavirusa je povećala progon, kako u Kini, tako i u ostalim zemljama svijeta iz jednostavnog razloga što je medijska pokrivenost tih zločina splasnula. Svatko se zabavio oko svoje muke te vijesti o položaju vjerskih manjina u Aziji ne dopiru ni do institucija ni pojedinaca na Zapadu.

Korona je također poremetila i globalne ekonomske procese te odnose među tvrtkama pa su tako neke propale, a druge samo napreduju.

Prema podatcima koje su objavili iz analitičke kompanije Canalys, tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja lidersku poziciju na svjetskom tržištu pametnih telefona preuzeo je – Huawei. Kineska tvrtka godinama je imala ambicije o preuzimanju vodeće pozicije, no nakon intervencije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uveo sankcije toj kompaniji, činilo se da od globalne dominacije ipak neće biti ništa.

Međutim, ono što je spriječio Trump, postigla je korona. Huawei je samo tijekom drugog kvartala 2020. isporučio 55,8 milijuna telefona globalno (najviše u Kini), dok je za usporedbu Samsung prodao 53,7 milijuna.

Što može činiti obični čovjek?

Naličje jedne zemlje ne čine turističke atrakcije, njezina ekonomija ili pak tehnološki izumi do kojih dođu znanstvenici, već sloboda i sreća građana koji su rođeni i žive u njoj. Upravo na tom polju Kina, i ostale komunističke nedemokratske zemlje, padaju na ispitu.

U duhu rubrike Križnim putem kršćana danas postavlja se pitanje - trebaju li kršćani diljem svijeta kupovati kineske tehnološke „dragulje“ ma koliko privlačni bili? Na svakom ponaosob je na to ponuditi odgovor koji treba doći nakon što se sagleda cjelokupna situacija.